Connect with us

Svet

Izveštaj američkog ministarstva odbrane: Fabrika artiljerijskih granata u Teksasu ne ispunjava proizvodne ciljeve

Inspektorat Pentagona utvrdio je da nova fabrika u Meskvitu nije proizvela delove za 155mm granate u dve godine od izgradnje

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Matvey Star

Inspektorat Pentagona utvrdio je da nova fabrika u Meskvitu nije proizvela delove za 155mm granate u dve godine od izgradnje

Izveštaj inspektorata američkog Ministarstva odbrane objavljen 14.07.2026. godine ukazuje da je fabrika municije u Meskvitu, u saveznoj državi Teksas, od izgradnje pre dve godine nije proizvela nijedan deo za 155mm artiljerijske granate. Prema navodima iz izveštaja, ova situacija je uticala na napore američke vojske da poveća proizvodnju i popuni zalihe municije koje su umanjene nakon isporuka Ukrajini posle početka sukoba sa Rusijom 2022. godine.

Inspektorat navodi da fabrika, koja je izgrađena uz ulaganje od 469 miliona dolara, do marta 2026. godine nije proizvela metalne projektile koji bi zadovoljili ugovorene specifikacije. Prema izveštaju, sredstva utrošena na izgradnju ove fabrike mogla su biti iskorišćena za druge prioritete američke vojske ili Ministarstva odbrane.

U protekle četiri godine, prema istom izveštaju, iz zaliha Pentagona isporučeno je 3,6 miliona granata kalibra 155mm, a tačan broj preostalih granata nije naveden. Preko 3 miliona komada isporučeno je Ukrajini kroz pakete vojne pomoći koje je odobrila američka administracija, dok je oko 112.000 granata utrošeno na obuku i testiranja, a još 218.000 prodato je drugim zemljama.

S obzirom na potrošnju granata u sukobu u Ukrajini i na predviđene vojne prodaje inostranstvu, američka vojska je početkom 2024. godine postavila cilj da poveća proizvodnju ovog tipa municije sa 14.000 na 100.000 komada mesečno do oktobra 2025. godine. U tu svrhu, značajna sredstva su usmerena na fabriku u Meskvitu, kojom upravlja kompanija General Dynamics Ordnance and Tactical Systems, a rad fabrike je počeo u maju 2024. godine.

Međutim, prema izveštaju inspektorata, do marta 2026. godine fabrika nije proizvela nijedan od očekivanih 30.000 metalnih projektila mesečno. Zbog toga je ukupna proizvodnja 155mm granata u američkoj vojsci tada iznosila oko 36.000 komada mesečno, što je značajno ispod postavljenog cilja. Izveštaj konstatuje da su ovi rezultati delimično posledica neuspeha fabrike u Meskvitu da dostavi ugovorene delove.

Nije navedeno da li su u toku mere za otklanjanje utvrđenih nedostataka, niti su objavljene izjave odgovornih iz vojske ili kompanije koja upravlja fabrikom. Izveštaj daje pregled trenutnog stanja američkih kapaciteta za proizvodnju artiljerijske municije, posebno u kontekstu isporuka Ukrajini i međunarodnih vojnih ugovora. Nezavisna verifikacija izveštaja nije bila dostupna.

Pročitaj još

Svet

Izborna komisija Viskonsina istražuje navode o mogućem kršenju izbornog zakona

Komisija potvrdila da je upućen slučaj protiv Ilona Maska lokalnom tužilaštvu zbog navodne ponude novčanih nagrada biračima

Objavljeno pre

,

Objavio:

Komisija potvrdila da je upućen slučaj protiv Ilona Maska lokalnom tužilaštvu zbog navodne ponude novčanih nagrada biračima

Izborna komisija države Viskonsin saopštila je da je milijarder Ilon Mask predmet istrage zbog moguće povrede zakona o izbornom podmićivanju. Prema saopštenju komisije, Mask je tokom izbora za Vrhovni sud Viskonsina ponudio novčane nagrade biračima, što je izazvalo pokretanje zvanične procedure.

Komisija, čiji članovi su ravnomerno podeljeni između dve velike američke stranke, glasala je sa većinom od 5 prema 1 da dva prigovora, koje su podneli birači, budu prosleđena okružnom tužilaštvu u okrugu Braun. Ovu informaciju potvrdila je portparolka komisije, Emili Miklas.

Prema izveštaju komisije, komisija je utvrdila „osnovanu sumnju” da je Mask prekršio državni zakon koji zabranjuje nuđenje bilo kakve materijalne koristi sa ciljem podsticanja na glasanje. Zakon predviđa da je nedozvoljeno nuditi „bilo šta od vrednosti” u zamenu za izlazak na izbore.

Još uvek nije poznato da li će okružni tužilac, Dejvid Lasi, pokrenuti krivični postupak protiv Maska. Prema dostupnim informacijama, ni Mask ni okružni tužilac nisu javno komentarisali slučaj do trenutka pisanja ovog izveštaja.

Predmet prijave odnosi se na Maskovu praksu organizovanja novčanih nagrada biračima koji su potpisali peticije njegove političke grupe. Ova praksa započela je tokom Maskove podrške predsedničkoj kampanji Donalda Trampa 2024. godine i nastavljena je tokom sudskih izbora u Viskonsinu u aprilu 2025.

Prema navodima iz prijave, politička organizacija pod Maskovim pokroviteljstvom dodelila je po milion dolara trojici birača koji su potpisali peticiju protiv „aktivističkih sudija”. Tokom tog izbornog ciklusa, Mask i njegov politički komitet uložili su značajna sredstva u podršku kandidatu za sudiju Brad Šimelu, koji je imao podršku Republikanske stranke.

Do ovog trenutka nije bilo zvaničnog odgovora od strane Maskovog tima ili navedenih političkih grupa. Slučaj ostaje otvoren dok se čeka odluka tužilaštva o eventualnom pokretanju krivičnog postupka.

Ovo pitanje privuklo je pažnju javnosti zbog zakonskih ograničenja koja regulišu ponašanje tokom izbornog procesa u Sjedinjenim Američkim Državama. Izborna komisija u Viskonsinu izrazila je nameru da se postupak vodi u skladu sa važećim zakonima i procedurama.

Pročitaj još

Svet

Više eksplozija na jugu Irana, pogođena područja oko Bandar Abasa i Ahvaza

Lokalne vlasti istražuju uzrok eksplozija, zvanični izvori navode napade na više lokacija

Objavljeno pre

,

Objavio:

Lokalne vlasti istražuju uzrok eksplozija, zvanični izvori navode napade na više lokacija

Više eksplozija odjeknulo je večeras na jugu Irana, uključujući oblasti u blizini grada Bandar Abas, Ahvaza i ostrva Kešm, kako je saopšteno iz zvaničnih izvora. Prema informacijama, napadnuta su područja zapadno od Bandar Abasa, kao i između sela Taheruji i grada Sirika.

Iranska državna televizija prenela je da se čulo šest eksplozija zapadno od grada Bandar Abasa. Takođe, eksplozije su zabeležene i u okolini Ahvaza na jugozapadu zemlje, dok su lokalne vlasti potvrdile da su tri lokacije u toj oblasti bile pogođene.

Zvaničnik provincije Huzestan izjavio je da su mete bile tri mesta u blizini grada Ahvaza. Eksplozije su zabeležene i na ostrvu Kešm, prema izveštajima sa terena.

Istraga o uzrocima i posledicama eksplozija je u toku, a nadležne institucije prikupljaju informacije sa pogođenih lokacija. Nema zvaničnih podataka o žrtvama ili materijalnoj šteti.

„Istraga je u toku“, saopštili su iz lokalnih vlasti.

Prema dosadašnjim saznanjima, situacija se pažljivo prati, a javnost će biti obaveštena o novim detaljima čim budu dostupni.

Pročitaj još

Svet

Predlog zakona o trajnom letnjem računanju vremena usvojen u Predstavničkom domu SAD

Predstavnički dom izglasao zakon o stalnom letnjem vremenu, prema zvaničnim informacijama, dalji koraci u Senatu neizvesni

Objavljeno pre

,

Objavio:

Predstavnički dom izglasao zakon o stalnom letnjem vremenu, prema zvaničnim informacijama, dalji koraci u Senatu neizvesni

Predstavnički dom Sjedinjenih Američkih Država izglasao je 14. jula 2026. godine zakon koji predviđa ukidanje sezonskog pomeranja časovnika i uspostavljanje stalnog letnjeg računanja vremena na teritoriji čitave zemlje. Inicijativa, poznata kao Zakon o zaštiti sunčevog svetla, dobila je podršku većine članova predstavničkog doma, dok je deo poslanika bio protiv ovog predloga.

Prema usvojenom zakonu, satovi bi ostali pomereni jedan sat unapred tokom cele godine, što je dosadašnja praksa u prolećnim mesecima. Zakon takođe predviđa mogućnost da savezne države koje su pre usvajanja ovog akta već koristile standardno vreme tokom cele godine zadrže tu praksu. Trenutno, Havaji i većina teritorije Arizone koriste standardno vreme tokom cele godine, dok ostale savezne države prelaze sa letnjeg na zimsko vreme i obrnuto, dva puta godišnje.

Tokom razmatranja zakona, pojedini poslanici su izneli stavove u prilog ukidanja sezonskog pomeranja časovnika, navodeći da česte promene vremena remete rasporede građana. „Ne znam nikoga ko još želi da menja satove“, izjavio je demokratski poslanik iz Nju Džersija Frank Palon tokom rasprave u Odboru za pravila dan pre glasanja. Sa druge strane, republikanski predstavnik iz Floride Vern Bjukanan, koji je i predlagač zakona, naglasio je da promene vremena utiču na dnevne aktivnosti bez jasnog razloga.

Zagovornici trajnog letnjeg vremena navode da bi ova promena, prema njihovim procenama, mogla povoljno uticati na san, zdravlje i ekonomsku aktivnost, kao i omogućiti građanima više dnevnog svetla u večernjim satima. Protivnici ukazuju na moguće negativne posledice, posebno tokom zimskih meseci, kada bi jutarnji sati ostali duže u mraku, što bi, prema njihovom mišljenju, moglo da utiče na zdravlje i bezbednost.

Nakon usvajanja u Predstavničkom domu, predlog zakona upućen je Senatu na dalju razmatranje. Sudbina zakona u Senatu za sada nije poznata. Sličan predlog već je ranije usvojen u Senatu 2022. godine, ali tada nije bio predmet glasanja u Predstavničkom domu. Demokratska senatorka iz države Vašington, Peti Maraj, koja je ranije zagovarala ovakvu izmenu u gornjem domu Kongresa, pozvala je lidera većine u Senatu da što pre stavi predlog na glasanje.

Stav bivšeg predsednika Donalda Trampa o ovom pitanju tokom godina se menjao, budući da je u različitim navratima podržavao i ukidanje letnjeg računanja vremena i njegovo trajno uvođenje. Dalji tok ovog zakonodavnog procesa zavisiće od narednih koraka u Senatu i eventualnog stava izvršne vlasti.

Pročitaj još

U Trendu