Connect with us

Svet

Diplomatski pokloni između SAD i Velike Britanije kroz istoriju

Zvanični izvori beleže razmenu poklona između američkih predsednika i britanskih monarha tokom poslednja dva veka

Published

on

pexels-photo-4427557

Zvanični izvori beleže razmenu poklona između američkih predsednika i britanskih monarha tokom poslednja dva veka

Između Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije razvijena je duga tradicija razmene diplomatskih poklona, što je deo šireg procesa negovanja međudržavnih odnosa. Iako su SAD nastale kao rezultat sukoba sa britanskom monarhijom, tokom vremena odnosi dve zemlje evoluirali su u blisko partnerstvo, što se često ogleda u simboličnim gestovima kao što su pokloni tokom zvaničnih poseta.

Razmena poklona između predsednika SAD i britanskih monarha traje skoro dva veka. Zvanični izvori navode razne primere, od ličnih i umetničkih predmeta do predmeta sa istorijskim značajem. Neki od ovih poklona ostali su upamćeni u javnosti po svojoj simbolici ili neobičnosti. Tako je 2008. godine tadašnji predsednik SAD Džordž V. Buš poklonio britanskoj kraljici Elizabeti II električno vozilo, dok je kralj Čarls III, tokom zvanične posete predsedniku Donaldu Trampu, poklonio zvono sa broda britanske mornarice HMS Trump.

Najpoznatiji poklon iz Velike Britanije američkom predsedniku svakako je tzv. Resolute Desk. Ovaj radni sto, koji se danas nalazi u Ovalnom kabinetu Bele kuće, kraljica Viktorija je 1880. godine poklonila tadašnjem predsedniku SAD Raterfordu B. Hejsu. Sto je napravljen od drveta broda HMS Resolute, britanskog broda koji je 1855. godine pronađen od strane američke posade nakon što je bio napušten u arktičkom ledu. Nakon povratka broda u Englesku, drvo je iskorišćeno za izradu stola koji je kasnije postao simbol saradnje dve zemlje.

Prema zvaničnim podacima, Resolute Desk koriste američki predsednici još od 1880. godine, sa izuzetkom nekoliko mandata kada je privremeno bio izmešten zbog izložbi. Predsednici L. B. Džonson, Ričard Nikson i Džerald Ford nisu koristili ovaj sto, dok ga je tokom svog mandata Džimi Karter vratio u Ovalni kabinet 1977. godine.

Razmena diplomatskih poklona između SAD i Ujedinjenog Kraljevstva nastavlja se i danas, prateći tradiciju koja simbolizuje kontinuirane diplomatske i kulturne veze dve zemlje. Pokloni se često biraju kako bi predstavljali istorijski značaj ili lične afinitete, a njihova razmena ostaje zabeležena kao deo protokola zvaničnih poseta.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Putin predložio prekid vatre za Dan pobede, Tramp izrazio podršku tokom razgovora

Kremlj potvrdio da je američki predsednik pozitivno reagovao na inicijativu za privremeni mir

Published

on

By

Kremlj potvrdio da je američki predsednik pozitivno reagovao na inicijativu za privremeni mir

Ruski predsednik Vladimir Putin izrazio je spremnost da proglasi prekid vatre povodom predstojeće proslave Dana pobede, saopšteno je iz Kremlja nakon telefonskog razgovora sa američkim predsednikom Donaldom Trampom. Prema izjavama pomoćnika ruskog predsednika za međunarodna pitanja, Jurija Ušakova, inicijativa je naišla na pozitivan odjek u Vašingtonu.

Ušakov je naveo da je Tramp tokom razgovora pohvalio nedavno proglašeno uskršnje primirje, koje je poslužilo kao osnova za novi predlog o prekidu vatre. “Putin je obavestio američkog kolegu da je spreman da proglasi prekid vatre i u vreme proslave Dana pobede”, izjavio je Ušakov.

Američki predsednik, prema navodima iz Moskve, izrazio je aktivnu podršku ovom koraku i naglasio istorijski značaj 9. maja, ističući da taj datum predstavlja zajedničku pobedu nad nacizmom u Drugom svetskom ratu, kada su Sjedinjene Američke Države i tadašnji Sovjetski Savez bili saveznici.

Ovaj diplomatski kontakt dolazi u trenutku pojačane komunikacije između dvojice lidera, dok međunarodna javnost prati svaki signal koji bi mogao doprineti deeskalaciji aktuelnih sukoba.

Pročitaj još

Svet

Direktor SZO zahteva od SAD izmirenje duga pre zvaničnog napuštanja organizacije

Tedros Gebrejezus izjavio da SAD moraju da plate 260 miliona dolara dugovanja, dok SZO najavljuje otpuštanja zbog smanjenja budžeta

Published

on

By

Tedros Gebrejezus izjavio da SAD moraju da plate 260 miliona dolara dugovanja, dok SZO najavljuje otpuštanja zbog smanjenja budžeta

Generalni direktor Svetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Gebrejezus saopštio je u Ženevi da Sjedinjene Američke Države ne mogu zvanično napustiti ovu organizaciju dok ne izmire zaostali dug od 260 miliona dolara. Ova izjava usledila je nakon što je administracija predsednika Donalda Trampa još u januaru prošle godine pokrenula proceduru povlačenja iz SZO.

Prema pravilima Ujedinjenih nacija, za izlazak iz organizacije neophodno je, osim najave godinu dana unapred, i izmirenje svih dosadašnjih finansijskih obaveza. Gebrejezus je istakao da dugovanje SAD predstavlja nužan preduslov za formalno povlačenje iz članstva.

“SAD i dalje duguju 260 miliona dolara za period do kraja prošle godine. To je nužan preduslov za povlačenje,” izjavio je Gebrejezus na konferenciji za medije u Ženevi.

Odlazak najvećeg donatora, kakav su bile Sjedinjene Američke Države, doveo je do značajnog smanjenja budžeta SZO sa 5,3 na 4,2 milijarde dolara. Zbog toga je organizacija najavila gašenje gotovo 1.300 radnih mesta širom sveta, navodeći nedostatak sredstava kao glavni razlog za otpuštanja.

Administracija Donalda Trampa, uz podršku saradnika poput Roberta Kenedija i Marka Rubija, optužuje SZO za ozbiljne propuste tokom pandemije i tvrdi da organizacija deluje protiv interesa SAD. Konačna odluka o povlačenju i finansijskim odnosima očekuje se na skupštini SZO u Ženevi, koja će biti održana od 18. do 23. maja.

Pročitaj još

Svet

Predsednik Ukrajine potpisao novi paket sankcija protiv ruskih i beloruskih entiteta

Ukrajinske vlasti usmerile mere na rusku ‘flotu iz senke’ i entitete iz Belorusije u cilju jačanja međunarodnog pritiska

Published

on

By

Ukrajinske vlasti usmerile mere na rusku ‘flotu iz senke’ i entitete iz Belorusije u cilju jačanja međunarodnog pritiska

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski potpisao je danas novi paket sankcija usmeren protiv ruskih i beloruskih entiteta, saopšteno je u zvaničnom obraćanju ukrajinskog predsednika. Sankcije su uvedene zbog umešanosti u otmice ukrajinske dece i podrške ruskoj logistici na moru, sa posebnim fokusom na suzbijanje transporta putem takozvane ‘flote iz senke’.

Prema navodima iz obraćanja, novi paket sankcija obuhvata ukupno 23 broda za koje ukrajinske vlasti tvrde da su deo mreže za zaobilaženje međunarodnih ograničenja na ruski izvoz. Sankcionisani su i entiteti iz Belorusije, jer su, kako je naglašeno, povezani sa operacijama koje podržavaju ruske aktivnosti u regionu.

Zelenski je u obraćanju istakao da su mere jasno usmerene na jačanje međunarodnog pritiska na Rusiju. “Rusija mora biti primorana da preduzme korake za smanjenje agresije, a oni neka to posle nazivaju svojim ‘gestovima dobre volje'”, naveo je predsednik Ukrajine.

Posebno je upozorena Belorusija da ne dozvoli da se sa njene teritorije sprovode operacije protiv drugih evropskih država, naglašavajući da je cilj sankcija postizanje ‘dostojanstvenog mira’ i sprečavanje širenja sukoba na evropskom kontinentu.

“Ove sankcije su signal međunarodnim partnerima da je neophodno pojačati pritisak na agresora radi smanjenja intenziteta rata”, poručio je Zelenski.

Zvaničnici nisu navodili dodatne detalje o trajanju ili specifičnim posledicama sankcija, ali su potvrdili da su mere stupile na snagu danas.

Pročitaj još

U Trendu