Connect with us

Domaće

Solarni paneli na balkonima donose uštedu do 30 odsto, cena sistema od 500 evra

Balkonski solarni sistemi u Nemačkoj koštaju od 400 do 1.200 evra, a povrat investicije moguć za šest do devet godina

Published

on

pexels-photo-35691079

Balkonski solarni sistemi u Nemačkoj koštaju od 400 do 1.200 evra, a povrat investicije moguć za šest do devet godina

U Srbiji još uvek ne postoji posebna regulativa za instalaciju mini solarnih sistema na balkonima i fasadama, iako se ovakvi kompaktni fotonaponski sistemi masovno koriste u evropskim zemljama poput Nemačke. U Nemačkoj je dozvoljeno postavljanje pojedinačnih sistema do snage od 800W, a paneli se mogu nabaviti u trgovinama ili poručiti preko interneta uz jednostavnu onlajn registraciju.

Ovi sistemi, koji najčešće sadrže jedan ili dva panela povezane direktno na utičnicu, omogućavaju domaćinstvima da proizvedenu električnu energiju koriste za sopstvenu potrošnju, bez potrebe za posebnom dozvolom. U Srbiji, međutim, ovakvi sistemi nisu posebno prepoznati i svrstavaju se u postojeće kategorije kao što su kupci-proizvođači, što značajno komplikuje proces instalacije i povećava troškove zbog neadekvatne regulative.

Prema podacima, za solarne kapacitete veće od 10,8kW u Srbiji je neophodno ishodovati građevinsku dozvolu, dok je priključenje solarnih kapaciteta trenutno privremeno obustavljeno. Stručnjaci za obnovljive izvore energije smatraju da bi Srbija trebalo da pojednostavi proces i omogući za sisteme do 800W samo onlajn registraciju, kao što je to slučaj u Nemačkoj.

Balkonski solarni paneli mogu doneti do 30 odsto uštede na računu za struju. Cena jednog sistema sa jednim do tri modula u Nemačkoj iznosi od 400 do 1.200 evra. Ako je cena električne energije između 30 i 50 centi po kilovat-satu, investicija se vraća kroz šest do devet godina, pokazuju analize Nemačke asocijacije za solar BSW Solar. Ovi paneli mogu pokriti između 10 i 15 odsto ukupne potrošnje električne energije domaćinstva, a godišnja proizvodnja zavisi od jačine sunca i orijentacije panela.

U centralnoj Evropi, panel od 400 vati može proizvesti do 400 kilovat-sati godišnje, dok u sunčanijim regionima, kao što su Afrika ili Australija, proizvodnja dostiže i 800 kilovat-sati godišnje. Optimalna orijentacija je prema jugu, pod odgovarajućim uglom. Ovakvi sistemi su pored Nemačke popularni u Španiji, Italiji, Poljskoj i Francuskoj, dok su zabranjeni samo u Belgiji i Mađarskoj.

Stručnjaci navode da bi, u srpskim uslovima, balkonski solarni sistemi mogli da se isplate za tri do četiri godine, u zavisnosti od zone potrošnje. Cena opreme iznosi od 500 do 700 evra, a dobro osunčan balkon sa sistemom od 800W može mesečno proizvesti između 90 i 150 kilovat-sati. Povrat investicije je moguć za tri godine u plavoj zoni, četiri godine u zelenoj, dok je u crvenoj zoni period povrata i kraći.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

UNIQA osiguranje investira u održive inicijative kroz partnerstvo sa Adria Future Summitom 2026

Kompanija učestvuje na događaju od 22. do 24. aprila u Porto Montenegro, fokus na zelene investicije i inovacije

Published

on

By

Kompanija učestvuje na događaju od 22. do 24. aprila u Porto Montenegro, fokus na zelene investicije i inovacije

UNIQA osiguranje potvrdilo je svoje opredeljenje za održivu budućnost partnerstvom sa Adria Future Summitom 2026, jednim od vodećih regionalnih događaja posvećenih investicijama i održivom razvoju. Događaj će biti održan od 22. do 24. aprila u Porto Montenegro, a cilj je jačanje dijaloga o održivosti i podsticanje investicija u zelene inicijative.

Kao društveno odgovorna kompanija, UNIQA kontinuirano ulaže u projekte koji doprinose stabilnosti zajednice i očuvanju životne sredine. Partnerstvo sa Adria Future Summitom dodatno osnažuje napore kompanije u razvoju rešenja za upravljanje rizicima i podršku inovacijama koje imaju pozitivan uticaj na društvo. Fokus je na ulaganjima u održive inicijative, digitalizaciju i inovacije koje unapređuju kvalitet života građana i poslovne zajednice.

“Održivost nije samo strateški pravac, već i odgovornost koju kao osiguravajuća kuća imamo prema zajednici u kojoj poslujemo. Partnerstvo sa Adria Future Summitom vidimo kao priliku da zajedno sa liderima iz različitih sektora podržimo investicije koje stvaraju dugoročnu vrednost i doprinose zelenoj tranziciji našeg regiona. Verujemo da upravo kroz ovakve inicijative možemo podstaći dijalog, razmenu znanja i konkretne akcije koje vode ka otpornijoj i održivijoj ekonomiji. Kontinuirano radimo na razvoju rešenja koja odgovaraju savremenim izazovima – od klimatskih promena do društvene odgovornosti – i nastojimo da budemo pouzdan partner našim klijentima i zajednici u celini”, izjavila je Ljiljana Nikolić, glavna direktorka za People, Brand & Sustainability za UNIQA SEE region.

Direktorka i osnivačica Adria Future Summita, Biljana Braithwaite, naglasila je važnost partnerstva sa kompanijama koje prepoznaju značaj održivih investicija i dugoročnog razvoja: “Adria Future Summit okuplja lidere koji žele da grade održivu budućnost kroz konkretne projekte i investicije. Partnerstvo sa UNIQA osiguranjem snažan je signal da poslovni sektor u regionu sve više prepoznaje održivost kao ključni faktor razvoja i konkurentnosti.”

Adria Future Summit okuplja donosioce odluka, investitore, tehnološke lidere i predstavnike javnog i privatnog sektora kako bi podstakli razmenu znanja i pokretanje inicijativa koje doprinose održivom ekonomskom rastu i razvoju inovativnih rešenja. Kroz ovo partnerstvo, UNIQA osiguranje dodatno potvrđuje svoju posvećenost investiranju u održivost, podršci inovacijama i aktivnoj ulozi u kreiranju otpornijih i održivijih zajednica.

Pročitaj još

Domaće

EPS planira izlazak na tržište kapitala, cilj kapitalni troškovi od 27 milijardi evra do 2050.

Kompanija očekuje dobijanje kreditnog rejtinga do kraja godine i priprema prve zelene obveznice

Published

on

By

Kompanija očekuje dobijanje kreditnog rejtinga do kraja godine i priprema prve zelene obveznice

Elektroprivreda Srbije (EPS) planira da do kraja godine dobije svoj prvi kreditni rejting, što bi omogućilo izlazak na domaće i inostrano tržište kapitala, izjavio je izvršni direktor za finansije Milan Laković. Prema rečima Lakovića, EPS još uvek nema kreditni rejting, dok konkurentske kompanije u regionu i Evropi to imaju godinama. Hrvatski HEP ima rejting od 1997. godine (BBB kod Standard & Poor’s i Baa1 kod Moody’s), bugarski NEK od 2013. godine (BB- kod S&P), češki ČEZ od 2006. (A- kod S&P i A3 kod Moody’s), dok mađarski MVM Zrt. od 2021. ima BBB kod Fitch-a, a poljski Orlen od 2002. godine BBB+ kod Fitch-a.

“Cilj EPS-a je izlazak na tržište kapitala. Najpre očekujemo dobijanje kreditnog rejtinga, a ukoliko bude adekvatnih OIE projekata, biće uslova za emitovanje naših prvih zelenih obveznica na srpskom tržištu kapitala”, izjavio je Laković na panelu „Finansijski izazovi energetske tranzicije“ u okviru stručnog skupa „Energija, Projekti, Sigurnost“ na Zlatiboru. On je istakao da EPS za razvoj projekata obnovljivih izvora energije može da koristi sopstvene resurse, zemljište i priključke na mrežu.

Laković je naveo da najstariji blokovi termoelektrana moraju da se povuku sa mreže, ali da se u međuvremenu mogu razvijati solarne i vetroelektrane. “Neophodno je da budemo agilniji i prisutniji na tržištu, kao i da razvijamo odnose sa privatnim investitorima. EPS je spreman za zajedničko investiranje i fer ugovor o otkupu električne energije, kao i za otkup zrelih ili završenih projekata OIE”, dodao je.

Za ostvarenje ciljeva dekarbonizacije, ukupni kapitalni troškovi EPS-a procenjuju se na 27 milijardi evra do 2050. godine. Laković je naglasio da nije moguće sprovesti zelenu tranziciju samo iz sopstvenih sredstava, već je neophodno uključivanje države, međunarodnih razvojnih banaka, finansijskih institucija i komercijalnih banaka, kao i izlazak na tržište kapitala. “Važno je obezbediti pravilno strukturiranje finansiranja, povoljne kamate i dovoljno dugačak rok otplate”, zaključio je Laković.

Pročitaj još

Domaće

Er Srbija uvodi letove do Tenerifa od 15. septembra, dva puta nedeljno

Direktna linija sa polaskom iz Beograda utorkom i subotom, povratak sredom i nedeljom, početak ranije zbog povećane potražnje

Published

on

By

Direktna linija sa polaskom iz Beograda utorkom i subotom, povratak sredom i nedeljom, početak ranije zbog povećane potražnje

Er Srbija je najavila da će direktni letovi na relaciji Beograd – Tenerife početi 15. septembra, umesto ranije planiranog 27. oktobra. Putnici će tako imati priliku da ranije posete najveće ostrvo Kanarskog arhipelaga, poznato po prijatnoj klimi i raznovrsnoj turističkoj ponudi. Letovi iz Beograda biće organizovani dva puta nedeljno, utorkom i subotom, dok su povratni letovi sa Tenerifa zakazani za srede i nedelje.

Odluka o pomeranju početka linije na raniji datum doneta je usled rastuće potražnje, naročito tokom jeseni i zime kada Tenerife privlači veliki broj putnika zahvaljujući statusu jedne od najpopularnijih destinacija u Evropi. Ostrvo je poznato po „večnom proleću“, vulkanskoj prirodi, peščanim plažama i bogatoj gastronomskoj ponudi, što ga čini atraktivnim izborom za turiste iz Srbije i regiona.

Er Srbija je u prethodnom periodu zabeležila značajan rast broja putnika, a uvođenje ranijih letova ka Tenerifima deo je strategije za dalje jačanje pozicije na evropskom tržištu avio-prevoza. Kompanija nije objavila dodatne finansijske pokazatelje za ovu liniju, ali ističe da je reč o odgovoru na konkretne potrebe putnika.

Svi letovi na ovoj ruti biće direktni, čime se putnicima omogućava veća fleksibilnost i komfor tokom putovanja na destinaciju sa celogodišnjom turističkom ponudom.

Pročitaj još

U Trendu