Connect with us

Svet

Dvoje kongresmena podnelo ostavke nakon dvostranačkog pritiska zbog optužbi

Prema izjavama zvaničnika, dodatni članovi Predstavničkog doma mogli bi se suočiti sa sličnim zahtevima u narednom periodu

Published

on

pexels-photo-32905787

Prema izjavama zvaničnika, dodatni članovi Predstavničkog doma mogli bi se suočiti sa sličnim zahtevima u narednom periodu

Vašington — Dva člana Predstavničkog doma Sjedinjenih Američkih Država, predstavnici Erik Svolvel i Toni Gonzales, podnela su ostavke 14. aprila 2026. godine, nakon koordinisanog pritiska dvostranačke grupe poslanika. Ova odluka je usledila pod pretnjom izglasavanja isključenja iz Kongresa zbog navoda o neprimerenom ponašanju, prema zvaničnim izjavama.

Republikanac Ana Paulina Luna i demokrata Teresa Leger Fernandes izjavile su u intervjuu da su zajednički radile na tome da Svolvel i Gonzales napuste svoje funkcije pre mogućeg glasanja o isključenju. Prema dostupnim informacijama, Luna i Leger Fernandes su navele da bi i drugi članovi Predstavničkog doma mogli biti suočeni sa sličnom procedurom ukoliko se pojave dodatne optužbe.

U prethodnim danima, više žena iznelo je optužbe protiv kongresmena Svolvela, navodeći seksualno uznemiravanje i slanje eksplicitnih poruka, što je Svolvel negirao. Sa druge strane, Gonzales se našao pod istragom zbog navoda o vezi sa članicom svog osoblja, koja je kasnije preminula. Detalji ovih slučajeva nisu objavljeni, a zvanične institucije nisu komentarisale tok istrage.

Luna i Leger Fernandes su u svojim izjavama istakle važnost očuvanja integriteta institucije i navele da su odluke o ostavkama donete kako bi se izbegla dalja polarizacija i potencijalno duga procedura izglasavanja isključenja. Prema navodima, koordinacija između članova iz različitih stranaka bila je ključna u postizanju brzog rešenja.

Na pitanje o mogućnosti novih ostavki, Luna je izjavila da će “svaki slučaj biti razmotren pojedinačno, u skladu sa procedurama i u interesu Kongresa”. Leger Fernandes je dodala da „odgovornost i transparentnost ostaju prioriteti za sve članove Predstavničkog doma”.

U širem kontekstu, poslednji slučajevi ukazuju na pojačane napore Kongresa da odgovori na optužbe o nedoličnom ponašanju i unapredi standarde odgovornosti u institucijama. Prethodnih godina, nekoliko članova Kongresa suočilo se sa istragama zbog sličnih navoda, ali su ostavke i isključenja ostajali retki. Zvaničnici navode da bi trenutni slučaj mogao predstavljati presedan za buduće postupanje u sličnim okolnostima.

Nezavisni posmatrači i međunarodni mediji ukazuju da se ovakvi događaji dešavaju u periodu povećane pažnje javnosti na pitanja etike i odgovornosti u političkim institucijama Sjedinjenih Država. Dalji razvoj situacije pratiće se kroz zvanična saopštenja i eventualne nove istrage nadležnih tela.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Si Đinping pozvao na jačanje strateške saradnje Kine i Rusije tokom sastanka u Pekingu

Kineski predsednik naglasio važnost koordinacije sa Rusijom u promenljivoj međunarodnoj situaciji

Published

on

By

Kineski predsednik naglasio važnost koordinacije sa Rusijom u promenljivoj međunarodnoj situaciji

Kineski predsednik Si Đinping pozvao je na produbljivanje strateške saradnje između Kine i Rusije tokom sastanka sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom u Pekingu. Tom prilikom, Si je istakao da je stabilnost odnosa dve zemlje od posebnog značaja, naročito u uslovima, kako je naveo, promenljive i turbulentne međunarodne situacije.

Prema njegovim rečima, Kina i Rusija treba da ojačaju stratešku koordinaciju i zaštite legitimne interese obe države, uz podršku jedinstvu zemalja globalnog Juga. Si je naglasio potrebu za jačanjem multilateralne saradnje i podržavanjem multilateralizma, kao i za zajedničkim radom na povećanju autoriteta i vitalnosti Ujedinjenih nacija.

Kineski predsednik je ocenio da sveobuhvatno strateško partnerstvo i koordinacija između Kine i Rusije ostaju na visokom nivou razvoja, dok saradnja u različitim oblastima daje pozitivne rezultate. Pozvao je na dodatno produbljivanje strateške saradnje i unapređenje diplomatske koordinacije, kako bi partnerstvo dve zemlje bilo podignuto na još viši nivo.

Takođe je istakao da Kina i Rusija treba da iskoriste dobrosusedske odnose i komplementarne prednosti za podsticanje održivog razvoja i međusobnog poverenja. Si je naglasio potrebu sprovođenja važnih sporazuma postignutih između njega i ruskog predsednika Vladimira Putina, te pozvao na blisku saradnju u okviru međunarodnih organizacija kao što su Šangajska organizacija za saradnju i BRIKS.

“Sveobuhvatno strateško partnerstvo i koordinacija između dve zemlje održali su visok nivo razvoja, a saradnja u svim oblastima dala je plodne rezultate”, izjavio je Si Đinping tokom sastanka.

Prema objavljenim informacijama, dogovoreno je da obe strane nastave negovanje međusobnog poverenja, uz podršku zajedničkom razvoju i izgradnji pravednijeg međunarodnog poretka.

Pročitaj još

Svet

Evropske zemlje planiraju međunarodnu misiju u Ormuskom moreuzu bez SAD

Evropske države razmatraju koaliciju za osiguranje pomorskog saobraćaja, isključujući SAD, Izrael i Iran, navode zvaničnici

Published

on

By

Evropske države razmatraju koaliciju za osiguranje pomorskog saobraćaja, isključujući SAD, Izrael i Iran, navode zvaničnici

Evropske zemlje razmatraju formiranje široke međunarodne koalicije sa ciljem omogućavanja nesmetanog pomorskog saobraćaja kroz Ormuski moreuz nakon okončanja sukoba, saopšteno je iz zvaničnih izvora. Plan predviđa isključivanje Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana iz misije, dok bi glavna koordinacija bila sa regionalnim akterima.

Predsednik Francuske Emanuel Makron izjavio je da se radi o međunarodnoj odbrambenoj misiji kojoj neće prisustvovati “zaraćene strane”. Prema rečima Makrona, time se jasno isključuju Sjedinjene Američke Države, Izrael i Iran iz ovog poduhvata.

Operacija je predviđena u tri faze: prvo, uspostavljanje logistike radi oslobađanja stotina brodova koji su zaglavljeni; zatim sprovođenje obimne akcije razminiranja korišćenjem više od 150 evropskih minolovaca; i na kraju, raspoređivanje fregata i razarača radi vojne pratnje brodova, po uzoru na prethodne misije u Crvenom moru.

Prema navodima izvora, plan evropskih zemalja dolazi u trenutku kada rastu transatlantske tenzije. Nakon što je predsednik SAD Donald Tramp pozvao evropske saveznike da se priključe američkim vojnim naporima, uključujući blokadu iranskih luka, evropske zemlje su odlučile da samostalno pristupe rešavanju bezbednosti u moreuzu.

SAD su u ponedeljak u 16 časova po srednjeevropskom vremenu uspostavile blokadu Ormuskog moreuza, koja se odnosi na sve brodove koji ulaze ili izlaze iz iranskih luka i priobalnih područja, uključujući luke u Arapskom i Omanskom zalivu.

Predsednik SAD Donald Tramp upozorio je da će svaki iranski brod koji se približi američkoj blokadi biti uništen.

“Misija neće uključivati strane koje su trenutno u sukobu, a cilj je obezbeđivanje slobodne plovidbe i sigurnosti za sve komercijalne brodove,” naveo je zvanični izvor.

Dalje informacije o početku misije i sastavu koalicije očekuju se nakon završetka trenutnih sukoba i postizanja dogovora među evropskim državama.

Pročitaj još

Svet

Požar u poslovnom kompleksu Arlis u Tirani, povređeno najmanje 11 ljudi

Nadležne službe rade na gašenju preostalih žarišta, jedna žena hospitalizovana zbog opekotina

Published

on

By

Nadležne službe rade na gašenju preostalih žarišta, jedna žena hospitalizovana zbog opekotina

Najmanje 11 osoba povređeno je u požaru koji je 14.04.2026. izbio u stambeno-poslovnom kompleksu “Arlis” u Tirani, saopštile su nadležne službe. Vatrogasci su lokalizovali vatru i sprečili njeno širenje na okolne zgrade, dok je materijalna šteta ocenjena kao velika.

Prema izjavi direktora Službe za vanredne situacije Albanije Arbena Kare, požar je zahvatio severoistočni deo kompleksa, od prizemlja do poslednjeg sprata. U gašenju su učestvovali svi raspoloživi kapaciteti, uključujući više od 50 vatrogasaca iz Tirane i drugih gradova, kao i pripadnici vojske.

“Preuranjeno je govoriti da je požar ugašen. Lokalizovali smo ga da se ne širi na okolne objekte, ali se i dalje radi na svim pravcima”, izjavio je Kara. On je dodao da se i dalje radi na gašenju preostalih žarišta unutar stanova, a da potpuni bilans štete još nije poznat.

Direktor hitne pomoći Skender Brataj naveo je da je među povređenima i nekoliko vatrogasaca, dok je jedna žena hospitalizovana sa opekotinama na oko 15 odsto tela. “Pet osoba je zadržano na toksikologiji, a među povređenima ima i vatrogasaca, ali još nemamo tačan broj”, rekao je Brataj.

Upozoreno je da poliuretanska fasada, kakvu ima kompleks “Arlis”, ima visok rizik od širenja požara, što je ranije bilo primećeno i prilikom manjeg incidenta 2021. godine tokom građevinskih radova na istoj zgradi.

Pročitaj još

U Trendu