Connect with us

Biznis

Grčka, Crna Gora, Albanija ili Turska: Evo koliko novca zaista treba četvoročlanoj porodici za sedam dana na moru

Objavljeno pre

,

Idyllic beach scene with palm trees and sun loungers under clear blue sky, perfect for relaxation. Violeta Galeana

Sedam noćenja, put, hrana, ležaljke, putarine i nekoliko porodičnih izlazaka mogu da naprave ogromnu razliku u konačnom računu. Uporedili smo koliko bi četvoročlanu porodicu tokom leta 2026. mogao da košta odmor u Grčkoj, Crnoj Gori, Albaniji i Turskoj. Najjeftinija opcija nije uvek ona koja tako izgleda na prvi pogled.

Kada porodica vidi oglas za apartman od 50 ili 60 evra po noćenju, lako može da zaključi da će joj za sedmodnevno letovanje biti potrebno svega nekoliko stotina evra.

Međutim, cena smeštaja predstavlja samo deo računa.

Gorivo, putarine, hrana, boravišna taksa, parking, ležaljke, piće na plaži i barem nekoliko večera u restoranu mogu da povećaju konačan trošak za još nekoliko stotina evra.

Zato smo napravili okvirnu računicu za porodicu sa dvoje odraslih i dvoje dece koja putuje iz Beograda i provodi sedam noći na moru u drugoj polovini jula 2026. godine.

Za Grčku, Crnu Goru i Albaniju računali smo putovanje sopstvenim automobilom i boravak u porodičnom apartmanu. Za Tursku smo uzeli avionski paket sa transferom i uslugom „all inclusive“, jer je to način na koji najveći broj porodica iz Srbije posećuje tursku obalu.

Koliko ukupno treba pripremiti?

Na osnovu aktuelnih ponuda i uobičajenih dodatnih troškova, okvirna računica izgleda ovako:

Destinacija Smeštaj i prevoz Hrana i svakodnevni troškovi Okvirno ukupno
Crna Gora 830–1.210 € 470–690 € 1.300–1.900 €
Albanija 800–1.200 € 550–800 € 1.350–2.000 €
Grčka 850–1.250 € 600–800 € 1.450–2.050 €
Turska, avion i „all inclusive“ 2.300–3.300 € 300–400 € 2.600–3.700 €

Ovo nisu fiksne cene, već realistični rasponi. Konačan iznos zavisi od termina, uzrasta dece, letovališta, udaljenosti apartmana od plaže, potrošnje automobila i navika porodice.

Crna Gora: Najniži početni trošak, ali dnevna potrošnja raste

Crna Gora na prvi pogled deluje kao najjednostavniji i najpovoljniji izbor. Put je kraći nego do većine popularnih mesta u Grčkoj i Albaniji, a nema avionskih karata niti velikih troškova transfera.

U aktuelnim ponudama za leto 2026. mogu se pronaći apartmanski aranžmani u Budvi i Bečićima sa istaknutim početnim cenama od 19 evra, dok ponude za Rafailoviće počinju od 29 evra. Te cene uglavnom predstavljaju najpovoljnije termine ili cenu po osobi, pa nisu dovoljne za konačan obračun porodičnog odmora.

Za pristojan četvorokrevetni apartman u julu realno je planirati približno 650 do 950 evra za sedam noćenja, posebno u Budvi, Bečićima ili Rafailovićima.

Gorivo, putarine i usputni troškovi mogu da dodaju još oko 180 do 260 evra. Prednost je to što porodica može poneti deo hrane od kuće, a put ne zahteva dodatno noćenje.

Najveća nepoznanica je dnevna potrošnja. Ručkovi, večere, piće, sladoledi, parking i plažni mobilijar lako mogu da odnesu dodatnih 470 do 690 evra.

kotor, cove, city, monuments, montenegro, island, nature, sea, ocean

kasjanf

Konačna računica za Crnu Goru

  • Apartman: 650–950 €
  • Prevoz: 180–260 €
  • Hrana: 350–500 €
  • Plaža, parking i ostalo: 120–190 €

Ukupno: približno 1.300–1.900 evra

Crna Gora je zato najjeftinija kada porodica pronađe smeštaj sa parkingom i kuhinjom, priprema deo obroka i izbegava svakodnevno korišćenje ležaljki i restorana.

Albanija: Povoljniji smeštaj, ali put može da poveća račun

Albanija se poslednjih godina izdvojila kao alternativa Grčkoj i Crnoj Gori. Najpopularniji su Drač, Valona, Saranda i Ksamil, ali između njih postoje velike razlike u cenama.

Dostupne ponude pokazuju da se apartmani u Albaniji mogu pronaći od oko 30 evra po noćenju, ali se raspon ponude penje i iznad 200 evra, zavisno od mesta, standarda i termina. U Sarandi su tokom letnje sezone zabeležene početne cene smeštaja od oko 50 funti po noćenju, dok je Ksamil zbog velike potražnje često skuplji od očekivanog.

Za četvoročlanu porodicu razumno je planirati 550 do 850 evra za sedam noćenja u apartmanu. Drač uglavnom omogućava povoljnije opcije, dok Saranda i naročito Ksamil mogu značajno podići budžet.

Prevoz iz Srbije može koštati 250 do 350 evra, kada se saberu gorivo, putarine i mogući troškovi na ruti. Put do južne Albanije je duži, pa porodice koje putuju sa malom decom ponekad dodaju i jedno usputno noćenje.

Hrana može biti povoljnija nego u najpoznatijim grčkim letovalištima, ali cene na popularnim plažama i u restoranima više nisu simbolične.

red boat on body of water near brown wooden foot board

Polina Rytova

Konačna računica za Albaniju

  • Apartman: 550–850 €
  • Prevoz: 250–350 €
  • Hrana: 400–550 €
  • Plaže, parking i ostalo: 150–250 €

Ukupno: približno 1.350–2.000 evra

Albanija može biti veoma povoljna za porodicu koja izabere Drač ili manje mesto. Međutim, odmor u popularnom Ksamilu tokom špica sezone može koštati gotovo isto kao letovanje u Grčkoj.

Grčka: Smeštaj nije jedini veliki trošak

Grčka ostaje jedan od najtraženijih izbora među turistima iz Srbije. Halkidiki i Olimpska regija posebno su popularni među porodicama koje putuju automobilom.

Turističke agencije za leto 2026. oglašavaju najpovoljnije aranžmane u Olimpskoj regiji od 129 evra, na Kasandri od 139 evra i na Lefkadi od 149 evra. Reč je o početnim cenama koje zavise od termina, tipa smeštaja i prevoza, pa četvoročlana porodica u julu obično plaća znatno više.

Za sedam noćenja u četvorokrevetnom apartmanu tokom druge polovine jula realno je izdvojiti oko 600 do 900 evra. Apartmani blizu plaže, sa odvojenom spavaćom sobom i sopstvenim parkingom mogu biti i skuplji.

Put automobilom do severne Grčke može koštati približno 250 do 350 evra. U račun ulaze gorivo, putarine kroz Srbiju i Severnu Makedoniju, kao i kraća vožnja po Grčkoj.

Od 1. jula 2026. putarina za putnički automobil od Beograda do Preševa iznosi 1.030 dinara u jednom smeru, odnosno 2.060 dinara za odlazak i povratak.

Veći udar na budžet dolazi na samom odmoru. Ako porodica priprema doručak i deo ručkova u apartmanu, a u restoran odlazi nekoliko puta, za hranu je potrebno oko 450 do 600 evra.

Ležaljke, piće na plaži, boravišne dažbine, parking i poneki izlet mogu dodati još 150 do 200 evra.

beach, cliff, bay, sea, ocean, blue sea, blue ocean, scenery, scenic, landscape, seascape, nature, corfu, greece, beach, beach, beach, sea, sea, ocean, nature, nature, nature, nature, nature, greece

moorpheus

Konačna računica za Grčku

  • Apartman: 600–900 €
  • Prevoz: 250–350 €
  • Hrana: 450–600 €
  • Plaža, takse i ostalo: 150–200 €

Ukupno: približno 1.450–2.050 evra

Grčka je najisplativija kada porodica rezerviše ranije, bira sever zemlje i koristi apartman sa kuhinjom. Ostrva do kojih se putuje avionom ili trajektom predstavljaju sasvim drugu i znatno skuplju računicu.

Turska: Najskuplja na početku, ali sa najmanje nepredviđenih izdataka

Turska u prvom trenutku izgleda ubedljivo najskuplje. Međutim, većina porodičnih aranžmana uključuje avionski prevoz, aerodromske takse, transfer, hotel, obroke, piće i brojne sadržaje za decu.

Turističke agencije za leto 2026. posebno izdvajaju hotele u kojima je smeštaj za dvoje dece besplatan, ali se avionske karte, takse i druge doplate uglavnom plaćaju.

Porodični paket za sedam noćenja u hotelu sa četiri ili pet zvezdica može okvirno koštati od 2.300 do 3.300 evra, u zavisnosti od termina, hotela i uzrasta dece.

Najveća prednost je predvidivost budžeta. Pošto su hrana, piće, bazeni, animacija i često plažni sadržaji uključeni u cenu, porodica može da provede odmor sa vrlo malo dodatnih troškova.

Ipak, treba uračunati osiguranje, prevoz ili parking do aerodroma, eventualnu doplatu za prtljag, izlete i ličnu potrošnju. Za to je razumno ostaviti još 300 do 400 evra.

city buildings near body of water during daytime

Engin Yapici

Konačna računica za Tursku

  • Paket sa avionom i „all inclusive“ uslugom: 2.300–3.300 €
  • Osiguranje, parking, izleti i lična potrošnja: 300–400 €

Ukupno: približno 2.600–3.700 evra

Turska je najskuplja u apsolutnom iznosu, ali može biti konkurentna kvalitetnijem hotelskom odmoru u Grčkoj ili Crnoj Gori. Posebno se isplati porodicama sa mlađom decom koje najveći deo vremena provode u hotelu.

Ko je pobednik?

Ako je jedino merilo najniži mogući račun, Crna Gora ima malu prednost, prvenstveno zbog kraćeg puta.

Odmah iza nje nalazi se Albanija, pod uslovom da porodica ne bira najskuplje delove Sarande i Ksamila.

Grčka je nešto skuplja, ali nudi širok izbor smeštaja i jednostavniji model putovanja za porodice koje već poznaju rutu.

Turska zahteva najveći početni budžet, ali donosi najpredvidljiviju potrošnju, jer je najveći deo odmora plaćen unapred.

Skriveni troškovi koje porodice često zaborave

Razlika između planiranog i stvarnog računa najčešće nastaje zbog sitnih izdataka koji se ponavljaju svakog dana.

Četiri pića na plaži, sladoledi, parking i ležaljke mogu dnevno koštati 30 do 60 evra. Za sedam dana to je dodatnih 210 do 420 evra.

U konačan budžet zato treba uključiti:

  • putno zdravstveno osiguranje;
  • boravišne ili klimatske takse;
  • parking kod smeštaja i na plaži;
  • ležaljke i suncobrane;
  • mobilni internet i roming;
  • izlete i ulaznice;
  • rezervu za kvar automobila ili lekove;
  • eventualno noćenje tokom puta.

Konačni odgovor

Četvoročlana porodica koja tokom jula 2026. želi sedam noćenja na moru trebalo bi da pripremi najmanje oko 1.300 do 1.500 evra za skromniji odmor u apartmanu.

Za opuštenije letovanje, sa restoranima, sadržajima na plaži i bez stalnog računanja svakog troška, realniji budžet je između 1.700 i 2.200 evra.

Porodice koje biraju avion i „all inclusive“ hotel u Turskoj trebalo bi da računaju na najmanje 2.600 evra, dok bolji hoteli i atraktivniji termini lako podižu cenu iznad 3.500 evra.

Domaće

JP Morgan Chase povećao prihod od trgovanja akcijama na 6,03 milijarde dolara u drugom kvartalu

Ukupni prihodi od trgovanja dostigli 12,1 milijardu dolara, prodaja udela u kompaniji Visa donela 4,6 milijardi dolara

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ukupni prihodi od trgovanja dostigli 12,1 milijardu dolara, prodaja udela u kompaniji Visa donela 4,6 milijardi dolara

JP Morgan Chase, najveća američka banka, ostvarila je rekordnu kvartalnu dobit u drugom kvartalu 2026. godine, zahvaljujući snažnom rastu prihoda od trgovanja akcijama i jednokratnom prihodu od prodaje dela udela u kompaniji Visa. Prihodi od trgovanja akcijama dostigli su 6,03 milijarde dolara, što predstavlja rast od 86 odsto u odnosu na isti period prošle godine i premašuje najviša očekivanja analitičara. Ukupni prihodi od trgovanja iznosili su 12,1 milijardu dolara, čime je oboren prethodni rekord iz prvog kvartala 2026. godine.

Jednokratni prihod od prodaje dugogodišnjeg udela u kompaniji Visa iznosio je oko 4,6 milijardi dolara, što je dodatno poboljšalo rezultate banke. Pored toga, JP Morgan Chase je ostvario značajan uspeh i u segmentu investicionog bankarstva, gde su kvartalni prihodi od naknada iznosili 3,28 milijardi dolara, što je za 30 odsto više nego u istom kvartalu prethodne godine i iznad očekivanja tržišta.

Prema ekonomskim analizama, rast prihoda je rezultat intenzivnih aktivnosti na tržištu kapitala, uključujući rekordnu inicijalnu javnu ponudu (IPO) kompanije SpaceX tokom juna 2026. godine. Izvršni direktor JP Morgan Chase-a, Džejmi Dajmon, upozorio je da i pored rekordnih rezultata postoje značajni rizici za globalnu ekonomiju. „Ispod površine su razni rizici, među kojima su geopolitičke tenzije i ratovi, uporna inflacija, veliki budžetski deficiti i visoke cene imovine“, izjavio je Dajmon.

Rezultati JP Morgan Chase-a potvrđuju snažnu poziciju banke na tržištu kapitala, uz istovremeno ukazivanje na složenost globalnog ekonomskog okruženja u narednim mesecima.

Pročitaj još

Domaće

Raiffeisen banka omogućila direktno ulaganje na berzu kroz mTrader funkcionalnost

Nova opcija u aplikaciji Moja mBanka otvara pristup domaćem i stranim tržištima kapitala, uz jednostavno korišćenje sa mobilnog telefona

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nova opcija u aplikaciji Moja mBanka otvara pristup domaćem i stranim tržištima kapitala, uz jednostavno korišćenje sa mobilnog telefona

Raiffeisen banka Srbija predstavila je novu funkcionalnost mTrader unutar mobilne aplikacije Moja mBanka, omogućavajući klijentima samostalno trgovanje finansijskim instrumentima na domaćem i stranim tržištima kapitala, saopšteno je iz ove banke 14. jula 2026. godine. mTrader omogućava korisnicima da investiraju u hartije od vrednosti koje ulaze u sastav referentnih tržišnih indeksa, čime se pristup ulaganju dodatno pojednostavljuje za građane i pravna lica.

Bankarski sektor u Srbiji beleži ubrzanu digitalizaciju, a Raiffeisen banka, koja posluje gotovo četvrt veka u zemlji, ističe da je mTrader nastavak tog trenda i proširenje brokerskih usluga za širu javnost. Klijentima je sada omogućen direktan i transparentan pristup investicionim prilikama bez potrebe za posrednicima ili fizičkim odlaskom na berzu.

Jelena Aksić, članica Izvršnog odbora Raiffeisen banke zadužena za segment stanovništva, malih preduzeća i preduzetnika, navela je da je vreme sazrelo za ovakvu uslugu na tržištu Srbije. „Novom funkcionalnošću u Moja mBanka mobilnoj aplikaciji otvaramo vrata građanima da sami trguju finansijskim instrumentima i ulažu na domaćem i stranim tržištima. Očigledno je sazrelo vreme da tržištu ponudimo takvu uslugu koja omogućava svima da jednostavno i lako pristupe tržištu kapitala“, izjavila je Aksić.

Ona je istakla i potrebu za edukacijom investitora o karakteristikama finansijskih instrumenata, rizicima i volatilnosti tržišta. „Pre donošenja investicione odluke, klijenti bi trebalo da se upoznaju sa karakteristikama instrumenata, prinosima i volatilnošću. Na taj način mogu doneti informisane i odgovorne odluke u skladu sa svojim finansijskim ciljevima i profilom rizika. mTrader omogućava investiranje ‘iz fotelje’, ali savetujemo promišljeno odlučivanje“, dodala je Aksić.

Za aktivaciju mTrader funkcionalnosti klijenti moraju posetiti ovlašćenu filijalu ili kontaktirati svog ličnog bankara, kako bi im bila omogućena puna brokerska usluga kroz aplikaciju. Ova novina predstavlja još jedan korak u digitalizaciji bankarskih i investicionih usluga na domaćem tržištu, čime Raiffeisen banka nastavlja da širi svoju ponudu u skladu sa savremenim trendovima.

Pročitaj još

Domaće

Osiguranje zajedničkih prostora pokriva samo 5 odsto zgrada u Srbiji

Premija osiguranja i dalje neprivlačna za većinu, saglasnost potrebna od dve trećine stanara

Objavljeno pre

,

Objavio:

Premija osiguranja i dalje neprivlačna za većinu, saglasnost potrebna od dve trećine stanara

Osiguravajuće kuće u Srbiji nude polise za zajedničke prostore u stambenim zgradama već deset godina, ali procenjuje se da je svega oko 5% zajedničke imovine u zgradama osigurano, pokazuju podaci iz sektora. Iako su štete od oluja, požara, poplava i kvarova instalacija česte, većina stanara ne vidi zajedničku imovinu kao svoju do trenutka kada nastane šteta, čiji trošak obično premašuje iznos mesečne premije osiguranja.

Prema rečima profesionalnih upravnika, za osiguranje zajedničkih prostora potrebna je odluka dve trećine stanara, što je teško postići jer se svaka šteta ne odnosi jednako na sve vlasnike stanova. Stanari često doživljavaju premiju osiguranja kao dodatni namet, pa radije ulaze u rasprave oko finansiranja popravki nego što se odlučuju za polisu. Fondovi stambenih zajednica su ograničeni i često ne pokrivaju iznenadne troškove kvarova ili drugih šteta.

Prema Zakonu o stanovanju i održavanju zgrada, u Srbiji nije obavezno osiguranje zajedničkih prostorija, već je ono dobrovoljno. Zakon predviđa da stambena zajednica može zaključiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za štete pričinjene trećim licima usled neodržavanja ili nepravilnog održavanja zgrade. U slučaju štete, odgovornost snosi stambena zajednica, a ukoliko ona ne nadoknadi štetu u predviđenom roku, vlasnici posebnih delova zgrade odgovaraju supsidijarno. Ako se ne može utvrditi poreklo štete, odgovornost dele stambena zajednica i vlasnici stanova solidarno.

Iako su najavljene izmene Zakona kojima bi osiguranje od odgovornosti prema trećim licima postalo obavezno, te izmene još nisu usvojene. Predsednik Udruženja profesionalnih upravnika Beograda Bojan Nikolić navodi da je u Srbiji osigurano možda oko 5% zajedničkih prostorija i ističe: „Stanari plaćanje premije osiguranja doživljavaju kao novi namet. Zajednički prostor za njih je ‘nečija’ imovina. Ako bi i deo stanara pristao da plati polisu, teško je postići potrebnu većinu.“

Nikolić navodi primer zgrade gde je zbog strujnog udara pregoreo motor lifta, ali je zahvaljujući polisu osiguranja osiguravajuća kuća pokrila 90% troškova, dok su stanari platili 10%, u skladu sa ugovorom. On dodaje da fondovi stambenih zajednica nisu dovoljni za pokrivanje većih šteta i da je potrebno dodatno izdvajanje novca.

Uslugu osiguranja zajedničkih prostorija od pre nekoliko godina nude i posrednici, kao što je firma Beohost, koja održava 400 zgrada u Beogradu i nudi osiguranje preko DDOR Novi Sad. Vlasnik Beohosta, Uroš Đaković, ističe da su cene prilagođene i da u nekim slučajevima osiguranje može biti besplatno za stambene zajednice koje zaključe ugovor o upravljanju. Trošak polise može biti pokriven prihodima od reklama, antena i drugih uređaja postavljenih na zgradi.

Iako je usluga prisutna na tržištu već deset godina, osiguravajuće kuće i posrednici ističu potrebu za dodatnom edukacijom građana o prednostima ovakve investicije, uz podršku profesionalnih upravnika.

Pročitaj još

U Trendu