Connect with us

Svet

General Petreus ocenio da vazdušni udari nisu dovoljni za promenu vlasti u Iranu

Bivši direktor CIA izjavio da kopnene snage igraju ključnu ulogu, dok iranski napadi šire konflikt u regionu

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Bivši direktor CIA izjavio da kopnene snage igraju ključnu ulogu, dok iranski napadi šire konflikt u regionu

Penzionisani američki general Dejvid Petreus, bivši direktor Centralne obaveštajne agencije i komandant snaga u Iraku, izjavio je da vazdušni udari neće biti dovoljni za promenu režima u Iranu. On je, govoreći o situaciji na Bliskom istoku, naveo da je Iran proširio rat protiv Izraela i Sjedinjenih Američkih Država napadima na aerodrome, morske luke i skladišta za utovar gasa i nafte u zemljama Persijskog zaliva.

Petreus je istakao da su iranski napadi na ciljeve u državama Persijskog zaliva doveli do toga da ove zemlje, koje su ranije nastojale da ostanu neutralne, sada postaju deo konflikta. Dodao je i da je napadnut britanski vojni objekat na Kipru, za koji smatra da je izveden dronom lansiranim iz južnog Libana.

Govoreći o strategiji promena u Iranu, Petreus je rekao da vazdušni udari sami po sebi neće dovesti do pada režima. “Same vezduhoplovne snage neće srušiti režim. Ovo nisu ni obojene revolucije, gde je samo raspoloženje naroda moglo da sruši režime nakon raspada Sovjetskog Saveza, kao što smo videli u istočnoj Evropi i bivšim sovjetskim republikama. Moraće da postoji neka vrsta kopnene intervencije ili unutrašnjeg pritiska,” ocenio je Petreus.

Američki predsednik Donald Tramp je, prema navodima, jasno stavio do znanja da želi promenu vlasti u Iranu i pokrenuo je vazdušne udare kao odgovor na iranske akcije. Međutim, Petreus smatra da ovi udari neće biti dovoljni za ostvarenje tog cilja.

Petreus je tokom karijere bio ključni vojni komandant u Iraku i autor strategije iz 2007. godine koja je imala za cilj smanjenje nasilja nakon američke invazije. Njegove ocene o trenutnoj situaciji ukazuju na to da je konflikt u regionu ušao u novu fazu, sa većim rizikom od širenja i uključivanja novih aktera.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Porast broja data centara u SAD utiče na povećanje troškova energije

Stanovnici više američkih saveznih država beleže rast računa za struju, potvrđuju lokalne organizacije i zvaničnici

Published

on

By

Stanovnici više američkih saveznih država beleže rast računa za struju, potvrđuju lokalne organizacije i zvaničnici

Rast broja data centara u Sjedinjenim Američkim Državama povezan sa razvojem veštačke inteligencije doveo je do povećanja potrošnje električne energije i rasta troškova za domaćinstva u više saveznih država, navode lokalni izvori i organizacije. U Atlanti, Džordžija, pojedini stanovnici suočavaju se sa znatno višim računima za struju poslednjih godina. Jedan od primera je domaćinstvo koje je, prema sopstvenim navodima, u periodu od dve godine zabeležilo skoro dvostruko veće iznose na računima, što je dovelo do ograničene upotrebe grejanja i vode u cilju štednje.

Prema rečima osnivača organizacije za pristupačnu energiju u Džordžiji, ovakva situacija nije izolovana. Navodi se da je prosečan mesečni račun za električnu energiju porastao sa oko 150 na 225 dolara. Tokom poslednje tri godine, najveći energetski distributer u državi, prema podacima, sproveo je više povećanja tarifa. U istom periodu puštena je u rad nuklearna elektrana Vogtl, dok je u regionu zabeležen značajan rast broja data centara, za koje lokalne organizacije tvrde da dolaze zbog povoljnijih cena električne energije.

Širenje primene veštačke inteligencije, navode analize, podstaklo je dalju izgradnju data centara širom SAD. Prema izveštajima Instituta za energetsku ekonomiju i finansijsku analizu, u poslednjih pet godina u najmanje 13 saveznih država primećen je rast računa za električnu energiju za domaćinstva koja žive u blizini data centara, sa nekim slučajevima gde su iznosi povećani i do nekoliko puta u odnosu na raniji period, prema analizi iz 2025. godine.

U saveznoj državi Mejn, guvernerka je ove nedelje uložila veto na predlog zakona kojim bi bila zabranjena izgradnja novih data centara. U obrazloženju se navodi potreba za detaljnim planiranjem i procenom uticaja velikih data centara na lokalnu elektroenergetsku mrežu, s obzirom na očekivano širenje primene veštačke inteligencije.

Predstavnici organizacija za prava potrošača tvrde da bi data centri mogli dodatno povećati troškove električne energije u Džordžiji ukoliko ne budu donete mere zaštite krajnjih korisnika. U protekloj godini, energetska kompanija najavila je zamrzavanje cena i upotrebu prihoda od velikih korisnika, uključujući data centre, za ublažavanje troškova za domaćinstva. Sam distributer je negirao da rast potrošnje velikih korisnika direktno utiče na povećanje cena za građane.

Situacija u vezi sa rastom potrošnje i cenama električne energije u državama sa povećanim brojem data centara i dalje se prati, dok lokalne vlasti i organizacije ističu potrebu za boljom regulacijom i transparentnošću u budućnosti.

Pročitaj još

Svet

Meksiko: Američki agenti poginuli u nesreći nisu imali ovlašćenje za operaciju

Vlasti Meksika saopštile da dvojica američkih agenata nisu bili akreditovani za učešće u operacijama na teritoriji zemlje

Published

on

By

Vlasti Meksika saopštile da dvojica američkih agenata nisu bili akreditovani za učešće u operacijama na teritoriji zemlje

Dvojica američkih federalnih agenata poginula su u saobraćajnoj nesreći u severnom delu Meksika, saopštila je meksička vlada. Prema zvaničnim informacijama, agenti su bili zaposleni u Centralnoj obaveštajnoj agenciji (CIA), a njihova uloga u operacijama u Meksiku nije do kraja razjašnjena. Nesreća se dogodila dok su se vraćali sa akcije uništavanja ilegalne laboratorije za proizvodnju droga u saveznoj državi Čivava.

Lokalne vlasti navode da su agenti bili deo konvoja kada je njihovo vozilo sletelo u provaliju tokom vikenda, nakon čega je došlo do eksplozije automobila. U istom incidentu stradala su i dva meksička policijska službenika. Meksičko Ministarstvo bezbednosti saopštilo je da je jedan od američkih agenata ušao u zemlju kao posetilac, dok je drugi imao diplomatski pasoš.

“Nijedan od njih nije imao formalnu akreditaciju za učešće u operativnim aktivnostima na teritoriji Meksika”, navedeno je u saopštenju ministarstva. Takođe je istaknuto da vlasti nisu imale informacije o prisustvu stranih agenata niti o planiranju bilo kakvih operacija na meksičkom tlu. Ministarstvo je navelo da je pokrenut zajednički pregled slučaja sa lokalnim organima i ambasadom Sjedinjenih Američkih Država u Meksiku.

U saopštenju je naglašeno da meksički zakon jasno zabranjuje učešće stranih agenata u operacijama unutar nacionalne teritorije. Vlada Meksika je ponovila spremnost na nastavak bliske i ozbiljne saradnje sa Sjedinjenim Državama u oblasti bezbednosti, uz poštovanje pravnog okvira obe zemlje.

Zvaničnici obe države izneli su različite informacije o ovom slučaju. Predsednica Meksika Klaudija Šejnbaum izjavila je da su federalne snage ipak bile uključene u akciju, iako je prethodno saopšteno da vlasti nisu imale saznanja o bilo kakvom angažovanju američkih agenata.

Ovaj incident dolazi u trenutku kada je pitanje saradnje u borbi protiv organizovanog kriminala i dalje jedno od ključnih pitanja u odnosima Meksika i Sjedinjenih Država. Detalji o samoj akciji i ulozi američkih agenata još nisu u potpunosti razjašnjeni. Istraga povodom nesreće i eventualnog kršenja procedura je u toku, potvrdile su obe strane.

Pročitaj još

Svet

Gasprom upozorava na nastavak povlačenja gasa iz evropskih skladišta nakon grejne sezone

Prema podacima Gas Infrastructure Europe, Poljska, Belgija i Bugarska i dalje koriste rezerve, a Gasprom navodi da bi nizak nivo skladišta mogao izazvati probleme pred zimu

Published

on

By

Prema podacima Gas Infrastructure Europe, Poljska, Belgija i Bugarska i dalje koriste rezerve, a Gasprom navodi da bi nizak nivo skladišta mogao izazvati probleme pred zimu

Ruska energetska kompanija Gasprom saopštila je da pojedine zemlje Evropske unije nastavljaju sa povlačenjem gasa iz podzemnih skladišta iako je grejna sezona završena. U zvaničnom saopštenju navodi se da su, prema podacima organizacije Gas Infrastructure Europe, početkom treće dekade aprila Poljska, Belgija i Bugarska zabeležile neto povlačenje gasa iz svojih rezervi.

Iz Gasproma upozoravaju da aktuelna situacija dodatno komplikuje stanje na evropskom energetskom tržištu, posebno zbog niskog nivoa popunjenosti skladišta. Kompanija ističe da bi ovakav trend mogao izazvati poteškoće prilikom ponovnog punjenja skladišta pred narednu zimsku sezonu, što bi unelo dodatnu neizvesnost na tržištu gasa u Evropi.

„Uprkos tome što je kraj aprila, neke evropske zemlje nastavljaju da povlače gas iz podzemnih skladišta“, navodi se u saopštenju Gasproma. Prema istim podacima, Poljska, Belgija i Bugarska su među državama koje nastavljaju sa ovom praksom.

Gasprom je posebno ukazao na rizik od otežanog obnavljanja zaliha tokom letnjih meseci, što bi moglo uticati na stabilnost snabdevanja u predstojećoj zimskoj sezoni. Kompanija je naglasila da razvoj ovakve situacije može imati šire posledice za evropsko gasno tržište, uključujući moguće nestašice ili povećanje cena energenata.

Nadležne institucije u Evropi još nisu izdale zvanične komentare povodom najnovijeg saopštenja Gasproma.

Pročitaj još

U Trendu