Connect with us

Ishrana

Svakodnevno kuvanje: da li birati svinjsku mast ili ulje?

Sve više žena menja ulje za svinjsku mast, ali šta kažu nutricionisti i lekari o ovom trendu?

Published

on

pexels-photo-12181750

Sve više žena menja ulje za svinjsku mast, ali šta kažu nutricionisti i lekari o ovom trendu?

U poslednje vreme mnoge žene u Srbiji razmišljaju da li je uobičajeno biljno ulje najbolje izbaciti iz svakodnevne upotrebe i zameniti ga svinjskom mašću, posebno kada pripremaju obroke za porodicu. Ovaj trend postaje sve popularniji i na društvenim mrežama, ali se pojavljuje i dilema – da li je svinjska mast zaista bolji izbor ili treba biti oprezan?

Svinjska mast ima specifičan profil masnih kiselina – sadrži otprilike 33% manje zasićenih masti u odnosu na maslac, bogata je mononezasićenim mastima, a ima i veći procenat omega-3 masnih kiselina nego većina rafinisanih biljnih ulja. Dr Katarina Lalić, specijalista interne medicine, ističe: “Visok udeo mononezasićenih masti svinjsku mast čini sličnijom maslinovom ulju nego što mnogi misle”. Ipak, napominje da treba voditi računa o ukupnom unosu i načinu upotrebe masti u ishrani.

Jedan od razloga što žene češće biraju mast jeste njena stabilnost na visokim temperaturama – dok ulja bogata polinezasićenim mastima tokom zagrevanja mogu da stvaraju štetne materije kao što su aldehidi, svinjska mast je otpornija i oslobađa znatno manje ovih jedinjenja tokom prženja i pečenja. Nutricionistkinja Ivana Savić naglašava da “to može biti prednost za domaćice koje često kuvaju na višim temperaturama”.

Međutim, zdravstvene smernice i dalje preporučuju da unos zasićenih masti bude ograničen. Svetska zdravstvena organizacija i vodeća udruženja za bolesti srca upozoravaju da svinjska mast ne bi trebalo da bude dominantan izvor masnoća, budući da preterana konzumacija može povisiti nivo LDL („lošeg“) holesterola, naročito kod ljudi sa već povišenim lipidima u krvi.

Svinjska mast sadrži i određene količine vitamina D, posebno ako potiče od životinja koje su gajene na otvorenom, kao i vitamine B kompleksa. Ipak, uvođenje masti u svakodnevnu ishranu mora biti uravnoteženo sa drugim izvorima masnoća – maslinovim uljem, orašastim plodovima i ribom.

Stručnjaci zaključuju da povremena upotreba svinjske masti može biti u redu, posebno za jela koja zahtevaju visoke temperature, ali je za dugoročnu dobrobit važno održati raznovrsnost u izvorima masti i paziti na količinu. Preporuka dr Lalić je: “Najvažnije je pronaći balans i ne preterivati ni sa jednom vrstom masnoće”. Zato ženama koje brinu o zdravlju porodice savetuje se kombinacija različitih izvora masti uz umereno korišćenje svinjske masti.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ishrana

Italijanska karbonara: kremasti recept za posebne prilike kod kuće

Prava karbonara bez pavlake, sa originalnim sastojcima i tehnikom za svilenkast sos, savršena za ženska ili porodična okupljanja

Published

on

Prava karbonara bez pavlake, sa originalnim sastojcima i tehnikom za svilenkast sos, savršena za ženska ili porodična okupljanja

Karbonara je često prvi izbor kada želite brz, ali elegantan obrok koji će oduševiti vaše prijateljice ili porodicu. Mnogi se pitaju kako dobiti onaj kremasti sos iz restorana, ali trik nije u pavlaci već u pažljivo biranim sastojcima i pravilnoj pripremi. Za autentičnu karbonaru potrebni su kvalitetni špageti, hrskava panceta ili sušena slanina, jaja i tvrdi sir poput parmezana ili pecorina. Prvo skuvajte testeninu al dente u slanoj vodi, a nekoliko kašika te vode sačuvajte za kasnije. Pancetu ispržite u tiganju dok ne postane zlatna i hrskava, bez dodavanja ulja. U posebnoj posudi umutite dva cela jaja i jedno žumance, obilno narendani sir i sveže mleveni biber. Kada je testenina gotova, procedite je i odmah dodajte u tiganj sa pancetom koju ste prethodno sklonili sa ringle. Smesu od jaja i sira sipajte na vruću pastu i brzo promešajte, čime se stvara kremasti sos. Po potrebi dolijte malo vode u kojoj se kuvala testenina da bi sos bio još glađi. Ključno je da se jaja ne kuvaju direktno na vatri, što omogućava da se dobije glatka tekstura bez grudvica, a pasta ostaje sočna. Ovaj postupak čuva originalnost italijanskog recepta i donosi dašak luksuza svakodnevnim obrocima. Kako kaže Milica Jovanović, ljubiteljka italijanske kuhinje: „Savršena karbonara je uvek rezultat pažljivo odabranih sastojaka i nežnog mešanja, a kada jednom savladate ovu tehniku, postaće vaš go-to recept za sve prilike.“ Karbonara je idealan izbor za ženska druženja, romantične večere kod kuće ili brz ručak sa stilom. Ako želite da obradujete sebe i drage ljude jednostavnim, a posebnim jelom, ovaj recept sigurno će ispuniti sva očekivanja.

Pročitaj još

Ishrana

Navike i hrana koje utiču na pojavu gorušice: kako je sprečiti

Pravilnim izborom namirnica i promenom svakodnevnih rutina možete značajno umanjiti rizik od gorušice

Published

on

Pravilnim izborom namirnica i promenom svakodnevnih rutina možete značajno umanjiti rizik od gorušice

Gorušica je česta tegoba sa kojom se susreću mnoge žene, posebno zbog savremenog načina života i navika u ishrani. Ovaj neprijatni osećaj pečenja nastaje kada želudačna kiselina dospe u jednjak, što može dovesti do mučnine, povremenog povraćanja i lošeg ukusa u ustima. Prema rečima dr Marije Đurović, gastroenterološkinje, važno je prepoznati i izbegavati okidače, kao i usvojiti zdravije navike kako bi se simptomi gorušice smanjili.

Izbor namirnica igra ključnu ulogu u pojavi ovih tegoba. Hrana bogata ljutim i jakim začinima, kao što su čili papričice, dodatno iritira želudac i pojačava osećaj pečenja. Dr Đurović savetuje: ‘Osobe sa sklonošću ka refluksu trebalo bi da izbegavaju ljute začine, jer kapsaicin iz papričica podstiče lučenje kiseline i pogoršava simptome.’

Kiselo voće, uključujući pomorandže, limun, kivi i paradajz, često izaziva žarenje kod osetljivih osoba. Previše slana jela mogu dovesti do dehidratacije i otežanog varenja, a visok unos natrijuma povećava rizik od refluksa, pa treba biti umeren sa solju i gotovim proizvodima.

Kafa, crni čaj, energetski napici i gazirana pića su među glavnim uzročnicima gorušice. Ova pića podstiču lučenje želudačne kiseline, a gazirani napici izazivaju nadutost i pritisak u stomaku. ‘Gazirana pića mogu oslabiti mišić koji zatvara jednjak i time olakšati vraćanje kiseline’, ističe dr Đurović.

Osim hrane, i svakodnevne navike imaju veliki uticaj. Brzo konzumiranje obroka, prejedanje i ležanje odmah posle jela pogoršavaju simptome. Nedostatak fizičke aktivnosti, pušenje i stres dodatno doprinose problemu. Uvođenje češćih, manjih obroka, izbegavanje teške hrane i svakodnevna fizička aktivnost pomažu u ublažavanju tegoba.

Praćenje simptoma i vođenje beleški o tome koja hrana izaziva nelagodnost mogu olakšati planiranje ishrane. Ako su simptomi česti ili veoma izraženi, preporučuje se poseta lekaru radi određivanja odgovarajuće terapije i sprečavanja komplikacija. Prilagođavanjem ishrane i svakodnevnih navika, žene mogu značajno poboljšati kvalitet svog života i lakše se izboriti sa gorušicom.

Pročitaj još

Ishrana

Pravilno čišćenje jagoda: kako ukloniti pesticide i sačuvati svežinu plodova

Jednostavan trik iz kuhinje sa sodom bikarbonom ili sirćetom čini jagode sigurnim za celu porodicu

Published

on

Jednostavan trik iz kuhinje sa sodom bikarbonom ili sirćetom čini jagode sigurnim za celu porodicu

Sezona jagoda raduje brojne domove, ali mnogi se pitaju kako ovo voće učiniti bezbednim, posebno za decu. Jagode su nežne i imaju tanku koru, zbog čega često zadržavaju tragove zemlje, pesticida i bakterija, čak i kada ih isperete običnom vodom. Njihova specifična tekstura i sitne rupice otežavaju potpuno uklanjanje nečistoća običnim pranjem.

Za temeljno čišćenje jagoda najbolje je koristiti jednostavan trik: u veću činiju sipajte hladnu vodu i dodajte malo sode bikarbone ili sirćeta. Jagode potopite u ovu mešavinu i ostavite ih tako desetak do petnaest minuta. Ovim postupkom uklanjaju se ostaci hemikalija i bakterija koje mogu biti štetne po zdravlje. Nakon toga, jagode je potrebno dobro isprati pod mlazom čiste vode, a zatim ih pažljivo osušiti na papirnom ubrusu ili čistoj krpi.

Važno je da ne skidate peteljke pre pranja, jer će u suprotnom jagode upiti vodu, izgubiti aromu i brže se pokvariti. Izbegavajte i da ih predugo držite u vodi kako ne bi omekšale. Pranje obavezno obavite neposredno pre konzumacije, a dok ih ne koristite, čuvajte ih u frižideru. Oštećene plodove odmah odvojite kako bi ostale jagode duže ostale sveže.

Nutricionistkinja Jelena Petrović naglašava: „Pravilno pranje jagoda je posebno važno za decu i trudnice, jer su oni osetljiviji na ostatke pesticida. Soda bikarbona i sirće su bezbedni za upotrebu i efikasno uklanjaju štetne materije.“

Zahvaljujući ovim savetima, možete uživati u jagodama bez brige za zdravlje svojih najmilijih.

Pročitaj još

U Trendu