Connect with us

Svet

Američko ministarstvo pravde podiglo optužnicu protiv Raula Kastra za ubistvo američkih državljana

Ministarstvo pravde SAD pokrenulo postupak protiv bivšeg predsednika Kube, optužen za zaveru i ubistvo u incidentu iz 1996. godine

Published

on

Foto Izvor:

Ministarstvo pravde SAD pokrenulo postupak protiv bivšeg predsednika Kube, optužen za zaveru i ubistvo u incidentu iz 1996. godine

Američko ministarstvo pravde zvanično je podiglo optužnicu protiv bivšeg kubanskog predsednika Raula Kastra (94), okončavši višedecenijski tajni proces, kako je saopšteno. Optužnica tereti Kastra za zaveru za ubistvo američkih državljana, uništavanje letelice i četiri tačke optužnice za ubistvo, a odluka je donesena nakon incidenta iz 1996. godine kada su kubanski vojni avioni oborili dve civilne letelice.

Detalji optužnice objavljeni su na ceremoniji u Majamiju, na dan koji kubanski izgnanici obeležavaju kao Dan nezavisnosti Kube. Prema zvaničnim navodima, Kastro se tereti za organizovanje i izdavanje naređenja koje je dovelo do smrti više američkih državljana. U optužnici se navodi da su letelice pripadale organizaciji iz SAD, a incident je izazvao snažne reakcije američke javnosti i političara.

Vršilac dužnosti američkog državnog tužioca istakao je da su “svi dokazi prikupljani tokom višegodišnje istrage predati sudu i da će proces biti vođen u skladu sa međunarodnim pravom”. U ovom trenutku, Raul Kastro se ne nalazi u pritvoru SAD, a dalji koraci u ovom slučaju biće saopšteni tokom sudskog postupka.

“Podizanje ove optužnice šalje jasnu poruku da zločini nad američkim državljanima neće ostati nekažnjeni, bez obzira na protok vremena”, navedeno je u zvaničnoj izjavi američkog ministarstva pravde.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

FSB sprečio pokušaj terorističkog napada u Moskvi, uhapšena jedna osoba

Bezbednosne službe sprovele istragu, osumnjičena Ruskinja (23) privedena, planiran napad na vojnu infrastrukturu

Published

on

By

Bezbednosne službe sprovele istragu, osumnjičena Ruskinja (23) privedena, planiran napad na vojnu infrastrukturu

Ruska bezbednosna služba (FSB) sprečila je pokušaj izvršenja niza sabotažnih i terorističkih akata u Moskvi, usmerenih na objekte vojne infrastrukture i visoke zvaničnike Ministarstva odbrane, saopšteno je iz zvaničnih izvora. Do incidenta je došlo nakon što su bezbednosne službe identifikovale i privele žensku osobu, rođenu 2001. godine, koja je osumnjičena da je delovala u saradnji sa ukrajinskim obaveštajnim agencijama.

Prema zvaničnim informacijama, osumnjičena je regrutovana putem aplikacije za razmenu poruka tokom 2024. godine. Njeni zadaci su, kako se navodi, uključivali prikupljanje obaveštajnih podataka o ciljevima u Moskvi i Sankt Peterburgu, a potom i nadgledanje prebivališta jednog od vojnih lica. U tu svrhu, iznajmila je stan u istoj oblasti i postavila kamere kako bi nadzirala kretanje cilja.

FSB ističe da je osumnjičena pripremila kamuflažu i obezbedila hranu za osobu koja je imala zadatak da izvrši teroristički napad. Planirano je da se ta osoba useli u iznajmljeni stan radi daljih aktivnosti. Pokušaj napada je otkriven i sprečen pre nego što je došlo do realizacije planiranih radnji.

“Bezbednosne službe su blagovremeno identifikovale i neutralisale pretnju, sprečavajući ozbiljne posledice po vojnu infrastrukturu i osoblje”, saopšteno je iz FSB-a.

Istraga o ovom slučaju je u toku, a osumnjičena je zadržana u pritvoru. Zvaničnici ističu da su preduzete sve mere radi zaštite bezbednosti grada i vojnih objekata. Dalje informacije o identitetu i motivima osumnjičene nisu saopštene iz bezbednosnih razloga.

Pročitaj još

Svet

Američke snage izvele vazdušne udare na iranske vojne ciljeve posle napada na brodove u Ormuskom tesnacu

Centralna komanda SAD saopštila da je pogođeno oko 90 meta, operacija traje dve noći uz intenzivne napade

Published

on

By

Centralna komanda SAD saopštila da je pogođeno oko 90 meta, operacija traje dve noći uz intenzivne napade

Američke vojne snage izvele su više uzastopnih talasa vazdušnih i raketnih udara na iranske vojne ciljeve duž obale Irana tokom noći 7. i 8. jula, saopštila je Centralna komanda SAD. Operacija je sprovedena nakon što su iranske snage prekršile primirje obnovljenim napadima na komercijalna plovila u Ormuskom tesnacu, jednom od ključnih svetskih energetskih koridora.

Prema zvaničnim podacima, tokom udara 8. jula pogođeno je oko 90 iranskih vojnih ciljeva, među kojima su se našli sistemi protivvazdušne odbrane, obalski nadzorni položaji, skladišta raketa i bespilotnih letelica, pomorski kapaciteti i logistička infrastruktura raspoređena duž iranske obale. Udari predstavljaju nastavak akcije iz prethodne noći kada su američke snage pogodile oko 80 meta, uključujući više od 60 brzih čamaca Islamske revolucionarne garde, koji se koriste za presretanje tankera i asimetrične pomorske operacije.

U zvaničnom saopštenju Centralne komande navodi se da su ovi napadi odgovor na direktno kršenje primirja od strane Irana, nakon što su iranske snage napale tri komercijalna broda u Ormuskom tesnacu. Cilj operacije je, kako je naglašeno, “nametanje visoke cene” Teheranu zbog destabilizacije regionalne bezbednosti i ugrožavanja međunarodne trgovine.

“Snage SAD ostaju budne, smrtonosne i spremne za izvršenje svih operacija po naređenju vrhovnog komandanta”, navodi se u saopštenju Centralne komande.

Vojni analitičari ističu da ovi udari predstavljaju prelazak sa politike pasivnog odvraćanja na aktivnu degradaciju iranskih A2/AD (anti-access/area denial) kapaciteta u regionu, što bi moglo uticati na stabilnost globalnog tržišta energenata.

Pročitaj još

Svet

Iran odlučan da zadrži kontrolu nad Ormuskim tesnacom uprkos američkim udarima

Institut za proučavanje rata upozorava na spremnost Irana na sukob, trenutna situacija bez promena u strategiji

Published

on

By

Institut za proučavanje rata upozorava na spremnost Irana na sukob, trenutna situacija bez promena u strategiji

Iran je spreman da uđe u oružani sukob velikih razmera sa Sjedinjenim Američkim Državama ukoliko to bude potrebno za očuvanje kontrole nad Ormuskim tesnacom, navodi se u najnovijem izveštaju Instituta za proučavanje rata (ISW). Prema analizi, vlasti u Teheranu daju prednost dominaciji nad ovim strateški važnim morskim prolazom, čak i po cenu obnavljanja vojne eskalacije sa Vašingtonom.

ISW ističe da trenutni obrazac američkih vazdušnih udara, uključujući i napad 7. jula kada je pogođeno više od 80 vojnih ciljeva u Iranu, nije uticao na iransku odluku da nastavi sa svojom pomorskom strategijom. Američka centralna komanda (CENTCOM) saopštila je da su udari odgovor na učestale iranske napade na komercijalna plovila u regionu, ali Teheran ne pokazuje znakove povlačenja.

Dalja analiza ukazuje da Iran koristi vojnu silu kao sredstvo prinude prema zalivskim državama i međunarodnim akterima, nakon neuspeha diplomatskih pokušaja da se osigura priznanje iranske kontrole nad tesnacom. Iranske vlasti sada pokušavaju jednostrano da nametnu sopstvene aranžmane za plovidbu, iako su prethodni dogovori predviđali da se rešenja postižu dijalogom sa zalivskim državama.

Zvaničnici iz Sjedinjenih Država ističu da ovakvo ponašanje predstavlja pokušaj zaobilaženja Klauzule 5 iz ranijih sporazuma, koja je trebalo da omogući zalivskim državama uticaj na ograničavanje iranskih pretenzija po pitanju kontrole tesnaca. ISW takođe navodi da je Iran prethodni prekid vatre iskoristio za obnovu vojnih kapaciteta i infrastrukture, čime je povećao sposobnost za nastavak asimetričnih napada.

U zasebnom razvoju događaja, Vlada Libana je 8. jula saopštila da će učestvovati u pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom u Rimu, zakazanim za 15. i 16. jul. Libanska strana je ranije uslovljavala svoje učešće povlačenjem izraelskih snaga iz određenih zona na jugu zemlje, ali novi pristup može ukazivati na promenu dinamike pregovora.

Pročitaj još

U Trendu