Connect with us

Domaće

Solarni paneli na balkonima donose uštedu do 30 odsto, cena sistema od 500 evra

Balkonski solarni sistemi u Nemačkoj koštaju od 400 do 1.200 evra, a povrat investicije moguć za šest do devet godina

Published

on

pexels-photo-35691079

Balkonski solarni sistemi u Nemačkoj koštaju od 400 do 1.200 evra, a povrat investicije moguć za šest do devet godina

U Srbiji još uvek ne postoji posebna regulativa za instalaciju mini solarnih sistema na balkonima i fasadama, iako se ovakvi kompaktni fotonaponski sistemi masovno koriste u evropskim zemljama poput Nemačke. U Nemačkoj je dozvoljeno postavljanje pojedinačnih sistema do snage od 800W, a paneli se mogu nabaviti u trgovinama ili poručiti preko interneta uz jednostavnu onlajn registraciju.

Ovi sistemi, koji najčešće sadrže jedan ili dva panela povezane direktno na utičnicu, omogućavaju domaćinstvima da proizvedenu električnu energiju koriste za sopstvenu potrošnju, bez potrebe za posebnom dozvolom. U Srbiji, međutim, ovakvi sistemi nisu posebno prepoznati i svrstavaju se u postojeće kategorije kao što su kupci-proizvođači, što značajno komplikuje proces instalacije i povećava troškove zbog neadekvatne regulative.

Prema podacima, za solarne kapacitete veće od 10,8kW u Srbiji je neophodno ishodovati građevinsku dozvolu, dok je priključenje solarnih kapaciteta trenutno privremeno obustavljeno. Stručnjaci za obnovljive izvore energije smatraju da bi Srbija trebalo da pojednostavi proces i omogući za sisteme do 800W samo onlajn registraciju, kao što je to slučaj u Nemačkoj.

Balkonski solarni paneli mogu doneti do 30 odsto uštede na računu za struju. Cena jednog sistema sa jednim do tri modula u Nemačkoj iznosi od 400 do 1.200 evra. Ako je cena električne energije između 30 i 50 centi po kilovat-satu, investicija se vraća kroz šest do devet godina, pokazuju analize Nemačke asocijacije za solar BSW Solar. Ovi paneli mogu pokriti između 10 i 15 odsto ukupne potrošnje električne energije domaćinstva, a godišnja proizvodnja zavisi od jačine sunca i orijentacije panela.

U centralnoj Evropi, panel od 400 vati može proizvesti do 400 kilovat-sati godišnje, dok u sunčanijim regionima, kao što su Afrika ili Australija, proizvodnja dostiže i 800 kilovat-sati godišnje. Optimalna orijentacija je prema jugu, pod odgovarajućim uglom. Ovakvi sistemi su pored Nemačke popularni u Španiji, Italiji, Poljskoj i Francuskoj, dok su zabranjeni samo u Belgiji i Mađarskoj.

Stručnjaci navode da bi, u srpskim uslovima, balkonski solarni sistemi mogli da se isplate za tri do četiri godine, u zavisnosti od zone potrošnje. Cena opreme iznosi od 500 do 700 evra, a dobro osunčan balkon sa sistemom od 800W može mesečno proizvesti između 90 i 150 kilovat-sati. Povrat investicije je moguć za tri godine u plavoj zoni, četiri godine u zelenoj, dok je u crvenoj zoni period povrata i kraći.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Frikom lansirao dve nove vrste sladoleda King Bliss i King Infinity na srpskom tržištu

Nova premium izdanja donose kombinaciju bourbon vanile, kokosa i badema, dostupna na svim prodajnim mestima u Srbiji

Published

on

By

Nova premium izdanja donose kombinaciju bourbon vanile, kokosa i badema, dostupna na svim prodajnim mestima u Srbiji

Kompanija Frikom predstavila je 17. aprila 2026. godine dva nova premium sladoleda pod brendom King – King Bliss i King Infinity. Ovi proizvodi proširuju postojeći King portfolio i namenjeni su potrošačima koji traže vrhunske ukuse i inovativne kombinacije sastojaka, navodi se u saopštenju kompanije.

King Bliss karakteriše bogato punjenje od kokosa, smešteno unutar kremastog sladoleda od vanile, sa slojem vafla, sve preliveno belom čokoladom i komadićima kokosa. Ova kombinacija namenjena je ljubiteljima egzotičnih ukusa i nežnih tekstura.

Sa druge strane, King Infinity donosi kremastu bourbon vanilu u kombinaciji sa mlečnom čokoladom i komadićima badema, stvarajući balans između klasičnog i modernog pristupa, sa fokusom na bogatstvo teksture i prepoznatljiv King stil.

“Sa novim proizvodima želeli smo da istovremeno odgovorimo na dve snažne preferencije potrošača, potrebu za osveženom klasikom i potražnju za egzotičnijim, mekšim ukusima. King Infinity ostaje veran večnom ukusu bourbon vanile, dok King Bliss širi granice portfolija nežnom notom kokosa i inovativnim mekanim punjenjem”, istakli su iz Frikoma.

Oba nova izdanja dostupna su na svim prodajnim mestima širom Srbije i namenjena su potrošačima koji žele da običnu pauzu pretvore u posebno iskustvo uživanja, navodi se u saopštenju.

Pročitaj još

Domaće

Frilenseri u Srbiji do 30. aprila prijavljuju prihode za prvi kvartal 2026.

Poreska prijava na Obrascu PP OPO-K dostupna elektronski i u papirnoj formi, automatska uplatnica sa QR kodom olakšava plaćanje

Published

on

By

Poreska prijava na Obrascu PP OPO-K dostupna elektronski i u papirnoj formi, automatska uplatnica sa QR kodom olakšava plaćanje

Fizička lica u Srbiji koja ostvaruju prihode na osnovu ugovorene naknade za rad i od autorskih i srodnih prava, a na koje se porez plaća putem samooporezivanja, poznata kao frilenseri, dužna su da do 30. aprila podnesu poreske prijave za prvi kvartal 2026. godine. Prijava se podnosi na Obrascu PP OPO-K, elektronski putem portala ePorezi ili u papirnom obliku, neposredno ili poštom nadležnoj filijali Poreske uprave, kao i preko portala Frilenseri.

Poreska uprava navodi da sistem omogućava automatsko generisanje uplatnice sa svim potrebnim podacima i QR kodom odmah nakon uspešne prijave, što omogućava brzo i jednostavno plaćanje, uključujući i korišćenje aplikacija za elektronsko bankarstvo (mBanking). Kada je poreska prijava podneta elektronskim putem i dobije konačni status “proknjižena”, podnosilac dobija podatke o nalogu za plaćanje, a nalog sa QR kodom može se koristiti za direktnu uplatu poreske obaveze.

Poreska uprava posebno ističe da u slučaju nepodnošenja poreske prijave u propisanom roku obveznik podleže obavezi plaćanja kamate, kao i prekršajnoj odgovornosti. Detaljna uputstva o postupku prijave dostupna su na adresi frilenseri.purs.gov.rs/prijavi-porez.html.

Pročitaj još

Domaće

Delez Srbija zabeležio pad neto dobiti od 85 odsto, profit 9 miliona evra u 2025.

Prihodi kompanije porasli na 1,4 milijarde evra, marža pala na 0,6 odsto zbog ograničenja marži i bojkota potrošača

Published

on

By

Prihodi kompanije porasli na 1,4 milijarde evra, marža pala na 0,6 odsto zbog ograničenja marži i bojkota potrošača

Kompanija Delez Srbija završila je 2025. fiskalnu godinu sa neto dobiti od oko 9 miliona evra, što je pad od 85 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Stopa neto dobiti iznosila je 0,6 odsto, što je značajno manje nego 2024. godine kada je bila 4,4 odsto. Ovakav rezultat posledica je negativnih efekata Uredbe o ograničenju marži, kao i bojkota kupovine koji su potrošači sprovodili tokom prve polovine godine zbog visokih cena.

Prihodi Delez Srbija u 2025. godini porasli su na oko 1,4 milijarde evra, što je povećanje za oko 7 miliona evra u odnosu na 2024. godinu, odnosno nominalni rast prodaje od 0,5 odsto. Istovremeno, nabavna vrednost prodate robe porasla je za oko 30 miliona evra, što ukazuje na to da je rast troškova robe premašio rast prihoda od prodaje.

U saopštenju kompanije navodi se i da je prosečna godišnja inflacija redovnih maloprodajnih cena iznosila 0,3 odsto, dok je međugodišnja inflacija cena hrane u Srbiji, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, iznosila 2,7 odsto. “To znači da su naše prodajne cene rasle višestruko sporije od kretanja cena hrane na tržištu”, navela je kompanija.

Delez Srbija je u četvrtom kvartalu 2025. godine zatvorio 25 prodavnica i sproveo niz mera prilagođavanja novim uslovima na tržištu. U prethodnoj, 2024. godini, kompanija je ostvarila prihod od 1,4 milijarde evra, dok je neto profit bio veći od 63 miliona evra, tek nešto manji nego u 2023. godini.

Kompanija je početkom 2026. godine podnela zahtev za međunarodnu arbitražu protiv države Srbije zbog ograničenja trgovačkih marži. U Delezu navode da su za 2026. godinu fokusirani na stabilizaciju poslovanja, postepeni nastavak investicija i uspostavljanje dugoročno održivog operativnog modela u skladu sa novim tržišnim okvirima. Uredba o maržama prestala je da važi od 1. marta, a izmenjeni su i pojedini zakoni koji regulišu trgovačke prakse, čime su odnosi troškova i prihoda trgovaca dodatno uređeni.

Pročitaj još

U Trendu