Connect with us

Svet

Bela kuća odložila vojni napad na Iran nakon apela lidera sa Persijskog zaliva

Američki predsednik privremeno obustavio planiranu akciju, a regionalni lideri zatražili diplomatsko rešenje

Published

on

Foto Izvor:

Američki predsednik privremeno obustavio planiranu akciju, a regionalni lideri zatražili diplomatsko rešenje

Planirani vojni napad Sjedinjenih Američkih Država na Iran zaustavljen je svega nekoliko sati pre početka, saopšteno je iz zvaničnih izvora. Odluku o odlaganju doneo je predsednik SAD nakon direktnih apela lidera Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Prema zvaničnim navodima, emir Katara Tamim bin Hamad Al Thani, saudijski prestolonaslednik Mohammed bin Salman i predsednik UAE Mohamed bin Zayed obratili su se američkoj administraciji sa zahtevom da se vojna akcija odloži. Lideri su izrazili uverenje da postoji prostor za postizanje trajnog sporazuma sa Iranom, koji bi obezbedio regionalnu stabilnost i zabranio pristup Irana nuklearnom oružju.

Glavni zahtevi potencijalnog dogovora uključuju trajnu zabranu iranskog nuklearnog programa i unapređenje stabilnosti na Bliskom istoku. Sagovornici iz američke administracije navode da su “razgovori u toku i da se razmatraju sve diplomatske opcije”.

“Odluka o odlaganju vojne akcije doneta je nakon konsultacija sa saveznicima iz regiona, a SAD ostaju posvećene mirnom rešenju ukoliko to bude moguće”, saopšteno je iz Bele kuće.

Trenutno stanje na terenu ostaje napeto, uz spremnost vojnih snaga za eventualno delovanje. Zvaničnici naglašavaju da su diplomatski napori u fokusu i da će budući koraci zavisiti od narednih pregovora i odgovora Irana.

“SAD nastavljaju da pomno prate situaciju i u stalnom su kontaktu sa regionalnim partnerima”, navodi se u saopštenju američke administracije.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Toplotni talas doveo do povećanja broja prijava o zmijama u Evropi

Organizacija za zaštitu životinja upozorava na porast slučajeva tokom visokih temperatura, petina prijava zbog zmija na slobodi

Published

on

By

Organizacija za zaštitu životinja upozorava na porast slučajeva tokom visokih temperatura, petina prijava zbog zmija na slobodi

Organizacija za zaštitu životinja zabeležila je značajan porast prijava u vezi sa prisustvom zmija širom Evrope tokom aktuelnog toplotnog talasa, koji je pogodio Veliku Britaniju i veći deo južnog kontinenta. Prema zvaničnim podacima, tokom 2025. godine registrovano je 1.485 prijava, što je povećanje u odnosu na 980 prijava iz prethodne godine.

Većina slučajeva zabeleženih između maja i septembra odnosila se na zmije koje su postale aktivnije zbog visokih temperatura, a petina svih prijava ticala se zmija pronađenih na slobodi ili zalutalih. Ostali slučajevi uključivali su zahteve za savet, povređene kućne ljubimce, zmije koje su ostale zarobljene ili slučajeve namernog zlostavljanja.

Viša naučna saradnica organizacije, Evija Baton, izjavila je da se broj prijava povećava tokom toplijih meseci i apelovala na vlasnike da obezbede sigurnost terarijuma i nastambi. “Zmije prirodno postaju aktivnije kako temperatura raste, a ujedno su izuzetno vešte u bekstvu. Zbog veoma visokih temperatura izdajemo upozorenje u vezi sa bezbednošću kada su zmije u pitanju”, navela je Baton.

Upozoreno je da je jedan od glavnih razloga bežanja zmija iz nastambi činjenica da ih vlasnici iznose napolje kako bi bile izložene sunčevoj svetlosti, što povećava rizik od njihovog bekstva. Organizacija za zaštitu životinja nastavlja sa praćenjem situacije i apeluje na građane da budu oprezni tokom letnjih meseci.

Pročitaj još

Svet

Bela kuća razmatra trajnu ogradu duž avenije Pensilvanija radi unapređenja bezbednosti

Zvaničnici SAD razmatraju mogućnost postavljanja stalne ograde oko Bele kuće, odluka još nije doneta

Published

on

By

Zvaničnici SAD razmatraju mogućnost postavljanja stalne ograde oko Bele kuće, odluka još nije doneta

Zvaničnici američke administracije razmatraju plan za izgradnju trajne ograde na delu avenije Pensilvanija, u blizini Bele kuće i oko parka Lafajet, s ciljem unapređenja bezbednosti i smanjenja troškova redovnog postavljanja i uklanjanja privremenih barijera tokom posebnih događaja. Ovu informaciju potvrdili su izvori upoznati sa diskusijama, prenose međunarodni mediji.

Avenija Pensilvanija je poznata u Vašingtonu kao saobraćajnica koja povezuje Belu kuću i Kapitol, dok takođe omogućava turistima i građanima pogled na severno pročelje predsedničke rezidencije. Postavljanje trajne ograde razmatra se kao rešenje koje bi moglo doprineti dugoročnoj zaštiti ovog dela centra Vašingtona.

Prema dostupnim informacijama, odluka o izgradnji stalne ograde još nije doneta i čeka se konačna saglasnost predsednika. Nije poznato da li će predsednik podržati predlog da se u ovom javno pristupačnom delu grada postavi trajna fizička barijera. Trenutno su za posebne događaje ili pojačane mere bezbednosti privremene ograde često postavljane i uklanjane, što predstavlja i logistički i finansijski izazov za nadležne službe.

Na severnom delu Bele kuće, u blizini parka Lafajet, već postoje određene ograde i barijere koje se po potrebi modifikuju. Plan o trajnoj ogradi deo je šireg razmatranja bezbednosnih mera u ovom delu glavnog grada Sjedinjenih Američkih Država. Zvaničnici nisu izneli detalje o mogućem izgledu ili dimenzijama buduće ograde, niti o potencijalnim promenama u pristupu javnosti ovom području.

Odluka o dodatnim bezbednosnim merama na ovom prostoru donosi se u kontekstu kontinuiranih procena rizika i potreba za zaštitom ključnih državnih institucija. Saobraćaj i kretanje pešaka u zoni oko Bele kuće često se prilagođavaju prilikama, a svaka promena u režimu pristupa ovom delu Vašingtona ima značajan uticaj na svakodnevni život građana i posetilaca.

Do petka nije bilo zvanične potvrde da je predsednik odobrio predlog, a izvori navode da je proces razmatranja još u toku. Dalje informacije o konačnoj odluci očekuju se nakon završetka konsultacija unutar administracije.

Pročitaj još

Svet

Crni kačket, maska i naočare: Ko je misteriozni čovek na sahrani Alija Hamneija? Da li je ovo Modžtaba?! (FOTO)

Bezbednosne službe analiziraju prisustvo anonimne osobe tokom državne žalosti, društvene mreže preplavljene spekulacijama

Published

on

By

Bezbednosne službe analiziraju prisustvo anonimne osobe tokom državne žalosti, društvene mreže preplavljene spekulacijama

Na sahrani iranskog vrhovnog vođe Alija Hamneija, održanoj u četvrtak u Teheranu, među prisutnima je zabeležen muškarac sa crnim kačketom, maskom i naočarima, što je izazvalo brojne reakcije javnosti, potvrđeno je prema izveštajima sa lica mesta. Prisustvo ove osobe, čije lice nije bilo vidljivo, zabeleženo je među užim krugom muškaraca koji su predvodili dženazu, tokom sedmodnevne državne žalosti povodom smrti Alija Hamneija, koji je poginuo krajem februara u vazdušnim udarima.

Nakon što su se fotografije i video-snimci sa sahrane pojavili na društvenim mrežama, korisnici su počeli da spekulišu o identitetu prikrivene osobe, dovodeći u vezu mogućnost da je reč o Modžtabi Hamneiju, sinu ubijenog vrhovnog vođe. Tokom sedmice žalosti, pojavili su se i AI-generisani snimci na kojima se navodno vidi Modžtaba Hamnei u civilnoj odeći, ali ove tvrdnje nisu potvrđene zvaničnim putem.

Prema izjavama bezbednosnih službi, identitet osobe na snimcima i fotografijama još nije zvanično utvrđen. “Analiziramo dostupne materijale sa događaja i prikupljamo sve relevantne informacije”, kratko je saopšteno iz nadležnih organa.

Istraga o incidentu sprovedena je kako bi se utvrdilo da li je prisustvo misteriozne osobe imalo bezbednosni značaj i da li je došlo do narušavanja protokola tokom državne ceremonije. Zvaničnih informacija o mogućoj ulozi ili identitetu ove osobe za sada nema.

Sahrana Alija Hamneija, koji je poginuo krajem februara u napadu izraelskih snaga u koordinaciji sa Sjedinjenim Američkim Državama, okupila je veliki broj zvaničnika i građana u Teheranu. Sedmodnevna državna žalost obeležena je brojnim ceremonijama i skupovima širom Irana, a bezbednosne mere bile su pojačane na svim događajima.

Pročitaj još

U Trendu