Connect with us

Svet

Cene goriva u Sjedinjenim Državama porasle za 11 centi po galonu prema AAA

Američko udruženje za automobilski saobraćaj izvestilo o naglom skoku cena goriva usled sukoba u Iranu, upozorava se na moguće dalje povećanje

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Engin akyurt

Američko udruženje za automobilski saobraćaj izvestilo o naglom skoku cena goriva usled sukoba u Iranu, upozorava se na moguće dalje povećanje

Prema podacima Američkog udruženja za automobilski saobraćaj (AAA), cene goriva širom Sjedinjenih Država zabeležile su rast od 11 centi po galonu tokom protekle noći, čime je prosečna cena dostigla 3,11 dolara po galonu. Ovaj nivo cena nije zabeležen više od tri meseca, a poslednji put je prosečna cena goriva bila na tom nivou 1. decembra 2025. godine, pokazuju podaci američke Agencije za energetiku.

Stručnjaci za naftno tržište prognoziraju mogućnost dodatnog rasta cena u narednim danima. Prema analitičaru tržišta nafte, postoji procena da bi do kraja nedelje cena goriva mogla porasti i do 30 centi po galonu. Rast cena nafte vezuje se za poremećaje u globalnom snabdevanju izazvane aktuelnim sukobom u Iranu i zabrinutostima oko protoka nafte kroz moreuz Ormuz, strateški važan pravac za svetsku trgovinu naftom, kroz koji prolazi oko 20% globalne ponude ove sirovine.

Na međunarodnom tržištu, cena referentne vrste nafte Brent porasla je za 4,72 dolara, odnosno 6,2%, i iznosi 80,83 dolara po barelu. Istovremeno, američka referentna cena nafte porasla je za 6,22 dolara ili 8,8%, dostižući 77,45 dolara po barelu, prema podacima sa tržišta.

Rast goriva dodatno utiče na potrošače. Analitičari ističu da su više cene goriva udar na realnu kupovnu moć domaćinstava, ali navode i da će kraće trajanje visokih cena imati ograničen uticaj na ukupnu inflaciju. U izveštaju se navodi da bi kratkoročna cena nafte od 80 dolara po barelu dodala oko 0,4 procentna poena na opšti indeks inflacije tokom relevantnog perioda.

Prethodni rast cena goriva u SAD već je bio primetan početkom godine, što se pripisuje rastućim tenzijama u odnosima između SAD i Irana. Prema AAA, prosečna cena goriva u ponedeljak iznosila je oko 3 dolara po galonu, što je za 20 centi više u odnosu na početak januara.

Pored goriva, zabeležen je i rast cena drugih energenata. Cene prirodnog gasa takođe su porasle, što može uticati na povećanje troškova grejanja i električne energije za potrošače u SAD. Na evropskom tržištu, referentna cena prirodnog gasa porasla je za 39% u jednom danu, dok su američki fjučersi na prirodni gas takođe zabeležili rast.

Tržišni analitičari i stručnjaci nastavljaju da prate razvoj situacije i kretanje cena energenata, dok uticaj sukoba u Iranu ostaje jedan od ključnih faktora na globalnom energetskom tržištu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Tramp dao podršku Majku Kolinsu pred drugi krug izbora za Senat u Džordžiji

Bivši predsednik SAD potvrdio podršku Kolinsu, republikanski kandidati nastavljaju borbu za mesto u Senatu, potvrđeno iz izbornog štaba

Published

on

By

Bivši predsednik SAD potvrdio podršku Kolinsu, republikanski kandidati nastavljaju borbu za mesto u Senatu, potvrđeno iz izbornog štaba

Bivši predsednik Sjedinjenih Američkih Država, Donald Tramp, javno je podržao Majka Kolinsa uoči drugog kruga republikanskih izbora za kandidata za Senat iz Džordžije. Podrška je saopštena u nedelju, nekoliko dana pre izbornog nadmetanja u kojem će biti odlučeno ko će se suprotstaviti aktuelnom demokratskom senatoru Džonu Osofu.

Tramp je svoju podršku Kolinsu objavio putem društvenih mreža, istakavši njegovu lojalnost i politički angažman u prethodnom periodu. “Majk Kolins je istinski prijatelj i borac, koji ima moju potpunu podršku za mesto narednog senatora Sjedinjenih Država”, naveo je Tramp u objavi.

Kolins će se u drugom krugu republikanskih izbora suočiti sa Derekom Dulijem, bivšim univerzitetskim fudbalskim trenerom. Prvi krug izbora održan je prošlog meseca, ali nijedan od kandidata nije osvojio više od 50% glasova potrebnih za neposrednu nominaciju. Zbog toga je zakazan drugi krug, u kojem će se odlučiti ko će predstavljati Republikansku stranku u borbi za senatsko mesto.

Izbori za Senat u Džordžiji smatraju se jednim od najpraćenijih u ovom izbornom ciklusu, jer bi rezultat mogao uticati na ravnotežu snaga u gornjem domu Kongresa SAD. Senator Džon Osoff, član Demokratske stranke, jedini je kandidat te partije koji se kandiduje za reizbor u državi u kojoj je Tramp osvojio većinu glasova na poslednjim predsedničkim izborima 2024. godine.

Republikanski kandidati i dalje nastoje da ujedine podršku unutar partije, a prema navodima iz izbornih štabova, dogovor oko zajedničkog kandidata još nije postignut. Drugi krug glasanja zakazan je za utorak, a pobednik će predstavljati Republikansku stranku u nadmetanju protiv Osoffa na predstojećim opštim izborima.

Odluka o podršci Trampa Kolinsu dolazi u trenutku kada je pažnja nacionalne javnosti usmerena na ishod ovih izbora, s obzirom na njihov potencijalni uticaj na raspored snaga u američkom Senatu. Dodatne informacije o rezultatima očekuju se nakon završetka glasanja.

Pročitaj još

Svet

Preliminarni rezultati u Švajcarskoj: Odbijen predlog o ograničenju broja stanovnika na 10 miliona

Savezna vlada objavila prve podatke, većina birača protiv inicijative, konačni rezultati još nisu potvrđeni

Published

on

By

Savezna vlada objavila prve podatke, većina birača protiv inicijative, konačni rezultati još nisu potvrđeni

Preliminarni rezultati glasanja u Švajcarskoj pokazuju da većina glasača odbija predlog za ograničenje ukupnog broja stanovnika te zemlje na 10 miliona. Inicijativa, poznata u javnosti kao „Švajcarski Bregzit“, bila je predložena od strane vodeće desničarske partije, dok su savezne vlasti, parlament i poslovne asocijacije izrazile protivljenje ovom predlogu.

Glasanje je održano u nedelju, a federalna vlada je saopštila da su, prema prvim rezultatima, skoro 53% birača odbacili predlog, uz izlaznost veću od 57%. Ipak, rezultati iz pojedinih kantona još uvek nisu zvanično objavljeni, te se očekuju konačne brojke u narednim satima.

Predlagači inicijative iz Švajcarske narodne partije istakli su da je cilj ograničenja da se spreči dodatni pritisak na infrastrukturu, stambeni fond, socijalne programe i prirodne resurse. Tokom prethodne generacije, broj stanovnika Švajcarske porastao je za gotovo četvrtinu, a strani državljani sada čine skoro trećinu ukupnog stanovništva.

Protivnici inicijative tvrde da je povećanje broja stanovnika donelo značajne koristi švajcarskoj privredi, posebno u sektorima kao što su zdravstvo, finansije, farmacija i tehnologija, gde je potreban kvalifikovani kadar iz inostranstva. Neki kritičari su upozorili da bi eventualno usvajanje ovakve mere moglo negativno uticati na postojeće ekonomske i kulturne veze sa Evropskom unijom, iako Švajcarska nije član EU, ali je okružena državama članicama i ekonomski usko povezana kroz različite bilateralne sporazume.

U Ženevi, drugom najvećem gradu u zemlji i sedištu brojnih međunarodnih organizacija, preliminarni rezultati pokazuju da je oko dve trećine birača glasalo protiv ograničenja. Ova regija će uskoro biti domaćin samita G7, na kome se očekuje učešće lidera iz više država.

Glasanje je izazvalo podeljena mišljenja među građanima. Pojedini birači, poput bivših diplomatskih radnika, istakli su da nemaju ništa protiv migracija, ali žele više reda u migracionoj politici. Drugi, među kojima su zaposleni u obrazovanju, izjavili su da su protiv predloga, ističući važnost otvorenosti društva.

Zvanični konačni rezultati glasanja i dalje se očekuju, dok savezna vlada najavljuje da će nakon završetka prebrojavanja pružiti detaljan izveštaj o ishodu referenduma.

Pročitaj još

Svet

Potpredsednik Vens: Politička budućnost biće razmotrena nakon izbora 2026. godine

Potpredsednik SAD naveo da će odluku o mogućoj kandidaturi za predsedničke izbore 2028. doneti u dogovoru sa porodicom, uz podršku predsednika

Published

on

By

Potpredsednik SAD naveo da će odluku o mogućoj kandidaturi za predsedničke izbore 2028. doneti u dogovoru sa porodicom, uz podršku predsednika

Potpredsednik Sjedinjenih Američkih Država, Dž.D. Vens, izjavio je da će zajedno sa suprugom, Ušom Vens, razmotriti da li će se kandidovati za predsedničke izbore 2028. godine tek nakon što budu poznati rezultati međuizbora 2026. godine. U intervjuu za američki informativni program, Vens je naglasio da još nije doneo odluku o ulasku u republikansku predsedničku trku, ali da očekuje podršku aktuelnog predsednika Donalda Trampa bez obzira na to šta odluči.

“Nemam sumnje da će predsednik Sjedinjenih Država biti veoma podržavajuć u vezi sa onim što na kraju odlučim da uradim”, rekao je Vens. “Ali zaista još nismo razgovarali o tome šta će ta odluka biti.”

Vens je naveo da mu politička budućnost trenutno nije prioritet i da ne razmatra svakodnevno mogućnost kandidature. Kako je istakao, odluku će doneti u porodičnom krugu nakon što se završe međuizbori 2026. godine. “Uša i ja ćemo svakako sesti i razgovarati o tome šta sledi za našu porodicu”, rekao je Vens, dodajući da odluke donosi tek kada je to neophodno.

Potpredsednik je naglasio da ne pokreće teme o svojoj političkoj budućnosti u razgovorima sa predsednikom, ali da je predsednik često taj koji otvara tu temu, kako javno, tako i privatno. “Predsednik je politički tip. Voli ovakve teme i veoma ga zanimaju”, izjavio je Vens.

Na pitanje da li ga predsednik Tramp podstiče da se kandiduje za republikansku nominaciju, Vens je odgovorio da razgovori nisu ni pozitivni ni negativni, već da predsednik često komentariše šta bi moglo da se desi u budućnosti.

Vens je trenutno fokusiran na izvršavanje dužnosti potpredsednika, dok odluku o daljim političkim koracima odlaže za kasniji period. Dalji razvoj situacije očekuje se nakon 2026. godine, kada će, prema njegovim rečima, porodično doneti odluku o mogućoj kandidaturi za predsedničke izbore 2028.

Pročitaj još

U Trendu