Connect with us

Srbija

Ovo se dešava prirodi tokom najtoplijih dana: Jedna promena može da utiče na biljke, životinje i ceo ekosistem

Objavljeno pre

,

An antique wooden barometer with a classic design, set against a wooden backdrop. Bilakis

Kada temperature tokom leta dostignu ekstremne vrednosti, posledice se ne osećaju samo na asfaltu i u gradovima. Visoke temperature menjaju čitavu prirodu, od biljaka i zemljišta do ponašanja životinja i dostupnosti vode.

Najveći problem nastaje kada visoke temperature potraju danima. Tada priroda nema dovoljno vremena da se oporavi, pa jedna promena može da pokrene čitav niz drugih.

Sve počinje od vode

Tokom veoma toplih dana voda brže isparava iz zemljišta, reka, bara i drugih vodenih površina. Istovremeno, biljke kroz listove gube vodu.

Ako nema dovoljno padavina, zemljište postaje sve suvlje, a biljke teže dolaze do potrebne količine vode.

To se posebno primećuje kod biljaka koje rastu na otvorenom, gde su direktno izložene Suncu i visokim temperaturama.

Biljke menjaju način na koji funkcionišu

Kada je veoma toplo i suvo, biljke mogu da smanje gubitak vode tako što zatvaraju svoje stome – sitne otvore na listovima preko kojih razmenjuju gasove.

To može pomoći biljci da sačuva vodu, ali istovremeno ograničava proces fotosinteze.

Ako ekstremni uslovi potraju, biljke mogu početi da venu, usporavaju rast, odbacuju listove ili postaju osetljivije na bolesti i štetočine.

Životinje traže hlad i vodu

Promene u biljnom svetu brzo se odražavaju i na životinje.

Tokom velikih vrućina mnoge vrste menjaju vreme kada su aktivne. Umesto tokom najtoplijeg dela dana, mogu se kretati u ranim jutarnjim ili večernjim satima.

Potraga za vodom takođe postaje važnija. Životinje mogu napuštati svoja uobičajena staništa i približavati se izvorima vode, naseljima ili područjima sa više vegetacije.

Šta se dešava insektima?

Visoke temperature mogu uticati i na insekte, čija aktivnost zavisi od temperature okoline.

Promena njihovog ponašanja može imati posledice na čitav lanac u prirodi. Insekti predstavljaju hranu mnogim pticama, gmizavcima i drugim životinjama, dok pojedine vrste imaju ključnu ulogu u oprašivanju biljaka.

Ako se njihova brojnost ili aktivnost promeni, posledice mogu da osete i druge vrste.

Suša povećava rizik od požara

Što je zemljište suvlje, a vegetacija dehidriranija, to se povećava i opasnost od požara.

Suva trava, lišće i granje mogu mnogo lakše da se zapale i da omoguće brzo širenje vatre. Požari zatim dodatno menjaju staništa i mogu ugroziti veliki broj biljnih i životinjskih vrsta.

Zbog toga kombinacija dugotrajne vrućine i nedostatka padavina predstavlja posebno težak period za prirodu.

Jedna promena pokreće čitav lanac

Priroda funkcioniše kao sistem u kojem su biljke, životinje, voda, zemljište i atmosfera međusobno povezani.

Kada visoke temperature smanje količinu vode, to prvo može da utiče na biljke. Promene u biljnom svetu zatim mogu uticati na insekte i biljojede, a promene u njihovoj brojnosti i ponašanju dalje se odražavaju na predatore.

Zbog toga se posledice ekstremne vrućine ne završavaju onog trenutka kada temperatura počne da pada.

Najtopliji dani tako nisu samo neprijatnost za ljude. Ako ekstremne temperature potraju dovoljno dugo, mogu promeniti ritam čitavog ekosistema – od jedne biljke kojoj nedostaje voda do životinja koje zbog toga menjaju svoje ponašanje i stanište.

Pročitaj još

Srbija

NEDELJKO TODOROVIĆ OTKRIVA KADA STIŽE NOVI TEMPERATURNI PIK: Osveženje nam DEFINITIVNO dolazi, ali meteorolog upozorava na veliki problem

Temperaturni pik očekuje se 11. avgusta, dok ozbiljnije padavine i dalje izostaju, upozorava meteorolog

Objavljeno pre

,

Objavio:

Nedeljko Todorović o vremenskim pikovima: Novo otopljenje i kratak predah od vrućina – temperaturni pik

Temperaturni pik očekuje se 11. avgusta, dok ozbiljnije padavine i dalje izostaju, upozorava meteorolog

U prognozi za kraj avgusta, meteorolog Nedeljko Todorović ističe da Srbiju očekuje novi temperaturni pik, ali i povremena kratka osveženja. Prema njegovoj izjavi, kiše gotovo da nema na vidiku, a posledice dvogodišnje suše osećaju se na vodostajima reka. Temperaturni pik, koji se ponavlja, biće posebno primetan 11. avgusta, dok ozbiljnije padavine nisu očekivane u narednih 10 do 15 dana.

Todorović je naveo da će tokom avgusta biti povremenih kratkotrajnih osveženja, ali da će toplo i suvo vreme dominirati u većini mesta. On je precizirao da će maksimalne temperature 10. i 11. avgusta dostići između 34 i 37 stepeni, dok se novo, blago osveženje može očekivati 13, 14. i 15. avgusta. Međutim, istakao je da je verovatnoća za ozbiljniju kišu izuzetno mala, pre svega na krajnjem severu Vojvodine i u planinskim predelima.

Temperaturni pik i kratka osveženja tokom avgusta

U nastavku, Todorović je napomenuo da se nakon kratkog predaha od vrućina očekuje ponovni blagi porast temperature do 18. avgusta. Oko Preobraženja može doći do još jednog kratkog osveženja koje bi trajalo najviše tri dana, ali i tada su šanse za ozbiljnije padavine male. Tokom ovog perioda, većina mesta u Srbiji neće osetiti značajnu promenu kada je reč o količini padavina.

Meteorolog je naglasio da do kraja leta ne bi trebalo da se ponove temperature od 40 stepeni koje su lokalno registrovane prethodnih nedelja. Sledeći temperaturni pik u Srbiji očekuje se 11. avgusta, sa vrednostima do 38 stepeni, a zatim u periodu od 16. do 18. avgusta, ali sa nešto nižim temperaturama. U većini mesta, temperature će biti ispod 40 stepeni, što predstavlja olakšanje u poređenju sa prethodnim periodom.

Manjak padavina i posledice na vodostaje reka

Todorović je upozorio na manjak padavina koji traje već dve godine, navodeći da su temperature od 40 stepeni izmerene samo u nekoliko gradova, dok su u većem delu zemlje maksimalne temperature bile između 36 i 39 stepeni. Posebno je istakao da su vodostaji Dunava i Save veoma niski zbog dugotrajne suše, što može imati posledice na poljoprivredu i druge sektore.

Prema njegovim rečima, suša koja traje i ovog leta nije jedini uzrok niskih vodostaja, jer je manjak padavina zabeležen i tokom prethodne godine, naročito u letnjim mesecima. U julu i avgustu bilo je samo lokalnih pljuskova, dok su ozbiljnije i korisne padavine izostale. Značajnije padavine su zabeležene tek u novembru, januaru i februaru, što je uticalo na dobar rod nekih voćarskih kultura, ali nije dovoljno nadoknadilo deficit tokom proleća i leta.

Na kraju, Todorović je zaključio da građani mogu da očekuju još nekoliko kratkotrajnih osveženja u avgustu, ali da će suvo i toplo vreme sa niskim vodostajima reka i dalje predstavljati izazov za celu zemlju. Prema njegovim procenama, ozbiljnije promene u količini padavina još nisu na vidiku.

Pročitaj još

Srbija

Svete zmije na Kefaloniji: Neobičan avgustovski fenomen koji okuplja vernike

Svake godine tokom avgusta u crkvi Panagia Fidousa na Kefaloniji pojavljuju se svete zmije, što privlači vernike iz raznih krajeva.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Svete zmije na Kefaloniji: Neobičan avgustovski fenomen koji okuplja vernike

Svake godine tokom avgusta u crkvi Panagia Fidousa na Kefaloniji pojavljuju se svete zmije, što privlači vernike iz raznih krajeva.

Na grčkom ostrvu Kefalonija svake godine tokom avgusta odvija se poseban događaj poznat kao svete zmije na Kefaloniji. Ovaj fenomen okuplja vernike i posetioce iz Grčke i šireg regiona. U periodu od 6. do 15. avgusta, tokom praznika Velike Gospojine, u crkvi Panagia Fidousa u oblasti Markopoulo pojavljuju se zmije koje lokalno stanovništvo naziva Bogorodične ili svete zmije. Prema tradiciji, ove zmije su simbol blagoslova i sreće, a njihov dolazak smatra se čudom.

Legenda o svetim zmijama na Kefaloniji

Prema predanju, čudo povezano sa ikonama i svetim zmijama na Kefaloniji datira iz prošlih vekova. Stanovnici sela Markopoulo su, nakon požara u šumi, pronašli netaknutu ikonu Bogorodice na izgorelom drvetu. Ikonu su više puta vraćali u crkvu, ali se ona uvek vraćala na isto mesto. Na tom mestu je sagrađena crkva Panagia Fidousa, koja i danas čuva ovu tradiciju.

Kasnije je u tom kraju osnovan ženski manastir. Kada su gusari pokušali da opljačkaju manastir, prema legendi, monahinje su se molile Bogorodici za zaštitu. Tada je manastir iznenada bio okružen brojnim zmijama, što je nateralo gusare u bekstvo. Od tada, svake godine u avgustu, svete zmije na Kefaloniji izlaze upravo tokom velikih praznika i okupljaju se u crkvi.

Kako izgleda dolazak zmija i šta vernici rade

Tokom liturgije, sveštenici iznose zmije iz staklenih kutija kako bi vernici mogli da ih dotaknu. Mnogi ih stavljaju na glavu ili telo, verujući da će im to doneti sreću i blagoslov. Svete zmije na Kefaloniji su tanke, duge do jednog metra, sa baršunastom kožom i specifičnim obeležjima na glavi i jeziku. Smatra se da su potpuno bezopasne za ljude, zbog čega ih posetioci bez straha dodiruju.

Prema narodnom verovanju, ako se svete zmije na Kefaloniji ne pojave jedne godine, to se tumači kao loš znak za ostrvo. Tako je bilo 1940. godine, pred izbijanje rata, kao i 1953. kada su region pogodili snažni zemljotresi. Zmije su i tada došle u manjem broju, a kasnije je zabeležen i još jedan zemljotres.

Naučna objašnjenja i poreklo fenomena

Iako postoji religiozno tumačenje, stručnjaci su pokušali da objasne fenomen zmija sa biološke strane. Ove zmije pripadaju vrsti Telescopus fallax, poznatoj i kao Mačkooka zmija ili Crnokrpica. Ženke polažu jaja koja se izlegu tokom avgusta, a mlade zmije izlaze baš tokom prazničnih dana. Zbog zvuka crkvenih zvona i okupljanja ljudi, uplašene zmije izlaze iz gnezda i ulaze u crkvu. Neki vernici ih donose i sami, znajući da nisu opasne.

Zmije su blago otrovne, ali njihov otrov nije štetan za ljude. Otrov deluje samo na manje životinje poput glodara i guštera, dok kod ljudi ne izaziva simptome. Pored toga, zubi kojima ubrizgavaju otrov nalaze se pozadi u vilici, što dodatno smanjuje rizik od ujeda.

Zašto svete zmije odlaze iz crkve 16. avgusta

Svete zmije na Kefaloniji ostaju u crkvi do 15. ili 16. avgusta, nakon čega ih sveštenici puštaju nazad u prirodu. Ovaj običaj je deo verske tradicije i svake godine okuplja veliki broj vernika i znatiželjnika. Zbog toga je fenomen svetih zmija na Kefaloniji postao važan deo kulturne i duhovne baštine ostrva, ali i zanimljiva tema za posetioce iz celog sveta.

Pročitaj još

Srbija

Direktor Lazarević izabrao pacijente: Zašto je napustio važnu funkciju u Nišu

Milan Lazarević podneo ostavku na mesto predsednika Odbora za imenovanje u Skupštini grada Niša kako bi se u potpunosti posvetio radu sa pacijentima.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Direktor Lazarević izabrao pacijente: Zašto je napustio važnu funkciju u Nišu – direktor Lazarević Niš

Milan Lazarević podneo ostavku na mesto predsednika Odbora za imenovanje u Skupštini grada Niša kako bi se u potpunosti posvetio radu sa pacijentima.

Direktor Univerzitetskog kliničkog centra Niš, doc. dr Milan Lazarević, podneo je ostavku na značajnu funkciju u gradskoj vlasti. Odluka da napusti mesto predsednika Odbora za imenovanje u Skupštini grada Niša, kako je naveo, doneta je kako bi pacijenti ostali u fokusu njegovog rada. Ova vest izazvala je pažnju javnosti u Nišu i šire, jer funkcija predsednika Odbora ima ključnu ulogu u odlučivanju o upravljačkim kadrovima i nadzornim odborima u gradu.

Zašto je funkcija predsednika Odbora važna za grad

Mesto predsednika Odbora za imenovanje u Skupštini grada Niša nosi veliku odgovornost. Ovaj odbor odlučuje o imenovanju direktora javnih preduzeća, kao i članova upravnih i nadzornih odbora. Zbog toga, ova funkcija ima veliki uticaj na funkcionisanje grada. Međutim, Lazarević je naglasio da, iako je svestan važnosti te pozicije, njegova primarna obaveza ostaje prema pacijentima i vođenju UKC Niš. Kako je rekao, vođenje najveće zdravstvene ustanove na jugoistoku Srbije zahteva punu posvećenost i ne trpi podelu pažnje.

Izjava Milana Lazarevića: Pacijenti su na prvom mestu

U svojoj izjavi, Milan Lazarević je istakao: „Nisam pobegao od odgovornosti, prihvatio sam veću. To su ljudi koji dolaze u UKC Niš i kojima je potrebna pomoć. Moje mesto je uz njih.“ Dodao je i da posao direktora nije nešto što se radi usput, već zahteva potpunu posvećenost. Pacijenti, prema njegovim rečima, moraju da budu na prvom mestu, bez izuzetka. Na taj način, Lazarević je jasno stavio do znanja gde vidi svoj prioritet u narednom periodu.

Kakve promene najavljuje u UKC Niš

Prema rečima direktora, naredni period doneće pojačan tempo rada u UKC Niš. Lazarević je najavio dodatno unapređenje sistema, ubrzanje procedura i podizanje kvaliteta usluga. Cilj je da zdravstvena ustanova bude još efikasnija i dostupnija građanima. „Nastavljamo da radimo bez stajanja. Da uvodimo red, da budemo brži, dostupniji i bolji. Zbog ljudi. Zbog života“, poručio je direktor, ističući da nema prostora za političke kalkulacije kada su u pitanju zdravlje i životi pacijenata.

Šira slika: značaj posvećenosti zdravlju

Odluka Milana Lazarevića da ostavku na važnu funkciju zameni potpunom posvećenošću pacijentima šalje jasnu poruku o prioritetima u zdravstvu. Ovakav potez pokazuje koliko je važno da rukovodioci velikih ustanova ostanu fokusirani na osnovnu misiju – brigu o ljudima. U javnosti je ova odluka doživljena kao primer odgovornosti i profesionalnog integriteta, pogotovo u vreme kada građani traže efikasnije i humanije zdravstvene usluge.

Pročitaj još

U Trendu