Connect with us

Srbija

Pojas Presvete Bogorodice vekovima čuvan u manastiru Vatoped na Svetoj Gori

Jedna od najpoštovanijih hrišćanskih relikvija povezana sa Srbijom, čuva se kao dragocenost manastira

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Jedna od najpoštovanijih hrišćanskih relikvija povezana sa Srbijom, čuva se kao dragocenost manastira

Pojas Presvete Bogorodice, prema drevnom predanju, isplela je sama Bogorodica od kamilje dlake i nosila tokom života. Nakon njenog Uspenja, relikvija je predata apostolu Tomi, a potom je putovala kroz Jerusalim i Carigrad, gde je vekovima bila jedna od najvažnijih svetinja hrišćanskog sveta.

U Carigradu su vizantijski carevi smatrali Pojas simbolom zaštite carstva, a istorijski zapisi navode da su pred njim služene molitve u vreme bolesti, ratova i velikih kriza. Jedna od poznatijih priča odnosi se na caricu Zoju, suprugu cara Lava VI, za koju se veruje da je ozdravila nakon što je pojas položen na nju. Relikvija je tada ukrašena zlatnim nitima, koje su delimično sačuvane do danas.

Nakon pada Vizantije i nestanka mnogih svetinja, Pojas Presvete Bogorodice je sačuvan i prenet u manastir Vatoped na Svetoj Gori, gde se i danas čuva kao najveća dragocenost ovog manastira.

Relikvija ima i posebnu vezu sa Srbijom – prema srednjovekovnim zapisima, knez Lazar je pomagao manastir Vatoped i darivao svetinje povezane sa pojasom, zbog čega se ova relikvija i danas posebno poštuje među vernicima iz Srbije.

Za pravoslavne vernike, Pojas Presvete Bogorodice nije samo istorijski predmet, već simbol vere, zaštite i kontinuiteta hrišćanske tradicije koji je preživeo brojne istorijske promene i ostao među najcenjenijim svetinjama.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Srbija

Dušan Bajatović i Aleksej Miler razgovarali o vlasništvu u NIS-u u Sankt Peterburgu

Sastanak održan u Rusiji, pregovori o prodaji udela Gaspromnjefta mađarskoj kompaniji MOL u završnoj fazi

Published

on

By

Sastanak održan u Rusiji, pregovori o prodaji udela Gaspromnjefta mađarskoj kompaniji MOL u završnoj fazi

Generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović sastao se 29. maja 2024. godine u Sankt Peterburgu sa generalnim direktorom Gasproma Aleksejem Milerom, gde su razgovarali o ključnim pitanjima saradnje u energetskom sektoru, kako je saopšteno iz zvaničnih izvora. Ovo je treći susret dvojice zvaničnika tokom maja, što ukazuje na intenzivne aktivnosti oko budućnosti Naftne industrije Srbije (NIS).

Glavna tema razgovora bila je prodaja većinskog udela Gaspromnjefta u NIS-u mađarskoj kompaniji MOL. Prema dostupnim informacijama, pregovori su ušli u završnu fazu, a proces dodatno komplikuju američke sankcije koje su uvedene NIS-u 9. oktobra 2025. godine zbog ruskog vlasništva. Cilj je promena vlasničke strukture kako bi se omogućilo nesmetano poslovanje kompanije.

Kompanija MOL je prošle sedmice dobila zvaničnu licencu Kancelarije za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD (OFAC), kojom se dozvoljava nastavak pregovora o kupovini većinskog udela u NIS-u. Licenca važi do 6. juna 2024. godine, a određeni uslovi moraju biti dogovoreni u narednim nedeljama. Prethodni rok za potpisivanje ugovora istekao je 22. maja.

MOL Grupa je 19. januara 2024. godine potpisala okvirni sporazum o kupovini 56,15 odsto udela u NIS-u od Gaspromnjefta. Pored toga, navodi se da su u toku i pregovori sa nacionalnom naftnom kompanijom Ujedinjenih Arapskih Emirata – ADNOC, o mogućem ulasku kao manjinskog akcionara u NIS.

“Intenzivno radimo na pronalaženju rešenja koja će osigurati stabilnost i nesmetano poslovanje NIS-a”, navodi se u zvaničnoj izjavi povodom pregovora.

Pregovori se nastavljaju u uslovima ograničenog roka, a ishod će uticati na buduće vlasništvo i poslovanje jedne od najvažnijih energetskih kompanija u Srbiji.

Pročitaj još

Srbija

Beograd ugostio 6.000 Srba iz dijaspore na evropskoj smotri folklora

Direktor Uprave za saradnju sa dijasporom Vladimir Kokanović istakao značaj očuvanja tradicije

Published

on

By

Direktor Uprave za saradnju sa dijasporom Vladimir Kokanović istakao značaj očuvanja tradicije

Beograd je tokom vikenda bio domaćin 28. Evropske smotre srpskog folklora dijaspore, na kojoj je učestvovalo oko 6.000 Srba iz devet evropskih zemalja, saopštili su zvanični organizatori. Događaj je održan u glavnom gradu Srbije protekla dva dana, a prema rečima direktora Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu Vladimira Kokanovića, okupljanje je imalo poseban značaj za očuvanje srpske kulture i identiteta među mladima u dijaspori.

Kokanović je istakao da su Srbi iz dijaspore najbolji ambasadori nacionalnih interesa i nosioci srpske tradicije. On je naglasio da je smotra bila prilika da se kroz nastupe i okupljanje prikaže ono najbolje što Srbija ima, posebno deca i mladi koji sa puno truda i ljubavi čuvaju srpsko ime i prezime van granica zemlje.

Na manifestaciji je uručen tradicionalni pehar, poznat kao “Čiča”, koji je ove godine pripao SKUD “Vidovdan” iz Ljubljane. Kokanović je tokom obraćanja istakao da ga je snažna emocija ispunila dok je posmatrao više od 2.000 učesnika u narodnim nošnjama i poručio svim prisutnim učesnicima da su šampioni u očuvanju srpskog identiteta.

“Emocija je ispunila salu. Pomislio sam samo jedno: svi ste vi šampioni”, izjavio je Kokanović tokom manifestacije. Organizatori su naveli da je smotra protekla bez incidenata i da je cilj događaja bio jačanje veza sa dijasporom i promovisanje srpske kulture širom Evrope.

Pročitaj još

Srbija

Teretni saobraćaj zadržan do šest sati na granicama Srbije sa Mađarskom i Hrvatskom

Prema saopštenju Auto-moto saveza Srbije, najduža čekanja su na prelazima Horgoš i Kelebija, dok za putnička vozila zadržavanja nema

Published

on

By

Prema saopštenju Auto-moto saveza Srbije, najduža čekanja su na prelazima Horgoš i Kelebija, dok za putnička vozila zadržavanja nema

Kamioni i teretna vozila suočavaju se sa značajnim zadržavanjima na izlazu iz Srbije, posebno na granicama sa Mađarskom i Hrvatskom, saopštio je Auto-moto savez Srbije. Najduža čekanja zabeležena su na graničnim prelazima Horgoš, gde se na izlaz iz zemlje čeka do šest sati, i Kelebija, sa zadržavanjem od pet sati.

Kilometarske kolone formirane su i na prelazima Šid i Batrovci prema Hrvatskoj, gde vozači teretnih vozila čekaju po pet, odnosno tri sata. Na prelazu Bezdan prema Hrvatskoj zadržavanje za kamione takođe iznosi oko tri sata.

Na graničnim prelazima Sremska Rača (Bosna i Hercegovina), Đerdap i Srpska Crnja (Rumunija), čekanja za teretni saobraćaj su oko sat vremena.

“Na svim ostalim graničnim prelazima trenutno nema zadržavanja, kako za teretni, tako ni za putnički saobraćaj”, navodi se u saopštenju Auto-moto saveza Srbije. Za vozače putničkih automobila na svim prelazima nema zastoja niti dodatnog čekanja.

Prema najnovijim podacima, situacija se redovno prati, a vozačima se savetuje da planiraju svoje putovanja u skladu sa aktuelnim stanjem na graničnim prelazima.

Pročitaj još

U Trendu