Connect with us

Svet

Zamenik američkog maršala poginuo tokom izvršenja poternice u Luizijani

Američka maršalska služba potvrdila incident u Aleksandriji, osumnjičeni uhapšen nakon višesatne opsade

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Pexels / Kindel Media

Američka maršalska služba potvrdila incident u Aleksandriji, osumnjičeni uhapšen nakon višesatne opsade

Zamenik američkog maršala preminuo je u ponedeljak tokom pokušaja hapšenja lica za kojim je raspisana poternica u gradu Aleksandrija, savezna država Luizijana. Prema saopštenju američke maršalske službe, do incidenta je došlo tokom akcije sprovođenja naloga za hapšenje, a osumnjičeni je nakon toga priveden.

Lokalna šerifova kancelarija u okrugu Rapids navela je da su njihovi detektivi sarađivali sa federalnim maršalima u trenutku kada je došlo do upotrebe vatrenog oružja oko 15 časova po lokalnom vremenu. „Nakon dužeg zastoja, osumnjičeni koji je zadobio povrede priveden je i prebačen u lokalnu bolnicu na lečenje“, navedeno je u saopštenju šerifove kancelarije.

Istragu o incidentu zajedno vode Federalni istražni biro (FBI), šerifova kancelarija i Državna policija Luizijane. Direktor FBI-a, Kaš Patel, izjavio je na društvenim mrežama kasno u ponedeljak da biro pruža „punu podršku“ lokalnim organima i maršalskoj službi, izražavajući saučešće porodici i kolegama stradalog zamenika.

Grad Aleksandrija nalazi se oko 150 kilometara severozapadno od Bato Ruža, glavnog grada Luizijane. U saopštenjima nadležnih institucija nisu navedeni identiteti učesnika niti detalji o stepenu povreda osumnjičenog. Takođe, nije precizirano pod kojim okolnostima je došlo do upotrebe vatrenog oružja tokom pokušaja hapšenja.

Zajednička istraga državnih i federalnih organa je u toku, a više informacija očekuje se po završetku preliminarnih ispitivanja. Lokalne vlasti nisu dale dodatne komentare u vezi sa motivima osumnjičenog ili prirodom poternice.

Ovakvi incidenti prilikom izvršenja naloga za hapšenje predstavljaju izazov za bezbednosne službe, posebno kada je reč o osobama koje se nalaze u bekstvu. Američka maršalska služba je federalna agencija zadužena za sprovođenje sudskih naloga i potragu za licima koja izbegavaju pravdu na teritoriji Sjedinjenih Američkih Država.

Prema dosadašnjim informacijama, u incidentu nisu prijavljene dodatne žrtve među civilima ili pripadnicima bezbednosnih struktura. Istražitelji će utvrditi sve okolnosti koje su dovele do smrtnog ishoda tokom sprovođenja službene dužnosti.

Aleksandrija u Luizijani bila je i ranije poprište pojedinačnih incidenata povezanih sa sprovođenjem zakona, ali ovakvi slučajevi ostaju relativno retki. Zvaničnici apeluju na javnost za strpljenje dok traje istraga te navode da će javnost biti blagovremeno obaveštena o svim novim saznanjima.

Pročitaj još

Svet

Vrhovni sud SAD poništio carine, isplaćen povraćaj od 81 milijardu dolara

Američko ministarstvo finansija potvrdilo da je povraćaj posledica sudske odluke, dok budžetski deficit i rashodi rastu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Američko ministarstvo finansija potvrdilo da je povraćaj posledica sudske odluke, dok budžetski deficit i rashodi rastu

Američka vlada izvršila je povraćaj desetina milijardi dolara od carina koje su prikupljene pre nego što ih je Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država proglasio nezakonitim, saopšteno je u najnovijim budžetskim podacima. Povraćaj je isplaćen tokom fiskalne godine koja je počela u oktobru 2025. godine, a iznosi ukupno 81 milijardu dolara, što je značajno povećanje u poređenju sa 5 milijardi dolara koliko je isplaćeno u istom periodu prethodne godine.

Prema izjavama zvaničnika američkog Ministarstva finansija, glavni razlog za ovako veliki povraćaj je odluka Vrhovnog suda, a najveći deo sredstava vraćen je tokom maja i juna. Carine su predstavljale ključnu stavku ekonomske politike predsednika Donalda Trumpa od povratka na funkciju prošle godine, ali je veliki deo tih mera ukinut sudskom odlukom u februaru.

Uprkos tome, budžetski deficit Sjedinjenih Američkih Država nastavlja da raste. U prvih devet meseci fiskalne godine deficit je dostigao 1.367 biliona dolara, što je povećanje od dva odsto u odnosu na isti period prošle godine. Istovremeno su porasli i drugi rashodi, uključujući više od bilion dolara potrošenih na kamate na javni dug (rast od 14 odsto) i povećanje vojnih izdataka za pet odsto zbog sukoba na Bliskom istoku.

Zvaničnici su najavili da će privremena globalna carina od 10 odsto isteći 24. jula, ali da su u toku pripreme za uvođenje novih nameta. Kao razlozi za eventualne nove carine navode se nedovoljno stroga primena zakona protiv prinudnog rada i višak industrijskih kapaciteta u nekim zemljama, što bi moglo da dovede do novih trgovinskih tenzija, uprkos već izvršenim povraćajima državnih sredstava.

„Većina povraćaja carina realizovana je tokom maja i juna, što je direktna posledica odluke Vrhovnog suda“, potvrdili su iz Ministarstva finansija.

Pročitaj još

Svet

Požar u pabu u Bangkoku odneo 30 života, istraga o blokiranim izlazima

Policija vodi istragu, vlasnik najavio saradnju dok su utvrđeni nemar i problemi sa evakuacijom

Objavljeno pre

,

Objavio:

Policija vodi istragu, vlasnik najavio saradnju dok su utvrđeni nemar i problemi sa evakuacijom

Najmanje 30 osoba izgubilo je život, a više desetina je povređeno u požaru koji je izbio u pabu na severu Bangkoka u ranim jutarnjim satima 10.06.2024, saopštili su nadležni organi. Prema policijskim izvorima, požar je najverovatnije izazvao kratak spoj na klima-uređaju postavljenom u plafonu objekta. Identitet 27 žrtava je potvrđen, dok tri osobe još nisu identifikovane, većina su državljani Tajlanda. Od povređenih, 24 osobe su u kritičnom stanju, 15 ima povrede srednje težine, a 36 je nakon zbrinjavanja pušteno kući.

Šef nacionalne policije Kitirat Fanpet izjavio je da je nemar glavna teorija kojom se rukovodi istraga. Zvaničnici su pokrenuli ispitivanje dostupnosti izlaza u trenutku požara. Prema izjavama policije, većina žrtava pronađena je u kupatilima bez prozora, u blizini zadnjeg izlaza koji nije bio korišćen. Pretpostavlja se da je put do tog izlaza bio blokiran stolom za prodaju slatkiša ili da je prostor bio previše mračan za pronalaženje izlaza. Drugi izlaz, u blizini kuhinje, možda je bio teško dostupan zbog polica i ormarića. Takođe se proverava da li su neka izlazna vrata bila zaključana.

Na video-snimku zabeleženom tokom obilaska mesta požara, nadležni su obavešteni da su vrata koja su ranije služila kao izlaz bila zaključana iz straha vlasnika da bi gosti mogli napustiti objekat bez plaćanja računa. Na tim vratima je stajao natpis „samo za osoblje“, a iako su se mogla otvoriti ka spolja, gosti verovatno nisu bili svesni te mogućnosti.

Pab se u zvaničnom saopštenju izvinio porodicama nastradalih i obećao punu saradnju u istrazi. Istražitelji takođe proveravaju da li su u dekoraciji objekta korišćeni zapaljivi materijali i kako su električne instalacije postavljene kroz plafon. Video-snimci objavljeni na društvenim mrežama prikazuju goste kako beže iz zgrade kroz plamen i gust dim.

Jedan od preživelih, radnik u pabu, izjavio je da je vrelina bila nepodnošljiva i da nije mogao da se vrati unutra. Njegov brat, takođe radnik, nastradao je u požaru. „Želim da ga odnesem kući roditeljima. Moji roditelji čekaju da se deca vrate zajedno, ali sada jednog više nema“, rekao je preživeli.

„Istraga je u toku“, naveo je portparol policije.

Pročitaj još

Svet

Predsednik SAD podržao zakon o visokim taksama za kupce ruskih energenata

Administracija razmatra uvođenje carina od 500 odsto, dok trajanje pregovora i konkretna primena još nisu potvrđeni

Objavljeno pre

,

Objavio:

Administracija razmatra uvođenje carina od 500 odsto, dok trajanje pregovora i konkretna primena još nisu potvrđeni

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp podržao je predlog zakona kojim bi se uvele stroge ekonomske mere protiv Rusije i sekundarne sankcije državama koje nastave da kupuju rusku naftu i gas, saopšteno je iz Bele kuće. Predlog zakona podrazumeva mogućnost uvođenja carina od 500 odsto na robu iz zemalja koje nastave energetsku saradnju sa Moskvom, ukoliko američki predsednik proceni da Rusija odbija mirovne pregovore ili nastavlja agresiju na Ukrajinu.

Prema zvaničnim informacijama, Trampova podrška ovom zakonu predstavlja pomak nakon višemesečnih pregovora u Kongresu, gde je predlog imao široku dvostranačku podršku. Iako je potvrđeno da je administracija spremna na dodatne pritiske na Moskvu, sam predsednik je izjavio da se o ovom pitanju još razgovara, što ukazuje na to da se razmatra način i trenutak primene mera.

Usvajanje zakona moglo bi da ima značajne posledice po rusku ekonomiju, ali i po zemlje koje nastavljaju trgovinu ruskim energentima. Zakon predviđa stroge ekonomske mere i sekundarne sankcije, koje bi mogle da utiču i na države koje su ekonomski vezane za ruske energente.

„Odluka o uvođenju carina i sankcija nalazi se u završnoj fazi razmatranja“, navodi se u zvaničnoj izjavi administracije SAD.

Iako nije precizirano kada bi zakon mogao biti usvojen ili stupiti na snagu, predlog se smatra jednom od najznačajnijih promena američke politike prema Rusiji u poslednjem periodu. O daljim koracima i mogućim posledicama po zemlje koje uvoze ruske energente, iz administracije najavljuju više informacija nakon završetka pregovora.

Pročitaj još

U Trendu