Connect with us

Svet

Diplomatski pokloni između SAD i Velike Britanije kroz istoriju

Zvanični izvori beleže razmenu poklona između američkih predsednika i britanskih monarha tokom poslednja dva veka

Published

on

pexels-photo-4427557

Zvanični izvori beleže razmenu poklona između američkih predsednika i britanskih monarha tokom poslednja dva veka

Između Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije razvijena je duga tradicija razmene diplomatskih poklona, što je deo šireg procesa negovanja međudržavnih odnosa. Iako su SAD nastale kao rezultat sukoba sa britanskom monarhijom, tokom vremena odnosi dve zemlje evoluirali su u blisko partnerstvo, što se često ogleda u simboličnim gestovima kao što su pokloni tokom zvaničnih poseta.

Razmena poklona između predsednika SAD i britanskih monarha traje skoro dva veka. Zvanični izvori navode razne primere, od ličnih i umetničkih predmeta do predmeta sa istorijskim značajem. Neki od ovih poklona ostali su upamćeni u javnosti po svojoj simbolici ili neobičnosti. Tako je 2008. godine tadašnji predsednik SAD Džordž V. Buš poklonio britanskoj kraljici Elizabeti II električno vozilo, dok je kralj Čarls III, tokom zvanične posete predsedniku Donaldu Trampu, poklonio zvono sa broda britanske mornarice HMS Trump.

Najpoznatiji poklon iz Velike Britanije američkom predsedniku svakako je tzv. Resolute Desk. Ovaj radni sto, koji se danas nalazi u Ovalnom kabinetu Bele kuće, kraljica Viktorija je 1880. godine poklonila tadašnjem predsedniku SAD Raterfordu B. Hejsu. Sto je napravljen od drveta broda HMS Resolute, britanskog broda koji je 1855. godine pronađen od strane američke posade nakon što je bio napušten u arktičkom ledu. Nakon povratka broda u Englesku, drvo je iskorišćeno za izradu stola koji je kasnije postao simbol saradnje dve zemlje.

Prema zvaničnim podacima, Resolute Desk koriste američki predsednici još od 1880. godine, sa izuzetkom nekoliko mandata kada je privremeno bio izmešten zbog izložbi. Predsednici L. B. Džonson, Ričard Nikson i Džerald Ford nisu koristili ovaj sto, dok ga je tokom svog mandata Džimi Karter vratio u Ovalni kabinet 1977. godine.

Razmena diplomatskih poklona između SAD i Ujedinjenog Kraljevstva nastavlja se i danas, prateći tradiciju koja simbolizuje kontinuirane diplomatske i kulturne veze dve zemlje. Pokloni se često biraju kako bi predstavljali istorijski značaj ili lične afinitete, a njihova razmena ostaje zabeležena kao deo protokola zvaničnih poseta.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Vlada Đorđe Meloni postaje druga najdugovečnija u Italiji posle Drugog svetskog rata

Italijanska premijerka Đorđa Meloni uskoro obara rekord, bez rekonstrukcija kabineta od 2022. godine

Published

on

By

Italijanska premijerka Đorđa Meloni uskoro obara rekord, bez rekonstrukcija kabineta od 2022. godine

Vlada Italije na čelu sa premijerkom Đorđom Meloni postaće u subotu druga najdugovečnija vlada u zemlji od završetka Drugog svetskog rata, nakon što je na dužnost stupila 22.10.2022. godine, saopšteno je iz zvaničnih izvora. Meloni je prva žena na mestu premijera u istoriji Italije, a njena vlada obeležiće 1.288 dana na funkciji 2. maja, čime će premašiti prethodni rekord od 1.287 dana, koji je držala četvrta i poslednja vlada bivšeg premijera Silvija Berluskonija.

Kako se navodi, Meloni je na putu da postane i prva moderna liderka koja bi, ukoliko ostane na funkciji do septembra naredne godine, završila pun petogodišnji mandat vlade bez rekonstrukcija. Ovaj rezultat predstavlja značajan presedan u italijanskoj politici, poznatoj po čestim promenama vlada i političkim krizama.

“Vlada Đorđe Meloni nastavlja sa stabilnim mandatom i bez promena u sastavu kabineta od preuzimanja vlasti”, navodi se u zvaničnoj izjavi. Prethodni rekordi dugovečnosti na premijerskoj poziciji uglavnom su povezani sa višestrukim rekonstrukcijama ili promenama unutar vladajuće koalicije, što nije slučaj sa aktuelnim kabinetom.

Italijanska javnost i analitičari prate razvoj situacije, a dodatno se ističe značaj činjenice da bi Meloni, ako vlada opstane do 4. septembra sledeće godine, mogla da postavi i novi rekord kao prva liderka koja je završila čitav mandat bez promene ministara. Ovakav kontinuitet ocenjuje se kao važan faktor političke stabilnosti u zemlji, posebno imajući u vidu istoriju čestih promena izvršne vlasti.

“Ovo je značajan trenutak za italijansku političku scenu, jer ukazuje na mogućnost jačanja političke stabilnosti u zemlji”, navodi se u zaključku zvanične izjave.

Pročitaj još

Svet

Federalne rezerve zadržale kamatne stope nepromenjene treći put zaredom

Odluku potvrdio američki centralni bankarski organ, inflacija i ekonomski pritisci ostaju izazov

Published

on

By

Odluku potvrdio američki centralni bankarski organ, inflacija i ekonomski pritisci ostaju izazov

Američka centralna banka, Federalne rezerve, odlučila je u sredu da po treći put uzastopno zadrži referentnu kamatnu stopu na istom nivou. Sastanak odbora za monetarnu politiku održan je u trenutku kada se američka ekonomija suočava sa rastućom inflacijom i promenljivim tempom zapošljavanja, navode izvori iz američkog finansijskog sektora.

Prema zvaničnom saopštenju, kamatna stopa na međubankarske pozajmice ostaje u rasponu od 3,5% do 3,75%. Investitori su ovu odluku očekivali, a tržišni analitičari su prethodno ukazivali na visok stepen verovatnoće da neće biti promena u visini stope tokom ovog sastanka.

Odluka Federalnih rezervi usledila je nakon što je inflacija tokom prošlog meseca dostigla najviši nivo u gotovo dve godine, što je povezano sa posledicama aktuelnog sukoba u Iranu i promenama na tržištu rada. Prethodnih meseci, predsednik Sjedinjenih Američkih Država iznosio je javne zahteve za spuštanjem kamatnih stopa, dok je ekonomska politika centralne banke bila usmerena na suzbijanje inflatornih pritisaka.

Današnji sastanak mogao bi biti poslednji kojim predsedava aktuelni guverner Federalnih rezervi, pošto mu mandat ističe 15. maja, nakon osam godina na toj funkciji. Prethodno je Senatski odbor za bankarstvo izglasao predlog da Kevin Varš, kandidat predsednika SAD, preuzme vođenje centralne banke, čime je ovaj proces približen završetku.

Novi predsednik Federalnih rezervi preuzeće instituciju u uslovima povećanih ekonomskih izazova, uključujući zahteve izvršne vlasti za smanjenje kamatnih stopa i nastavak inflatornog trenda. Deo ekonomskih stručnjaka procenjuje da centralna banka neće žuriti sa smanjenjem referentnih stopa, već će nastaviti sa opreznom politikom dok se ne ostvare stabilniji makroekonomski pokazatelji.

Zvaničnici Federalnih rezervi navode da će nastaviti da prate ekonomske pokazatelje i prilagođavati monetarnu politiku u cilju očuvanja stabilnosti cena i podrške tržištu rada. Očekuje se da će naredni sastanci doneti dodatna pojašnjenja o budućem pravcu politike centralne banke, dok tržišni učesnici pažljivo prate razvoj situacije.

Pročitaj još

Svet

Predsednici Rusije i SAD održali telefonski razgovor u trajanju od sat i po

Iz Kremlja saopšteno da je razgovor Putina i Trampa protekao u prijateljskoj i poslovnoj atmosferi

Published

on

By

Iz Kremlja saopšteno da je razgovor Putina i Trampa protekao u prijateljskoj i poslovnoj atmosferi

Predsednik Rusije Vladimir Putin i predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp održali su još jedan telefonski razgovor koji je trajao više od sat i po, prema saopštenju iz Kremlja. Razgovor je obavljen u prijateljskom i otvorenom tonu, a potvrđeno je da su lideri razmenili stavove u poslovnoj atmosferi.

Pomoćnik šefa ruske države Jurij Ušakov izjavio je da je komunikacija između dva predsednika bila otvorena i profesionalna, ne navodeći više detalja o temama razgovora. Tom prilikom nije precizirano koje su konkretne teme bile na dnevnom redu, niti su saopštene dodatne informacije o mogućim dogovorima ili daljim koracima.

“Održan je još jedan telefonski razgovor predsednika Ruske Federacije Vladimira Vladimiroviča Putina i predsednika SAD Donalda Trampa. Ovaj razgovor trajao je više od sat i po”, naveo je Ušakov.

On je dodao da je komunikacija lidera vođena u prijateljskom tonu i bila je otvorena i poslovna. Dalje pojedinosti o sadržaju razgovora nisu objavljene.

Prema zvaničnim izvorima, razgovor dvojice predsednika deo je redovnih kontakata na visokom nivou između Rusije i SAD.

Pročitaj još

U Trendu