Connect with us

Svet

EU uvodi sankcije ruskom episkopu povezanom sa predsednikom Vladimirom Putinom

Evropska unija proširila listu sankcija, među kojima je i visoki predstavnik Ruske pravoslavne crkve, navodi se u saopštenju

Published

on

Foto Izvor: Pexels / вероника сильченко

Evropska unija proširila listu sankcija, među kojima je i visoki predstavnik Ruske pravoslavne crkve, navodi se u saopštenju

Evropska unija saopštila je da je u ponedeljak proširila listu sankcija u vezi sa ratom u Ukrajini, obuhvatajući više od 80 pojedinaca i subjekata iz Rusije. Na listi se, između ostalih, našao i Georgij Ševkunov, poznat i kao mitropolit Tihon, visoki predstavnik Ruske pravoslavne crkve. Prema navodima EU, Ševkunov je sankcionisan zbog „širenja ruske propagande i dezinformacija“ sa ciljem opravdavanja vojnih aktivnosti u Ukrajini.

Ševkunov, koji je u ruskim medijima često označavan kao „lični sveštenik“ i „ispovednik“ predsednika Vladimira Putina, postavljen je 2023. godine za mitropolita na Krimu, ukrajinskom poluostrvu koje je Rusija anektirala 2014. godine. Ševkunov nije javno potvrdio niti demantovao ovu ulogu.

Prema saopštenju Evropske unije, sankcije su deo šireg paketa mera koje, kako se navodi, za cilj imaju ograničavanje ruske vojne industrije, energetskih prihoda i informativnih mreža. Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas izjavila je da novi paket mera obuhvata pojedince i organizacije koje su, prema navodima Unije, uključene u proizvodnju i snabdevanje vojne opreme, kao i u aktivnosti povezane sa propagandom i ljudskim pravima.

„Odobrili smo novi paket sankcija kako bismo pojačali pritisak na Rusiju da prekine rat“, navodi se u izjavi Kaje Kalas, dodajući da su mere usmerene na vojnoprivredni kompleks i mreže koje, prema tvrdnjama EU, doprinose hibridnim napadima na Evropu.

Ševkunov je, prema informacijama iz ruskih izvora, prošle godine bio meta pokušaja atentata. FSB Ruske Federacije saopštio je u februaru 2025. godine da su dve osobe uhapšene zbog navodnog pokušaja atentata čije je planiranje pripisano ukrajinskim izvorima. Detalji o ovom slučaju nisu objavljeni, a nezavisna potvrda tih navoda nije dostupna.

Ukupno je 34 pojedinaca i 47 organizacija dodato na listu sankcija. Evropska unija navodi da su prethodne ekonomske mere imale značajan uticaj na rusku privredu. Prema navodima Kaje Kalas, zapadne sankcije su do sada dovele do gubitaka većih od bilion dolara za rusku ekonomiju.

Sankcije, kako se navodi, uključuju zamrzavanje imovine i zabranu putovanja u zemlje EU za obuhvaćene pojedince i subjekte. Ove mere deo su kontinuiranih napora evropskih institucija da, kroz ekonomske i političke pritiske, utiču na tok oružanog sukoba u Ukrajini. Ruska strana do sada nije zvanično komentarisala nove mere.

Rat u Ukrajini traje od februara 2022. godine, a međunarodne sankcije predstavljaju jedan od glavnih instrumenata Zapada u pokušaju da ograniči ekonomske i vojne kapacitete Ruske Federacije.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Guverner Kalifornije potvrdio istragu Ministarstva pravde protiv njega i supruge

Gavin Newsom saopštio da je federalna istraga u toku, detalji predmeta nisu objavljeni

Published

on

By

Gavin Newsom saopštio da je federalna istraga u toku, detalji predmeta nisu objavljeni

Guverner Kalifornije Gavin Newsom izjavio je u ponedeljak da su on i njegova supruga predmet istrage Ministarstva pravde Sjedinjenih Američkih Država. Ovu informaciju Newsom je izneo putem video obraćanja na društvenoj mreži, navodeći da su federalni agenti tražili razgovore sa članovima njegove porodice, prijateljima i bivšim zaposlenima, kao i pristup različitim dokumentima iz prethodnih godina.

Newsom je tvrdio da je istraga pokrenuta od strane Ministarstva pravde pod trenutnom administracijom, ističući da su, prema njegovim rečima, federalni organi pretraživali dokumentaciju i zahtevali podatke sa ciljem da pronađu potencijalne nepravilnosti. U svom obraćanju, guverner je naveo da su slične istrage bile vođene protiv drugih javnih ličnosti koje smatra političkim protivnicima aktuelnog predsednika SAD.

Guverner Kalifornije je izjavio da su, prema njegovim saznanjima, istražitelji do sada kontaktirali više osoba iz njegovog okruženja i porodice, ali nije naveo konkretne detalje o predmetu istrage. Takođe, Newsom nije precizirao o kakvom potencijalnom prekršaju ili radnji se radi, niti je izneo bilo kakve informacije o tome da li su izneti zvanični navodi ili optužbe.

Prema njegovim navodima, istraga je deo šireg trenda u kojem su i drugi visoki zvaničnici ili bivši državni službenici bili predmet interesovanja Ministarstva pravde. Među njima je spomenuo neke javne ličnosti iz drugih saveznih država i iz federalnih institucija.

S obzirom da zvanične informacije o prirodi i razlozima istrage nisu objavljene, nije moguće potvrditi na šta se konkretno odnosi interesovanje federalnih organa. Newsom je u svom obraćanju izneo i lično mišljenje o motivima istrage, ali ti navodi nisu potvrđeni iz nezavisnih izvora.

Do trenutka objavljivanja ovog izveštaja, Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država nije izdalo zvaničnu izjavu niti komentar u vezi sa istragom protiv guvernera Kalifornije i njegove supruge. Takođe, nije objavljeno da li je protiv njih pokrenut bilo kakav zvaničan postupak ili podignuta optužnica.

Istrage ove vrste, prema američkoj praksi, najčešće uključuju prikupljanje dokumentacije i razgovore sa osobama iz neposrednog okruženja lica koja su predmet interesovanja. Uobičajeno je da se razlozi i detalji takvih istraga ne objavljuju javnosti dok se postupak ne okonča ili dok ne bude doneta zvanična odluka o eventualnom podizanju optužnice.

Guverner Newsom i njegova supruga nisu komentarisali dalji tok postupka, navodeći da će, ukoliko bude novih informacija, o tome obavestiti javnost putem zvaničnih kanala. Slučaj ostaje bez dodatnih detalja dok se ne pojave nove zvanične informacije od strane nadležnih organa.

Pročitaj još

Svet

Mađarski parlament usvojio ustavni amandman o ograničenju mandata premijera

Amandman predviđa da premijer može biti na funkciji najviše osam godina, bivši premijer Viktor Orban pogođen izmenom

Published

on

By

Amandman predviđa da premijer može biti na funkciji najviše osam godina, bivši premijer Viktor Orban pogođen izmenom

Mađarski parlament izglasao je ustavni amandman kojim se ograničava dužina mandata premijera na ukupno osam godina, saopšteno je iz parlamenta. Ova izmena zakona onemogućava bivšem premijeru Viktoru Orbanu da ponovo obavlja tu funkciju nakon što je već bio na čelu vlade 16 godina.

Amandman predviđa da niko ko je prethodno bio premijer najmanje osam godina ne može ponovo biti izabran na tu funkciju. Ova odredba odnosi se na sve mandate nakon 2. maja 1990. godine. Premijeri će tako biti u obavezi da napuste funkciju nakon ukupno dva mandata ili osam godina.

Nakon izbora održanih u aprilu, novi premijer Peter Mađar smenio je Orbana, a njegova stranka je osvojila dvotrećinsku većinu, što je omogućilo donošenje izmene ustava. U izveštaju se navodi da je izmena usmerena na ograničavanje koncentracije vlasti i vraćanje kontrole države nad ključnim institucijama.

Amandman uključuje i ukidanje Kancelarije za zaštitu suvereniteta, koju je osnovala prethodna vlada, kao i vraćanje državi osnivačkih prava nad fondacijama za upravljanje imovinom od javnog interesa.

“Amandman je donet sa ciljem jačanja demokratskih institucija i sprečavanja dugotrajne vladavine jedne osobe na čelu države”, navodi se u zvaničnom saopštenju parlamenta.

Pročitaj još

Svet

Osnivač kozmetičke kompanije napustio poslovni svet i postao katolički sveštenik

Prema ličnoj izjavi, Scott Vincent Borba odlučio je da pređe iz uspešne poslovne karijere u verski poziv nakon ličnog preispitivanja i porodičnih događaja

Published

on

By

Prema ličnoj izjavi, Scott Vincent Borba odlučio je da pređe iz uspešne poslovne karijere u verski poziv nakon ličnog preispitivanja i porodičnih događaja

Scott Vincent Borba, jedan od osnivača e.l.f. Cosmetics, odlučio je da napusti vodeću poziciju u kozmetičkoj industriji i krene putem katoličkog sveštenika. Ova promena usledila je nakon godina profesionalnog uspeha i lične preispitivanja. Borba je odrastao u Kaliforniji, u porodici koja je bila posvećena katoličkoj veri, i navodi da je prvi put osetio poziv za sveštenički život još kao dete, ali je dugo vremena odlagao tu odluku.

Pre nego što je započeo versku obuku, Borba je izgradio zapaženu karijeru u Los Anđelesu, radeći više poslova istovremeno. Ideja za osnivanje e.l.f. Cosmetics nastala je posmatranjem kupaca u prodavnicama sa sniženom robom, gde je uvideo potencijal za pristupačne proizvode visokog kvaliteta. Kompanija je kasnije postala izuzetno uspešna na tržištu, ali Borba navodi da materijalni uspeh i javno priznanje nisu doneli lično ispunjenje.

U jednom trenutku, Borbin otac je oboleo od raka pankreasa, što je uticalo na Borbinu odluku da se povuče iz poslovnog sveta i posveti porodičnim obavezama. Nakon očevog preminuća 2010. godine, Borba je izjavio da je doživeo duboko lično preispitivanje i odlučio da se vrati svojim verskim korenima. On navodi da se tada ozbiljnije posvetio razmišljanju o svešteničkom pozivu koji je osećao još od detinjstva.

Borba je naveo da je odluka da napusti poslovni svet bila teška, ali da je pronašao smisao u novom putu. Prema njegovim rečima, iako je kompanija nastavila sa uspehom i dalje postoji na tržištu, lično zadovolјstvo je pronašao u službi zajednici i veri. Ova promena životnog pravca Borbe ukazuje na to da profesionalni uspeh ne mora nužno doneti ličnu ispunjenost, što potvrđuje i njegovo lično iskustvo.

Njegova priča izazvala je interesovanje javnosti, ali Borba ističe da je reč o ličnoj odluci koja je proizašla iz ličnih uverenja i ličnih životnih okolnosti. Kompanija e.l.f. Cosmetics nastavila je da posluje nakon njegovog odlaska, dok se Borba posvetio svom novom pozivu.

Pročitaj još

U Trendu