Connect with us

Kultura

Štefan Dor: Nenadićeva muzika otkriva bogatstvo zvuka horne i orkestra

Poznati hornista Berlinske filharmonije ističe jedinstvenu lepotu horne i najavljuje koncert sa Beogradskom filharmonijom posvećen stvaralaštvu Isidore Žebeljan.

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Cottonbro studio

Poznati hornista Berlinske filharmonije ističe jedinstvenu lepotu horne i najavljuje koncert sa Beogradskom filharmonijom posvećen stvaralaštvu Isidore Žebeljan.

BEOGRAD – Štefan Dor, renomirani solo hornista Berlinske filharmonije, izjavio je u Kolarčevoj zadužbini da se horna već dugo smatra instrumentom bogate romantične zvučnosti, što je rezultat načina na koji njen ton dopire do publike. On je istakao da, za razliku od trube ili trombona, zvuk horne ne ide direktno, već dolazi iz pozadine, što doprinosi specifičnoj lepoti njenog tona. “To nije kao truba ili trombon gde zvuk ide direktno u publiku, kod horne zvuk uvek dolazi iz ‘pozadine’. Verujem da joj upravo to daje taj prelepi ton. Može biti i veoma glasna i veoma nežna, ali uvek nosi tu lepotu zvuka”, rekao je Dor za Tanjug.

Govoreći o večerašnjem koncertu sa Beogradskom filharmonijom, Dor je naglasio da je program posvećen stvaralaštvu Isidore Žebeljan i da donosi spoj tradicije i savremenog izraza. Posebno je izdvojio kompoziciju Srđana Nenadića, naglašavajući da ona uspešno prikazuje sve nijanse i mogućnosti horne, kao i bogatstvo zvuka celog orkestra. Dor smatra da Nenadićevo delo omogućava publici da doživi puni spektar emocija koje horna može da prenese, od snažnih do veoma suptilnih trenutaka.

Koncert u Beogradu je prilika da publika uživa u vrhunskom izvođenju i da čuje kako savremeni kompozitori iz regiona doprinose razvoju muzičke scene. Saradnja Dor-a sa Beogradskom filharmonijom i izvođenje Nenadićeve kompozicije ističu značaj povezivanja tradicije sa novim muzičkim pravcima.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Kultura

Ivan Bosiljčić ističe važnost discipline i posvećenosti za nastup u Sava centru

Poznati glumac govori o zahtevima izvođenja mjuzikla ‘Cigani lete u nebo’ i oduševljenju igranjem na velikoj sceni tokom početka BELEF-a 20. juna.

Published

on

By

Poznati glumac govori o zahtevima izvođenja mjuzikla ‘Cigani lete u nebo’ i oduševljenju igranjem na velikoj sceni tokom početka BELEF-a 20. juna.

BEOGRAD – Mjuzikl ‘Cigani lete u nebo’ u izvođenju Pozorišta na Terazijama otvoriće ovogodišnji Beogradski letnji festival (BELEF) 20. juna u Sava centru, a glumac Ivan Bosiljčić izjavio je da ga raduje što će nastupati upravo u tom prostoru. On je istakao da Sava centar, osim što je prostran, omogućava i blizak kontakt sa publikom, što doprinosi posebnoj atmosferi predstave.

Bosiljčić je za Tanjug objasnio da izvođenje mjuzikla zahteva ozbiljan nivo discipline, stalno razmišljanje o sopstvenim mogućnostima i izuzetne veštine u pevanju i igri. ‘Radujem se svakom izlasku iz naše scene, iz naše ‘kutije’. Sava centar će nam omogućiti osećaj otvorenog prostora i veliki susret sa publikom,’ izjavio je Bosiljčić.

On smatra da će iskustvo izvođenja na sceni Sava centra biti posebno, jer će spojiti veličinu prostora sa osećajem bliskosti između izvođača i publike. Glumac naglašava da takav ambijent dodatno motiviše sve učesnike da pruže svoj maksimum i da još snažnije prenesu emocije sa scene.

Pročitaj još

Domaće

KRVAVA NOĆ KOJA JE ZAUVEK PROMENILA SRBIJU: Prošlo je 123 godine od ubistva kralja Aleksandra i kraljice Drage! PRESS.RS DONOSI FOTPGRAFIJE GROBNICA (FOTO)

Published

on

By

Pre  123 godine Srbija je bila svedok jednog od najdramatičnijih i najkontroverznijih događaja u svojoj istoriji. U noći između 10. i 11. juna 1903. godine, u Starom dvoru u Beogradu, ubijeni su kralj Aleksandar Obrenović i njegova supruga kraljica Draga, čime je okončana vladavina dinastije Obrenović i zauvek promenjen politički put zemlje.

Zbog brojnih političkih sukoba, nezadovoljstva u vojsci i kontroverzi koje su pratile kraljevski par, grupa oficira odlučila je da izvrši državni udar.

Zaverenici su te noći upali u dvor tražeći kralja i kraljicu, koji su pokušali da se sakriju. Nakon višesatne potrage pronađeni su i brutalno ubijeni.

Njihova smrt označila je kraj jedne epohe. Već narednih dana na srpski presto stupio je Petar Karađorđević, a Srbija je ušla u novo političko razdoblje koje će značajno uticati na događaje koji su usledili početkom 20. veka.

Posebnu pažnju javnosti i danas izaziva ljubavna priča Aleksandra i Drage. Njihov brak bio je predmet oštrih kritika političkih protivnika, dela javnosti i vojnog vrha. Mnogi istoričari smatraju da je upravo taj odnos dodatno produbio političku krizu koja je na kraju kulminirala Majskim prevratom.

Povodom 123. godišnjice smrti kraljevskog para, danas su kod Crkve Svetog Marka u Beogradu položeni venci u znak sećanja na poslednjeg kralja iz dinastije Obrenović i njegovu suprugu. Obeležavanje ovog datuma ove godine prvi put je organizovano u okviru zvaničnog državnog programa obeležavanja značajnih istorijskih godišnjica.

I više od jednog veka kasnije, Majski prevrat ostaje tema brojnih rasprava među istoričarima. Za jedne, to je bio događaj koji je otvorio novo poglavlje srpske istorije, dok ga drugi smatraju jednim od najmračnijih političkih obračuna u modernoj Srbiji. Jedno je sigurno – krvava noć iz juna 1903. godine ostavila je trag koji ni posle 123 godine nije izbledeo.

Pročitaj još

Kultura

Radovanović o uspehu filma “Bauk” na ruskim festivalima

Goran Radovanović ističe značaj evroazijskih filmskih nagrada i saradnju sa Rusijom tokom okruglog stola u Beogradu

Published

on

By

Goran Radovanović ističe značaj evroazijskih filmskih nagrada i saradnju sa Rusijom tokom okruglog stola u Beogradu

Režiser Goran Radovanović izjavio je da je okrugli sto pod nazivom “Filmsko platno ujedinjuje: Od zajedničkih vrednosti do zajedničkog stvaralaštva”, održan danas u hotelu “Moskva” u Beogradu, bio važna prilika za razmenu mišljenja među filmskim stvaraocima. Skup je organizovan pred početak prikazivanja filmova u okviru otvorene evroazijske filmske nagrade “Dijamantski leptir”. Radovanović je naglasio da ovo priznanje omogućava institucionalno povezivanje i pruža sigurnost u distribuciji filmova nakon završetka produkcije. On je podsetio da su, zahvaljujući glumcu Milošu Bikoviću, započeti konkretni koprodukcioni odnosi sa Rusijom, što je dodatno unapredilo saradnju između srpske i ruske filmske industrije.

Pročitaj još

U Trendu