Connect with us

Svet

Britanska policija istražuje podmetanje požara u bivšoj sinagogi u Londonu, premijer upozorava na moguće strane uticaje

Policija potvrdila istragu, povređenih nije bilo, incident deo šire serije napada na jevrejske objekte u Londonu

Published

on

pexels-photo-9739635

Policija potvrdila istragu, povređenih nije bilo, incident deo šire serije napada na jevrejske objekte u Londonu

Britanska policija za borbu protiv terorizma pokrenula je istragu nakon što je u ranim jutarnjim satima utorka u bivšoj sinagogi u istočnom delu Londona izbio požar. Prema navodima londonske policije, video-nadzor pokazuje da je požar namerno izazvan, a događaj se tretira kao podmetanje požara. Zvaničnici su potvrdili da u incidentu nije bilo povređenih i da do sada nije bilo hapšenja u vezi sa ovim slučajem.

Incident se dogodio u bivšoj sinagogi u naselju Whitechapel, na istočnom delu glavnog grada. Policija i vatrogasne ekipe brzo su reagovale na poziv i lokalizovale požar. Prema saopštenju, istragu vodi Odeljenje za borbu protiv terorizma londonske policije, a jedna od linija istrage uključuje mogućnost stranog uplitanja u prošle i aktuelne incidente.

Ovaj slučaj deo je šireg trenda napada na jevrejsku zajednicu u Londonu tokom poslednjih meseci. Prošle nedelje dvojica pripadnika jevrejske zajednice izbodeni su nožem na severu Londona. Od marta je zabeleženo više incidenata usmerenih protiv jevrejskih objekata, uključujući sinagoge i druge institucije.

Povodom najnovijeg događaja, britanski premijer Keir Starmer održao je sastanak sa predstavnicima zajednica, ministrima i policijskim zvaničnicima, kako bi razmatrali mere za odgovor na, kako je naveo, “krizu” antisemitističkog nasilja u glavnom gradu. Premijer je istakao da će vlasti preduzeti dodatne korake kako bi osigurale bezbednost svih građana i da se razmatraju svi mogući faktori, uključujući potencijalni međunarodni uticaj na ove događaje.

Policija je pozvala građane koji imaju informacije u vezi sa požarom da se jave nadležnim organima. Istraga je u toku, a nadležni ističu da će nastaviti saradnju sa lokalnim zajednicama radi očuvanja bezbednosti i sprečavanja daljih incidenata.

Serija napada na jevrejsku zajednicu izazvala je zabrinutost među građanima i zvaničnicima. Iako do sada nije utvrđena direktna veza između pojedinačnih incidenata, vlasti nastavljaju da prate situaciju i analiziraju sve dostupne podatke.

Ovo nije prvi put da su jevrejske institucije u Londonu meta napada. Prema navodima policije, broj antisemitističkih incidenata porastao je tokom poslednjih meseci, a istrage su u toku kako bi se utvrdili motivi i eventualni organizatori napada.

Nadležni apeluju na smirenost i saradnju zajednice, dok policija intenzivira napore u cilju rasvetljavanja svih okolnosti i zaštite bezbednosti stanovništva.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Kremlj pojačava mere bezbednosti oko Putina zbog straha od puča

Bezbednosne službe Rusije uvele dodatne kontrole i ograničenja za najbliže saradnike predsednika

Published

on

By

Bezbednosne službe Rusije uvele dodatne kontrole i ograničenja za najbliže saradnike predsednika

Ruske vlasti pojačale su mere lične zaštite predsednika Vladimira Putina poslednjih meseci, uvodeći nadzorne sisteme u domovima njegovih najbližih saradnika i dodatne bezbednosne provere, navodi se u izveštaju evropske obaveštajne agencije. Ove mere usledile su nakon talasa atentata na visoke ruske vojne zvaničnike i pojačanog straha od mogućeg puča u zemlji.

Prema dostupnim informacijama, osoblje koje radi u neposrednoj blizini predsednika, uključujući kuvare, telohranitelje i fotografe, ne sme da koristi javni prevoz, dok posetioci šefa Kremlja prolaze dvostruku proveru identiteta. Takođe, svi koji su u predsednikovoj blizini mogu koristiti samo telefone bez pristupa internetu.

Nove bezbednosne mere uvedene su nakon ubistva visokog generala u decembru, što je izazvalo tenzije i neslaganja u vrhu ruskog bezbednosnog aparata. Zvaničnici su značajno smanjili broj lokacija koje Putin redovno posećuje, dok su on i njegova porodica prestali da odlaze u svoje uobičajene rezidencije izvan Moskve. Ove godine predsednik nije posetio nijedan vojni objekat, a u javnosti se pojavljuju unapred snimljeni snimci njegovih aktivnosti.

Od početka sukoba u Ukrajini 2022. godine, predsednik Putin provodi nedelje u unapređenim bunkerima u Krasnodaru, regionu na Crnom moru, udaljenom nekoliko sati od Moskve. Izveštaj ukazuje na rastuću zabrinutost ruskih vlasti zbog pogoršanja unutrašnje bezbednosti i neslaganja unutar bezbednosnog aparata.

“Bezbednosna situacija je pod pojačanim nadzorom, a sve mere su usmerene na očuvanje stabilnosti državnog vrha”, navodi se u izveštaju evropske obaveštajne agencije.

Pročitaj još

Svet

Dve osobe poginule u eksploziji na kućnom pragu u Bristolu, povređena deca

Policija vodi istragu, potvrđeno da je pre incidenta prijavljen porodični sukob

Published

on

By

Policija vodi istragu, potvrđeno da je pre incidenta prijavljen porodični sukob

Dve osobe, žena i njen bivši partner, poginule su u eksploziji koja se dogodila u Bristolu u nedelju oko 6.30 časova, prema policijskim izvorima. Incident se odigrao na kućnom pragu žene, dok su u kući u tom trenutku boravila i deca. Prema navodima, muškarac je navodno aktivirao ručnu bombu kada mu je bivša partnerka otvorila vrata, usled čega su oboje poginuli na licu mesta.

U trenutku eksplozije, sin žene i još dvoje članova porodice zadobili su lakše povrede. Policija je prethodno primila poziv u vezi sa porodičnim incidentom na toj adresi. Komšija oštećene porodice izjavio je da je eksplozija bila toliko snažna da su se kuće u okolini zatresle.

“Pojavio se na vratima sa ručnom bombom i aktivirao je na pragu, oboje su poginuli u trenutku”, naveo je jedan od komšija.

Zvaničnici su potvrdili da je istraga u toku i da se utvrđuju sve okolnosti događaja, uključujući i motive koji su prethodili ovom činu. Identitet žrtava nije saopšten, a iz bezbednosnih razloga, policija štiti identitet maloletnih lica koja su bila prisutna u kući.

Prema rečima prijatelja žene, ona je poslednjih dana delovala srećno i bila zadovoljna zbog promene u svom životu. Policija nastavlja sa prikupljanjem dokaza i obaveštavanjem porodice.

Pročitaj još

Svet

Parlament Rumunije izglasao nepoverenje vladi premijera Ilije Boložana

Socijaldemokratska partija i krajnja desnica inicirale glasanje, vlada pala posle žestoke debate

Published

on

By

Socijaldemokratska partija i krajnja desnica inicirale glasanje, vlada pala posle žestoke debate

Vlada Rumunije, na čelu sa premijerom Ilijom Boložanom, smenjena je nakon što je parlament danas izglasao nepoverenje, prema zvaničnim izvorima. Glasanje je usledilo na inicijativu Socijaldemokratske partije (PSD), Alijanse za ujedinjenje Rumuna (AUR) i PACE – Prvo Rumunija. Za predlog je glasalo ukupno 281 poslanik, četiri su bila protiv, a tri glasa su proglašena nevažećim.

Predlog o izglasavanju nepoverenja pod nazivom “STOP ‘Boložanovom planu’ za uništavanje ekonomije, osiromašenje stanovništva i nezakonitu prodaju državne imovine” potpisalo je 254 poslanika. Tokom debate, premijer Boložan je izjavio: “Ovaj predlog za izglasavanje nepoverenja je lažan, ciničan i veštački. Svaka zemlja, u mnoštvu kriza, pokušala bi da konsoliduje vlade, a ne da ih menja.”

Socijaldemokratska partija, koja je prethodno bila deo vladajuće koalicije, odigrala je ključnu ulogu u glasanju za smenu vlade. Prošlog meseca, ova stranka se povukla iz vlade predvođene Nacionalnom liberalnom partijom Ilije Boložana i najavila saradnju sa krajnje desničarskim Savezom za Uniju Rumuna u cilju smene premijera.

Pad vlade izazvao je reakcije i u okviru evropskih političkih grupacija, posebno među socijalistima i demokratama u Evropskom parlamentu, s obzirom na to da su se ranije protivili sličnim savezima sa krajnjom desnicom. Boložan i njegova Nacionalno-liberalna partija su na vlasti od 2025. godine, nakon ostavke bivšeg premijera Marsela Čolakua. Smena se dešava manje od godinu dana posle predsedničkih izbora u Rumuniji, na kojima je pobedio Nikušor Dan, dok je lider AUR-a, Đorđe Simion, bio glavni protivkandidat.

Simion, kao lider krajnje desnice, sada se smatra ključnim organizatorom Boložanovog pada. Njegova stranka beleži rast podrške u anketama, dok ekonomska i politička nestabilnost preti da dodatno pogorša situaciju u zemlji. Rumunija mora da sprovede važne reforme do avgusta kako bi ispunila uslove za povlačenje oko 11 milijardi evra iz fondova Evropske unije. U suprotnom, javne finansije zemlje bi mogle biti ugrožene.

Pročitaj još

U Trendu