Connect with us

Svet

“Arc de Trump” dobio preliminarnu saglasnost komisije za umetnost u Vašingtonu

Zvaničnici potvrdili da je predlog monumentalnog luka u blizini Lincolnovog memorijala dobio početno odobrenje, uz iznete tehničke primedbe

Published

on

pexels-photo-13273096

Zvaničnici potvrdili da je predlog monumentalnog luka u blizini Lincolnovog memorijala dobio početno odobrenje, uz iznete tehničke primedbe

Komisija za javne zgrade u Vašingtonu, koju su imenovali nadležni zvaničnici, dala je preliminarnu saglasnost na predlog velikog kamenog luka visine 250 stopa, poznatog kao “Arc de Trump”. Projekat je jedan od arhitektonskih prioriteta bivšeg predsednika Donalda Trampa, a planirano je da se luk nalazi na Kolumbija ostrvu, u blizini Lincolnovog memorijala i Nacionalnog groblja Arlington. Odluka je doneta nakon što su članovi komisije postavili dodatna pitanja vezana za konstrukciju, pristup osobama sa invaliditetom i umetničke elemente na samom luku.

Na sednici komisije, arhitekta projekta Nikola Šarbono izložio je tehnička rešenja i umetničke detalje, uključujući zlatom presvučenu bronzanu figuru “Lady Liberty” i dve statue belih orlova, postavljene na vrhu strukture sa raširenim krilima. Komisija je zatražila detaljnije informacije o temeljnim rešenjima, kao i o pristupačnosti za pešake i korisnike invalidskih kolica. Takođe su iznete sugestije u vezi sa dizajnom statua lavova koje bi se nalazile sa obe strane luka.

Član komisije Džejms MekKeri izjavio je da elementi sa krilatim figurama deluju neuobičajeno za ovu vrstu memorijalne arhitekture, dok je u vezi sa lavovima predložio izmene kako bi se poboljšala celokupna estetika ulaza. Komisija je dala preporuke da se razmotri i mogućnost povećanja dimenzija ulaznog portala, kao i uklanjanje određenih umetničkih elemenata, ali je istakla da su ovi detalji predmet daljih razmatranja u narednim fazama izrade projekta.

Planirana lokacija luka je trenutni travnjak u saobraćajnom kružnom toku na početku Memorial Bridge-a, na veštačkom ostrvu u reci Potomak. Projekat predviđa postavljanje tri glavne statue na vrhu luka, dok bi dve statue lavova bile postavljene sa strane kao dodatni umetnički elementi.

Prema rečima zvaničnika, današnje odobrenje odnosi se na preliminarni dizajn, što znači da će se projekat dalje razrađivati i usklađivati sa zahtevima komisije za umetnost. Komisija je naglasila da će u narednim mesecima tražiti dodatna pojašnjenja i revizije, pre nego što donese konačnu odluku o izgradnji. Nije precizirano kada bi građevinski radovi mogli da započnu, jer odobrenje zavisi od ispunjavanja svih tehničkih, bezbednosnih i umetničkih standarda.

Ovaj projekat deo je šireg plana uređenja javnog prostora u Vašingtonu, a dalje odluke biće donete nakon dodatnih konsultacija i eventualnih izmena dizajna.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Predstavnici Pentagona pred Kongresom zbog predloga budžeta u uslovima rata u Iranu

Američki sekretar odbrane i načelnik Združenog generalštaba odgovaraju na pitanja o predlogu budžeta, dok traje sukob sa Iranom

Published

on

By

Američki sekretar odbrane i načelnik Združenog generalštaba odgovaraju na pitanja o predlogu budžeta, dok traje sukob sa Iranom

Sekretar za odbranu Sjedinjenih Američkih Država, Pit Hegset, i načelnik Združenog generalštaba, general Dan Kejn, pojavili su se u utorak pred pododborima Predstavničkog doma i Senata zaduženim za nadzor nad budžetskim zahtevima Pentagona. Njihovo obraćanje dolazi u trenutku kada administracija predsednika Donalda Trampa traži budžet za fiskalnu 2027. godinu u iznosu od 1,5 biliona dolara, što predstavlja povećanje od 42% u odnosu na prethodnu godinu, u kontekstu aktuelnog rata sa Iranom.

Hegset i Kejn učestvuju u uzastopnim saslušanjima pred pododborima za aproprijacije, gde izlažu detalje predloga budžeta i odgovaraju na pitanja članova Kongresa. Predloženi budžet za odbranu predstavlja polaznu tačku za dalje pregovore sa zakonodavcima o godišnjem finansiranju američkih vojnih aktivnosti.

Predsednik Tramp izjavio je u ponedeljak da je trenutni prekid vatre u Iranu „na aparatima za održavanje života”, nakon što je odbacio najnoviji mirovni predlog kao „potpuno neprihvatljiv”. Takođe je najavio nameru da suspenduje porez na gorivo, navodeći kao razlog rast cena goriva tokom sukoba.

Sa druge strane, demokratski senator Mark Keli iz Arizone, član senatskog pododbora za aproprijacije, kritikovao je predloženi iznos budžeta, ocenjujući ga kao „pretenciozan”. On je naglasio da je, od kada je postao član Senata pre pet i po godina, budžet za odbranu iznosio nešto više od 700 milijardi dolara, dok se sada traži dvostruko veći iznos. „To je skoro jednako ukupnim izdvajanjima za odbranu ostatka sveta“, naveo je Keli tokom gostovanja u političkom programu.

Predlog budžeta i dalje je predmet rasprave u Kongresu, a zvaničnici administracije odgovaraju na pitanja u vezi sa prioritetima, raspodelom sredstava i uticajem aktuelnog sukoba sa Iranom na američke vojne potrebe. Administracija predsednika Trampa suočava se sa kritikama zbog načina na koji vodi vojne i budžetske politike tokom trajanja sukoba.

Dalja razmatranja i eventualne izmene predloga budžeta očekuju se tokom narednih nedelja, dok kongresni odbori nastavljaju sa saslušanjima i konsultacijama o budućim izdvajanjima za odbranu.

Pročitaj još

Svet

Zaštita pingvina tema na pregovorima o Antarktiku u Japanu

Zvaničnici iz skoro 60 zemalja okupljeni na godišnjem sastanku, razgovori o očuvanju vrsta i turističkom pritisku

Published

on

By

Zvaničnici iz skoro 60 zemalja okupljeni na godišnjem sastanku, razgovori o očuvanju vrsta i turističkom pritisku

Godišnji pregovori zemalja potpisnica Antarktičkog ugovora počeli su u Hirošimi u Japanu, a zaštita ugroženih vrsta, posebno carskih pingvina, nalazi se u središtu diskusija, saopštili su međunarodni zvaničnici 12. maja 2026. godine. Sastanku prisustvuju predstavnici iz blizu 60 država, među kojima su Sjedinjene Američke Države, Kina, Rusija i Ukrajina, prenose međunarodni izveštaji.

Antarktik, sa bogatom faunom, zaštićen je ugovorom iz 1959. godine, koji ovu oblast definiše kao region nauke i mira, dok zamrzava teritorijalne zahteve. Učesnici konferencije naglašavaju važnost očuvanja ovog ekosistema, koji ima značajnu ulogu u regulisanju globalne klime i okeana.

Francisko Berguno, izvršni sekretar Sekretarijata Antarktičkog ugovora, istakao je tokom konferencije za štampu da je neophodno dugoročno planiranje, pažljivo upravljanje i međunarodno poverenje. “Odluke donete u Hirošimi doprinose tome da ljudska aktivnost na Antarktiku ostane pod kontrolom, ekološki odgovorna i zasnovana na naučnim principima”, izjavio je Berguno.

Prema navodima organizatora, oko 400 zvaničnika i istraživača iz 50 zemalja učestvuje na sastanku. Među ključnim pitanjima izdvojena je budućnost carskih pingvina, koje je Međunarodna unija za očuvanje prirode prošlog meseca proglasila ugroženom vrstom. Svetski fond za prirodu (WWF) apeluje da na ovom sastanku ova vrsta dobije status posebno zaštićene, što bi moglo značiti dodatna ograničenja za brodski saobraćaj i turizam u regionu gde ove ptice žive.

Brojnost carskih pingvina, prema navodima WWF-a, opada usled klimatskih promena koje utiču na ranije pucanje morskog leda, što direktno utiče na mesta gde ptice žive, love i razmnožavaju se. Iz ove organizacije navode da bi bez hitnih mera njihova populacija mogla nastaviti da opada.

Sastanak u Hirošimi posvećen je i pitanjima upravljanja rastućim turističkim pritiscima na Antarktik, sa ciljem očuvanja tamošnjeg ekosistema. Očekuje se da će diskusije doprineti određivanju budućih smernica u zaštiti prirodnih resursa i životinjskih vrsta na ovom kontinentu.

Pročitaj još

Svet

Psiholog Milan Krajnc analizira pitanje odgovornosti u ukrajinskom sukobu

Ekspert za krizno odlučivanje ističe važnost razumevanja šire slike, a ne pojednostavljenog traženja krivca

Published

on

By

Ekspert za krizno odlučivanje ističe važnost razumevanja šire slike, a ne pojednostavljenog traženja krivca

Profesor Milan Krajnc, specijalista za psihologiju sistemskih rizika i kriznog odlučivanja, objavio je autorski tekst povodom aktuelnog pitanja o odgovornosti za rat u Ukrajini. U analizi navodi da je često u društvima prisutna potreba za pojednostavljivanjem kompleksnih sukoba i identifikovanjem jednog krivca, što, kako ističe, nije realno kada je reč o velikim međunarodnim krizama.

Krajnc objašnjava da sukobi poprimaju svoj oblik kroz dugi niz godina, kroz pritiske, istorijske traume, geopolitičke interese i osećanja ugroženosti, a ne isključivo kroz postupke pojedinačnih lidera. On ukazuje na psihološku potrebu ljudi da polarizuju strane i traže „dobrog“ i „lošeg“, što vodi pojednostavljenom shvatanju situacije i deljenju javnosti.

Prema njegovim rečima, veća opasnost od samog rata leži u gubitku sposobnosti društava da sagledaju širu sliku i razumeju psihološke mehanizme koji utiču na političke odluke. Navodi da velike sile, bilo na Istoku ili Zapadu, funkcionišu kroz mehanizme straha od gubitka uticaja i potrebe za kontrolom, dok se razlike pojavljuju u pristupu slobodi i ljudskim pravima.

Profesor Krajnc ističe da je Zapad tokom decenija omogućio veću ličnu slobodu i razvoj pojedinca, što objašnjava orijentaciju mnogih evropskih država ka saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama u trenucima krize. Međutim, upozorava i na psihološki paradoks – zaboravljanje razloga za prethodne odluke nakon što prođe osećaj opasnosti, što može dovesti do promena političkih orijentacija.

Prema njegovoj analizi, psihologija masa je kratkoročna i često vođena trenutnim osećajem sigurnosti, a ne principima ili vrednostima. On naglašava da je ključno pitanje za savremeno društvo kako je moguće da o miru i dalje odlučuju strah, ego i geopolitika, umesto stabilnosti i dijaloga.

Na kraju, Krajnc zaključuje da najveća lekcija današnjeg vremena nije u traženju pojedinačne odgovornosti, već u izgradnji sistema koji nisu zavisni od volje jednog lidera.

Pročitaj još

U Trendu