Connect with us

Svet

Jermenski premijer Pašinjan odbio ulogu cenzora u odnosima sa Rusijom

Pašinjan jasno poručio da Jermenija više ne igra pasivnu ulogu u odnosima sa Moskvom, naglašavajući državne interese

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

Pašinjan jasno poručio da Jermenija više ne igra pasivnu ulogu u odnosima sa Moskvom, naglašavajući državne interese

Odnosi između Jermenije i Rusije prolaze kroz ozbiljnu promenu nakon što je premijer Nikol Pašinjan javno odbacio ulogu “međunarodnog cenzora” u odgovoru na kritike iz Moskve. Povod za novu napetost bila je poseta predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog Jerevanu, što je izazvalo negodovanje ruskih zvaničnika. Pašinjan je istakao da se u ranijim situacijama, kada je ruski predsednik davao oštre izjave o drugim državama, od njega nije očekivana reakcija, pa smatra da sada ne bi trebalo da bude drugačije.

U obraćanju, Pašinjan se osvrnuo i na Putinovu izjavu o mogućem “razvodu” dve zemlje, naglašavajući da se međudržavni odnosi ne bi smeli poistovećivati sa ličnim ili emotivnim odnosima. Premijer je poručio da se Jermenija rukovodi isključivo državnim interesima i logikom u donošenju spoljnopolitičkih odluka. Time je ukazao na promene u tradicionalnim savezničkim odnosima na Kavkazu.

Govoreći o Ukrajini, Pašinjan je potvrdio da je Jermenija uputila humanitarnu pomoć Kijevu i otvoreno izjavio: „Po pitanju Ukrajine, mi nismo ruski saveznik“. Ova izjava označava jasnu distancu koju Jerevan pravi prema ruskoj vojnoj kampanji, uprkos dugogodišnjim bezbednosnim vezama sa Moskvom.

Iz ruskih izvora navodi se da je u Moskvi nedavno održan ozbiljan razgovor sa jermenskim premijerom, tokom kojeg su „sva i stavljena na svoje mesto“. Međutim, poslednje izjave Pašinjana pokazuju da Jermenija tumači te dogovore na drugačiji način i da više nije spremna da bude tihi partner u regionalnim i međunarodnim pitanjima.

“Jermenija u svojim odlukama vodi računa o sopstvenim interesima i spremna je da samostalno bira svoje partnere i goste”, naveo je Pašinjan u zvaničnoj izjavi.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Ormunski moreuz pod pritiskom: Saobraćaj brodova opao posle novih napada

Prema najnovijim podacima, pomorski saobraćaj kroz Ormunski moreuz značajno je smanjen nakon intenziviranja sukoba na Bliskom istoku.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ormunski moreuz pod pritiskom: Saobraćaj brodova opao posle novih napada – Ormunski moreuz saobraćaj

Prema najnovijim podacima, pomorski saobraćaj kroz Ormunski moreuz značajno je smanjen nakon intenziviranja sukoba na Bliskom istoku.

Pomorski saobraćaj kroz Ormunski moreuz dodatno je opao početkom ove nedelje, što pokazuju najnoviji podaci o kretanju brodova. Prema preliminarnim informacijama kompanije Kpler, kroz ovaj strateški prolaz juče su prošla ukupno četiri teretna broda, što je znatno manje u poređenju sa deset brodova prethodnog dana. Ovaj trend smanjenja saobraćaja kroz Ormunski moreuz usledio je posle intenziviranja napada na Bliskom istoku.

Dva broda za prevoz rasutog tereta napustila su moreuz, uključujući jedan natovaren i jedan prazan brod, dok su u moreuz ušla dva tankera za naftu, oba bez tereta. Podaci ne obuhvataju brodove koji su možda prolazili sa isključenim transponderima Automatskog identifikacionog sistema (AIS), što se često dešava kada brodovi žele da izbegnu otkrivanje. S obzirom na to, stvarni obim saobraćaja kroz Ormunski moreuz mogao bi biti i veći, ali ostaje nepoznat zbog ograničenja u praćenju.

Incidenti i posledice po pomorski saobraćaj

Iranska novinska agencija Fars juče je, pozivajući se na Korpus Islamske revolucionarne garde, prenela informaciju da je tanker za naftu eksplodirao i zapalio se nakon udara u mine u Ormuskom moreuzu. Međutim, nije precizirano kada se ovaj incident dogodio. Ovakvi događaji dodatno podižu tenzije u regionu i utiču na sigurnost plovidbe kroz ovaj ključni pomorski pravac.

U istom periodu, arapske zemlje Zaliva donele su odluku da odlože planirane razgovore sa Iranom o mogućim sporazumima vezanim za Ormunski moreuz. Odluka o odlaganju pregovora doneta je nakon što je bezbednosna situacija u regionu postala znatno nestabilnija.

Regionalna eskalacija i vojni odgovori

U međuvremenu, Huti su saopštili da su juče ispalili desetine raketa i dronova na vojnu vazduhoplovnu bazu u Kamis Mušaitu, koja se nalazi na jugu Saudijske Arabije. Prema saopštenju, meta su bili hangari za avione, radarski sistemi, piste i skladišta municije. Ova akcija predstavljala je odgovor na saudijske vazdušne napade na područja pod kontrolom Huta. Kao rezultat toga, napetosti na Bliskom istoku dodatno su porasle, što se direktno odrazilo na saobraćaj kroz Ormunski moreuz.

Zbog sve učestalijih incidenata, stručnjaci ukazuju da bi i narednih dana moglo doći do daljeg smanjenja kretanja brodova kroz ovaj strateški kanal. Ormunski moreuz predstavlja jedno od najvažnijih čvorišta za transport nafte i drugih tereta, pa je svaka promena u saobraćaju kroz ovaj prolaz od velikog značaja za globalno tržište energenata, ali i regionalnu bezbednost.

Pročitaj još

Svet

Kim Džong Un najavljuje čvrstu podršku Moskvi i Putinu

Kim Džong Un uputio je Vladimiru Putinu poruku o nepromenljivoj podršci Rusiji i istakao poverenje u pobedu Moskve.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Severna Koreja i Rusija: Kim Džong Un najavljuje čvrstu podršku Moskvi i Putinu

Kim Džong Un uputio je Vladimiru Putinu poruku o nepromenljivoj podršci Rusiji i istakao poverenje u pobedu Moskve.

Lider Severne Koreje Kim Džong Un poslao je snažnu poruku podrške Rusiji i predsedniku Vladimiru Putinu, ističući da čvrsto veruje u pobedu Moskve u, kako je naveo, „svetom ratu“ za zaštitu bezbednosti zemlje i međunarodne pravde. U poruci, koju je Kim uputio kao odgovor na Putinovu čestitku povodom 78. godišnjice osnivanja Demokratske Narodne Republike Koreje, on je obećao nepromenljivu podršku ruskom narodu.

„Čvrsto verujem u pobedu Ruske Federacije u današnjem svetom ratu za zaštitu bezbednosnih interesa zemlje i međunarodne pravde. Obećavam da ću nepromenljivo podržavati Vas i bratski ruski narod“, saopštio je Kim Džong Un, kako je objavljeno u zvaničnoj izjavi.

Kim Džong Un: Zajednička istorija savezništva i saradnje

Kim je naglasio da Moskva i Pjongjang nastavljaju da jačaju međusobno poverenje, jedinstvo i saradnju, navodeći da dve zemlje zajedno štite pravdu i mir. Prema njegovim rečima, Severna Koreja i Rusija tako pišu nove stranice u velikoj istoriji savezništva, ističući značaj međusobnog razumevanja i zajedničkih vrednosti.

Osim toga, on je izrazio čvrstu opredeljenost za produbljivanje saradnje sa Ruskom Federacijom. „Nepokolebljiva je moja volja, kao i volja vlade DNR Koreje, da sveobuhvatno širimo i produbljujemo zajedničko delo sa Ruskom Federacijom, polazeći od zajedničkog razumevanja svetle budućnosti korejsko-ruskih odnosa, zasnovanih na tradiciji prijateljstva, dobrosusedstva i uzajamne pomoći, kao i čvrstim savezničkim odnosima“, naveo je severnokorejski lider.

Na kraju poruke, Kim je Putinu i ruskom narodu poželeo da ih na putu u budućnost „uvek prate samo pobeda i slava“.

Putin: Ojačana saradnja Moskve i Pjongjanga

Ruski predsednik Vladimir Putin prethodno je čestitao Kim Džong Unu 78 godina od osnivanja Severne Koreje. On je naglasio da su odnosi dve zemlje oduvek bili zasnovani na prijateljstvu, dobrosusedstvu i uzajamnoj pomoći. Putin je najavio nastavak najbliže saradnje sa severnokorejskim liderom i dalji razvoj strateškog partnerstva.

Prema njegovim rečima, produbljivanje odnosa između Moskve i Pjongjanga doprineće većoj bezbednosti u regionu i izgradnji pravednijeg multipolarnog svetskog poretka. Putin je podsetio da su odnosi dve zemlje poslednjih godina dodatno unapređeni, te da je potpisan sporazum o uzajamnoj vojnoj pomoći u slučaju napada na jednu od država.

Severna Koreja i Rusija: Savezništvo na novom nivou

Kim Džong Un je tokom obeležavanja godišnjice osnivanja zemlje posebno zahvalio severnokorejskim komandantima i vojnicima koji učestvuju u „vojnim operacijama u inostranstvu“, odajući im priznanje za službu. Ova najnovija poruka potvrđuje čvrst kurs Pjongjanga, jer Kim Džong Un ne govori samo o političkoj saradnji, već i o otvorenom obećanju trajne podrške Rusiji i izražava uverenje u njenu pobedu.

Pored toga, saradnja između Severne Koreje i Rusije uključuje i praktične aspekte, poput vojne saradnje i uzajamne podrške. Tako se savezništvo između dve zemlje dodatno produbljuje, a obe strane ističu međusobno poverenje i zajedničke ciljeve. U međuvremenu, jačanje ovih odnosa ima potencijal da utiče na regionalnu bezbednost i međunarodnu političku dinamiku.

Pročitaj još

Svet

Tramp razmatra objavljivanje dokumenata o Saudijskoj Arabiji: Šta bi to moglo da otkrije

Porodice žrtava napada 11. septembra apeluju na Trampa da otkrije ulogu Saudijske Arabije, dok Rijad negira umešanost.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Tramp razmatra objavljivanje dokumenata o Saudijskoj Arabiji: Šta bi to moglo da otkrije – dokumenti o Saudijskoj Arabiji

Porodice žrtava napada 11. septembra apeluju na Trampa da otkrije ulogu Saudijske Arabije, dok Rijad negira umešanost.

Američki predsednik Donald Tramp najavio je da razmatra mogućnost da budu objavljeni poverljivi dokumenti o napadima 11. septembra, nakon što su porodice žrtava ponovo zatražile da se ispita navodna uloga Saudijske Arabije. Tema “dokumenti o Saudijskoj Arabiji” postala je centralna nakon javnog apela na komemoraciji u Njujorku.

Porodice žrtava već godinama traže da se Saudijska Arabija pozove na odgovornost. Rijad uporno negira bilo kakvu umešanost u napade. Tramp je izjavio da će “pogledati” ovu mogućnost, odgovarajući novinarima tokom odlaska sa aerodroma Šenon u Irskoj. Prema njegovim rečima, razmatranje ove teme usledilo je nakon što ga je javnost pitala o tome, što se posebno odnosi na porodice stradalih 11. septembra 2001. godine.

Apel porodica žrtava i reakcije na komemoraciji

Organizacija “Ujedinjene porodice 11. septembra”, koju predvodi Teri Strada, godinama vodi pravnu bitku protiv Saudijske Arabije. Oni zahtevaju da se Rijad pozove na odgovornost za napad u kojem je poginulo 2.977 ljudi. Tokom komemoracije na mestu nekadašnjeg Svetskog trgovinskog centra u Menhetnu, Strada je javno kritikovala Saudijsku Arabiju i podsetila da je prošlo 25 godina bez odgovora i pravde.

Strada je izjavila da su “jedna za drugom administracija, uključujući lidere koji su danas ovde, birale da štite Saudijce umesto da stanu uz porodice žrtava 11. septembra.” Obraćajući se potpredsedniku SAD Džej Di Vensu, koji je prisustvovao u ime Trampove administracije, Strada je poručila da Saudijci moraju prestati da negiraju svoju ulogu.

U izjavi za američke medije, Strada je rekla: “Cenimo napore predsednika Trampa i verujemo da će po povratku pokrenuti istorijsku promenu politike kojom će Sjedinjene Države zahtevati odgovornost Saudijske Arabije za njenu dokazanu ulogu u napadima 11. septembra.” Ona je dodala da je vreme da administracija donese pravdu porodicama žrtava.

Dokumenti o Saudijskoj Arabiji i istraga američkih vlasti

Još jedan član porodica žrtava, nećak Lise Mari Teri, apelovao je na Trampa da objavi necenzurisane dokumente koji bi mogli ukazati na umešanost Saudijske Arabije. Od 19 otmičara koji su izvršili napade, 15 su bili državljani Saudijske Arabije. Vođa Al Kaide Osama bin Laden takođe je bio rođen u toj zemlji, ali mu je državljanstvo oduzeto 1994. godine. Saudijska vlada nastavlja da negira svaku povezanost sa napadima.

Sledećeg meseca, savezni apelacioni sud u Njujorku razmatraće argumente vezane za Omara al-Bajumija, saudijskog državljanina koji je pomogao dvojici otmičara da pronađu smeštaj u Kaliforniji. Sumnje u način na koji je FBI vodio njegov slučaj dodatno rastu, a delovi dokaza o Bajumiju su nedavno objavljeni. Jedan od tih dokaza je snimak iz 1999. godine na kojem Bajumi snima zgradu američkog Kongresa i govori o “planu”.

Bajumi je imao nejasne veze sa saudijskim vlastima i kontaktima među zvaničnicima, a prema memorandumu FBI iz 2017. godine, bio je na platnom spisku saudijske obaveštajne službe. Advokati porodica žrtava tvrde da je Bajumi tom prilikom “izviđao teren” za napad. Oko pola sata snimka prikazuje ulaze u zgradu Kapitola i bezbednosne procedure.

Značaj potencijalne objave dokumenata

Porodice žrtava smatraju da bi objavljivanje dokumenata o Saudijskoj Arabiji moglo doneti novu jasnoću o pozadini napada 11. septembra. Komisija za 11. septembar je u izveštaju iz 2004. godine navela da postoji verovatnoća da je Kongres bio prvobitna meta jednog od aviona. U međuvremenu, porodice nastavljaju da pritiskaju američku administraciju, očekujući da Tramp po povratku preduzme konkretne korake. Saudijska Arabija ostaje pri stavu da nije učestvovala u napadima, dok pitanje otkrivanja dokumenata ostaje otvoreno.

Pročitaj još

U Trendu