Connect with us

Domaće

Beton plus emituje obveznice od 10 milijardi dinara za kupovinu tri firme

Vrednost transakcije 85 miliona evra, 78,4 miliona evra ide na akviziciju, kamata 8% godišnje

Published

on

ge3d2485a81404f7153b68c8c9f66624f004c7d8b30b6abdf9dfb24f5c46bef44e033753277603e8156b9b48f8a9d17225752524bf9e567f330b81f3850642109_1280

Vrednost transakcije 85 miliona evra, 78,4 miliona evra ide na akviziciju, kamata 8% godišnje

Kompanija Beton plus, u vlasništvu Marera Construction i Marera Property Management, danas je na Beogradskoj berzi emitovala korporativne obveznice u iznosu od 10 milijardi dinara (85 miliona evra). Sredstva iz ove emisije namenjena su kupovini tri domaće firme – Brigate, City Road Group i Marera Properties – u kojima Beton plus trenutno nema vlasnički udeo.

Kompanija Brigate poznata je po izgradnji objekata poput Kule 2 kompleksa Ušće, Savada, Sakura, Wellport i Hyde Park City, dok Marera Properties poseduje kancelarijske, maloprodajne i industrijske objekte na ekskluzivnim lokacijama, uključujući Beograđanku i Kalemegdan Business Center. Struktura ulaganja od 85 miliona evra podeljena je na investicioni i operativni deo, pri čemu je 78,4 miliona evra predviđeno za kupovinu navedenih firmi.

Preostalih 6,6 miliona evra biće usmereno na podršku inicijativama kao što su optimizacija obrtnog kapitala i finansiranje usklađivanja operativnih sistema. Krajnji vlasnik Beton plus je kiparska kompanija RWM Holdings/Marera Property Management Ltd, a kompanija će funkcionisati kao holding društvo Nove Marera Grupe.

Jedan od ključnih motiva emisije obveznica i akvizicije je dugoročna finansijska održivost. Prema Prospektu, celokupan iznos predviđen za isplatu kupoprodajne cene biće iskorišćen i za smanjenje obaveza prema bankama, što će doprineti poboljšanju konsolidovanog bilansa stanja. U tu svrhu, biće regulisana i specifična dugovanja, među kojima su i obaveze prema Erste banci u visini od 15,5 miliona evra.

Za investitore, Beton plus nudi fiksnu kamatnu stopu od 8% na godišnjem nivou, uz kvartalne isplate tokom narednih pet godina. Primarno trgovanje ovim obveznicama zakazano je za 14. april 2026. godine, sa pojedinačnom nominalnom vrednošću od oko 85 evra po obveznici. Prag uspešnosti emisije postavljen je na 70% ukupne vrednosti.

Kompanija planira smanjenje nivoa zaduženosti i obezbeđivanje stabilnog toka novca za realizaciju infrastrukturnih i komercijalnih projekata u kojima učestvuje kao ključni dobavljač.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Srbija beleži angažovanost od 15 odsto, gubici privrede 7,5 milijardi dolara godišnje

Prema Galupovom izveštaju, neangažovanost zaposlenih u Srbiji ispod je globalnog proseka, dok 56 odsto radnika izražava zadovoljstvo privatnim životom

Published

on

By

Prema Galupovom izveštaju, neangažovanost zaposlenih u Srbiji ispod je globalnog proseka, dok 56 odsto radnika izražava zadovoljstvo privatnim životom

Prema najnovijem izveštaju Galupa ‘State of the Global Workplace 2026’, Srbija se izdvaja po izraženom raskoraku između zadovoljstva privatnim životom i angažovanosti na poslu. Samo 15 odsto zaposlenih u Srbiji istinski je angažovano na radnom mestu, dok čak 56 odsto njih ocenjuje da su zadovoljni privatnim životom, što je iznad evropskog proseka, pokazuju podaci za 2026. godinu.

Galup procenjuje da neangažovanost zaposlenih globalno košta privredu više od 10 biliona dolara godišnje, što odgovara 9 odsto svetskog BDP-a. Na primeru Srbije, čiji BDP iznosi oko 85 milijardi dolara, to znači da neangažovanost radne snage godišnje privredu košta približno 7,5 milijardi dolara. Takođe, angažovanost zaposlenih u Srbiji od 15 odsto niža je od globalnog proseka koji iznosi 20 odsto, što može ukazivati na još veće ekonomske gubitke od procenjenih.

Sanju Jevđenijević iz HR Xcel ističe da je glavni problem sistem vođenja u kompanijama, a ne sami zaposleni: „To je prostor u kojem curi profit. Ako su zaposleni zadovoljni kod kuće, a venu u kancelariji, problem je u sistemu vođenja koji ne ume da mobilizuje tu energiju.“

Jaz od 41 procentnog poena između zadovoljstva životom (56 odsto) i angažovanosti na poslu (15 odsto) direktno se odražava na gubitak produktivnosti, efikasnosti i profita kompanija. U poređenju sa zemljama u regionu, Srbija ima bolju početnu poziciju: angažovanost u Hrvatskoj iznosi 13 odsto, dok je u Sloveniji 12 odsto, a nivo stresa među zaposlenima u Srbiji je niži.

Galupovi podaci pokazuju i pad angažovanosti menadžera na globalnom nivou na rekordno niskih 22 odsto. U Srbiji, srednji menadžment se suočava sa pritiscima rukovodstva i nezainteresovanošću timova, pri čemu se 31 odsto lidera izjašnjava da nema podršku u odnosu na svoje timove. “Srednji menadžment je brana koja sprečava da se nezadovoljstvo prelije na klijente i ta brana sada puca. Bez reanimacije tog sloja liderstva, svaka strateška inicijativa, uključujući uvođenje veštačke inteligencije, osuđena je na sporu smrt”, izjavila je Jevđenijević.

Izveštaj navodi da više od 75 odsto zaposlenih koristi alate veštačke inteligencije bez znanja rukovodstva. Prema Jevđenijević, ova praksa ukazuje na problem liderskog poverenja, a ne na digitalnu pismenost: „Zaposleni u Srbiji su digitalno pismeni i snalažljivi, ali njihova ‘gerilska’ upotreba AI-a služi samo da im olakša dan, ne i da unaprede biznis. Lider koji koristi tehnologiju da oslobodi vreme za ljude zameniće onog koji se krije iza starih procesa.“

Jevđenijević ocenjuje da je emocionalna otpornost zaposlenih u Srbiji kapital koji može privući investicije, ali da je za stvarnu transformaciju neophodno moderno liderstvo i zdrava organizaciona kultura: „U 2026. godini, jedina održiva retencija je zdrava organizaciona kultura. Strategija, kultura i liderstvo čine trijadu transformacije i upravo je kultura vezivno tkivo koje spaja sve ostalo.“

Pročitaj još

Domaće

Srbija uvodi registar organskih proizvođača, kazne do tri miliona dinara

Zakon o organskoj proizvodnji primenjuje se od 1. juna, predviđene novčane kazne od 5.000 do tri miliona dinara

Published

on

By

Zakon o organskoj proizvodnji primenjuje se od 1. juna, predviđene novčane kazne od 5.000 do tri miliona dinara

Zakon o organskoj proizvodnji, kojim se prvi put uvodi Registar organskih proizvođača i obaveza da ekološki proizvođači prijavljuju svoje aktivnosti nadležnim organima, počinje da se primenjuje od 1. juna. Ovaj zakon, koji je stupio na snagu polovinom decembra prošle godine, donosi značajne izmene za sve učesnike u lancu organske proizvodnje, a njegova primena je odložena do 1. juna kako bi firme i institucije imale dovoljno vremena za usklađivanje i pripremu.

Propisi uređuju opšta i posebna načela organske proizvodnje, uključujući označavanje, oglašavanje, kontrolu i sertifikaciju, kao i zahteve o službenim kontrolama i nadzoru. Zakon eksplicitno zabranjuje upotrebu GMO, proizvoda proizvedenih od GMO-a ili uz pomoć GMO-a, kako u hrani i hrani za životinje, tako i kao pomoćna sredstva u preradi, sredstva za zaštitu i ishranu bilja, oplemenjivače zemljišta, biljni reproduktivni materijal, mikroorganizme ili životinje.

Novina je i da prerađivači više ne mogu biti organizatori proizvodnje niti nosioci sertifikata za celu grupu, što sada mogu biti samo proizvođači organizovani kao pravna lica. Zakon se odnosi na sve faze organske biljne i stočarske proizvodnje, uključujući akvakulturu i pčelarstvo, kao i na žive ili neprerađene poljoprivredne proizvode, seme i biljni reproduktivni materijal, prerađene proizvode namenjene za hranu, hranu za životinje i druge proizvode povezane sa poljoprivredom. Primenjuje se na sve subjekte u svim fazama proizvodnje, pripreme, označavanja, stavljanja na tržište, uvoza i izvoza, osim na pripremu hrane u objektima javne ishrane.

Osnovni ciljevi zakona su zaštita životne sredine i klime, očuvanje plodnosti zemljišta, visoka biološka raznovrsnost, smanjenje zagađenja, unapređenje dobrobiti životinja, podsticanje kratkih lanaca distribucije i lokalne proizvodnje, kao i očuvanje retkih i autohtonih rasa. Zakon takođe predviđa doprinos razvoju ponude biljnih genetičkih materijala prilagođenih organskoj poljoprivredi i korišćenje raznolikih biljnih genetičkih materijala.

Označavanje i oglašavanje proizvoda može se vršiti uz upotrebu izraza „ekološki“, „organski“, „biološki“ ili njihovih skraćenica „eko“, „org“ ili „bio“, kao i drugih termina koji upućuju na organsku proizvodnju. Nacionalni znak za organski proizvod, kao i pravila za njegovo korišćenje i isticanje, propisuje nadležni ministar za poljoprivredu.

Za nepoštovanje odredbi ovog zakona predviđene su novčane kazne koje se kreću od 5.000 do tri miliona dinara.

Pročitaj još

Domaće

Hrvatski prevoznici izdvajaju više od 40% troškova za gorivo bez povrata akciza

Prevoznicima u teretnom saobraćaju gorivo čini 40% ukupnih troškova, dok povrat akciza izostaje i plate vozača prelaze 1.500 evra

Published

on

By

Prevoznicima u teretnom saobraćaju gorivo čini 40% ukupnih troškova, dok povrat akciza izostaje i plate vozača prelaze 1.500 evra

Hrvatski prevoznici suočavaju se sa ozbiljnim finansijskim pritiscima zbog rasta cena goriva, nedostatka vozača i povećanih operativnih troškova, dok gorivo predstavlja više od 40% ukupnih izdataka u transportu. Za razliku od pojedinih evropskih zemalja, u Hrvatskoj još uvek ne postoji model povraćaja dela akciza za kargo-prevoznike, što dodatno otežava poslovanje, potvrđuju predstavnici udruženja.

Prema rečima Zdravka Bubnjića, predsednika Udruženja prevoznika Zagreb, troškovi poslovanja konstantno rastu: „Vozim 30 godina i nikad nije bilo teže nego sad. Troškovi sve više rastu, radna snaga, sve zajedno toliko pritiska na nas prevoznike da je teško funkcionisati u tom sistemu.“

U Španiji je prevoznicima omogućeno da dobiju povrat od 20 centi po litru goriva, dok u Hrvatskoj povrat za prevoznike u putničkom saobraćaju iznosi 16 centi po litru. Međutim, prevoznici u teretnom transportu trenutno nemaju pravo na povraćaj – sve je ukinuto, istakao je Ivan Miličić, predsednik Ceha prevoznika Hrvatske obrtničke komore (HOK): „Mi samo tražimo izjednačenje, to bi nam puno značilo u privredi.“

Pored visokih troškova goriva i ukinutih povrata akciza, sektor se suočava i sa problemima kao što su starenje voznog parka, gužve na graničnim prelazima i nedovoljna digitalizacija procesa. „To je jedna od grana koja je najviše pogođena inflacijom, a ne dobija nikakve podsticaje i potpore. Naši kolege od starosti vozila i svih zakonskih regulativa jednostavno ne mogu to da prate“, istakao je Antun Trojnar, predsednik HOK-a Zagreb.

Iako su plate vozača od 1.500 evra pa naviše, prevoznici i dalje teško nalaze radnu snagu, pa je sve češće potrebno angažovanje vozača iz trećih zemalja, što nosi dodatne izazove u pogledu komunikacije i provere kvalifikacija.

Za razliku od Hrvatske, u Srbiji postoji refakcija dela akcize za prevoznike i u putničkom i u teretnom saobraćaju. Ta refakcija iznosi 37,02 dinara po litru dizel goriva, 28,12 dinara za TNG i 33,49 dinara za biogoriva, dok je puna akciza na dizel 74 dinara, ali se trenutno primenjuje umanjena za 20%, odnosno 59,23 dinara.

Transportni sektor u Hrvatskoj tako ostaje pod snažnim pritiskom, a prevoznici apeluju na hitne mere kako bi se obezbedila održivost poslovanja i konkurentnost na tržištu.

Pročitaj još

U Trendu