Connect with us

Zdravlje

Simbol ženske izdržljivosti: kako je Florens Najtingel promenila medicinsku negu

Njena borba za higijenu u bolnicama tokom Krimskog rata spasila je hiljade, ali je privatno nosila teret usamljenosti i žrtve.

Published

on

pexels-photo-7659862

Njena borba za higijenu u bolnicama tokom Krimskog rata spasila je hiljade, ali je privatno nosila teret usamljenosti i žrtve.

Florens Najtingel, rođena 1820. godine u Velikoj Britaniji, ostala je upamćena kao žena koja je potpuno promenila način na koji se vodi briga o bolesnima i ranjenima, naročito tokom Krimskog rata. Zahvaljujući njenoj upornosti i insistiranju na higijenskim standardima, smrtnost u bolnicama smanjena je sa 40 na manje od 2 odsto, što je bio presudan trenutak u razvoju zdravstvene zaštite. Iako je odrasla u bogatoj porodici i mogla da uživa u privilegijama, već sa 24 godine odlučila je da svoj život posveti medicinskoj nezi, uprkos protivljenju porodice i tadašnjim društvenim normama prema ženama iz viših slojeva.

Tokom Krimskog rata, Najtingel je predvodila tim od 38 medicinskih sestara u vojnim bolnicama u Skutariju (današnji Istanbul). Uslovi su bili izuzetno loši – manjak kreveta, nedovoljna higijena i osnovna nega, što je povećavalo opasnost od infekcija. Ona je uvela strogu disciplinu, precizno vođenje evidencije i neophodne higijenske mere, što je donelo neverovatne rezultate u oporavku bolesnih. Iako su je mnogi javno doživljavali kao oličenje nežnosti, njeni saradnici su isticali njenu odlučnost, strogost i beskompromisnost. Sama Florens je izjavila: „Ne bih mogla da uradim ništa da nisam bila beskompromisna. Blagost se ceni u pričama, ali za promenu je potrebna čelična volja.”

Nakon rata bila je prva žena koja je radila sa britanskom vladom na reformi vojne medicine, koristeći statistiku da pokaže koliko su higijena i prevencija bolesti važne. Osnovala je školu za medicinske sestre u Londonu 1860. godine, čime je postavila temelje savremenog sestrinstva i otvorila vrata ženama u zdravstvenom obrazovanju.

Ipak, njen profesionalni put pratio je i lični izazov. Najtingel je odbila više prosaca, čak i čoveka koga je volela, jer je smatrala da joj je poziv važniji od lične sreće: „Znam da bih bila najsrećnija žena kraj njega, ali sreća nije moj životni poziv.” Njeni dnevnici svedoče o osećaju usamljenosti i žrtvi koju je podnela zbog posvećenosti profesiji. U poznim godinama povukla se iz javnosti, ali je nastavila da se bavi reformama i pisanjem iz svog doma sve do smrti 1910. godine.

Florens Najtingel je ostavila zapis: „Milosrđe ne znači uvek nežnost. Nekad znači tražiti istinu, bez obzira koliko je bolna. Nekad znači stati uspravno, sam, protiv čitavog sveta.” Njena priča nas podseća da su najveće promene u zdravstvu rezultat upornosti, znanja i hrabrosti da se suprotstavi tradiciji i ustaljenim pravilima. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Praktični načini da porodicu zaštitite od krpelja tokom toplih meseci

Saznajte kako da prepoznate prve simptome lajmske bolesti i smanjite rizik od uboda krpelja dok ste u prirodi

Published

on

Saznajte kako da prepoznate prve simptome lajmske bolesti i smanjite rizik od uboda krpelja dok ste u prirodi

Proleće i leto su periodi kada boravak u prirodi postaje češći, ali sa sobom nose i veći rizik od susreta sa krpeljima. Žene koje brinu o zdravlju porodice posebno su na oprezu, jer su krpelji najaktivniji upravo u toplim mesecima, upozorava Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut”. Najugroženiji su deca, trudnice, starije žene i svi koji često borave u parkovima, baštama i na šumskim površinama. Krpelji se kriju u niskoj travi, živim ogradama i neobrađenim dvorištima, a na kožu prelaze u dodiru sa vegetacijom jer reaguju na toplotu i miris ljudske kože. Ne mogu da skaču ni lete, ali im prolazak kroz travu ili žbunje olakšava dolazak do vas. Prvi simptomi uboda, poput crvenila koje podseća na „bivolje oko”, često se pojave tek nekoliko dana kasnije. Najvažnije preventivne mere počinju izborom odeće: stručnjaci savetuju svetlu garderobu dugih rukava i nogavica, uvlačenje košulje u pantalone i nogavica u čarape, kao i zatvorenu obuću. Na izložene delove kože preporučuje se upotreba repelenata, posebno kod dece i onih sa osetljivom kožom, uz strogo pridržavanje uputstava. Po povratku iz prirode, važno je da svi članovi porodice u roku od dva sata obave temeljno tuširanje i pregled kože, posebno u pregibima, ispod grudi, u preponama, pazuhu, iza ušiju i na glavi kod dece. Odeću treba dobro istresti, a kućne ljubimce pre ulaska pregledati. Ako ipak primetite krpelja na koži, stručnjaci savetuju da ga ne uklanjate sami niti koristite alkohol, benzin ili eterična ulja, jer to može povećati rizik od infekcije. Najbolje je da se javite lekaru u prvih 24 sata, kako bi krpelj bio stručno uklonjen i mesto uboda dezinfikovano. Preporučuje se da zapamtite datum uboda i narednih nekoliko nedelja pratite simptome: crvenilo veće od 5 cm, glavobolju, simptome slične gripu ili bolove u zglobovima. U tom slučaju, potrebno je što pre otići kod lekara. Krpelji mogu preneti lajmsku bolest, koja može zahvatiti nervni sistem, zglobove i srce, kao i krpeljski encefalitis koji utiče na nervni sistem. Za encefalitis postoji i vakcina, namenjena osobama koje su u povećanom riziku. Redovna kontrola nakon boravka u prirodi najbolja je zaštita, a ove mere su od posebne važnosti za žene koje vode računa o deci, starijima i kućnim ljubimcima. Za savet i dijagnozu uvek se obratite lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Kako prepoznati razliku između suve i vlažne gangrene kod žena

Saznajte koje simptome treba pratiti, zašto je dijabetes ključni rizik i kako sprečiti ozbiljne komplikacije

Published

on

Saznajte koje simptome treba pratiti, zašto je dijabetes ključni rizik i kako sprečiti ozbiljne komplikacije

Gangrena predstavlja ozbiljno oštećenje tkiva usled poremećaja u snabdevanju krvlju. Ovaj problem češće se javlja kod starijih žena, posebno onih koje pate od dijabetesa ili imaju hronične probleme sa krvnim sudovima. Postoje dve osnovne vrste: suva i vlažna gangrena, a poznavanje razlika između njih može biti presudno za blagovremeno prepoznavanje i lečenje.

Suva gangrena nastaje kada je dotok krvi kroz arterije znatno oslabljen ili potpuno prekinut, najčešće zbog ateroskleroze, odnosno nakupljanja masnih naslaga u krvnim sudovima. Ovaj tip se obično javlja na prstima, stopalima i potkolenicama, dok su ruke ređe zahvaćene. Tkivo postaje suvo, hladno i tamne boje, a u početnoj fazi nema znakova infekcije. Suva gangrena se razvija postepeno, često kao posledica hroničnih bolesti, visokog pritiska, poremećaja masnoća ili dugotrajnog pušenja.

Kod žena sa dijabetesom rizik je posebno izražen, jer povišen šećer tokom vremena oštećuje krvne sudove i nerve. “Osobe sa dugogodišnjim dijabetesom često ne primećuju povrede na stopalima, što povećava rizik od infekcija i razvoja gangrene”, ističe dr Ivana Petrović. Kada se suva gangrena inficira, može preći u vlažnu formu, koja je znatno opasnija – bakterije se veoma brzo šire i mogu izazvati teške komplikacije, pa čak i smrt.

Vlažna gangrena se razvija naglo, praćena je izraženim otokom, neprijatnim mirisom i visokom temperaturom. Kod pacijentkinja sa slabom cirkulacijom, ovaj oblik napreduje munjevito i zahteva hitan odlazak lekaru. U pojedinim slučajevima, jedino rešenje je hirurška amputacija – od jednog prsta pa do većih delova ekstremiteta. Pre toga, važno je detaljno proceniti stanje krvnih sudova i razmotriti sve mogućnosti za obnavljanje cirkulacije.

Žene koje boluju od dijabetesa, imaju porodičnu istoriju vaskularnih bolesti ili primete promene na stopalima, trebalo bi da pažljivo prate svaku ranu koja teško zarasta. Redovne kontrole, održavanje nivoa šećera u krvi i dobra nega stopala su osnovni koraci prevencije. “Pravovremeno prepoznavanje simptoma i brza reakcija mogu sprečiti ozbiljne komplikacije”, naglašava dr Petrović.

Za postavljanje prave dijagnoze i savet o terapiji, obavezno se obratite lekaru. Ukoliko primetite promene boje kože, rane koje ne zarastaju ili bilo kakve sumnjive promene na prstima, javite se izabranom lekaru ili specijalisti za krvne sudove što pre.

Pročitaj još

Zdravlje

Nove navike za bolji život žena nakon četrdesete: zdravlje u fokusu svakog dana

Kako kvalitetan san, jačanje mišića i pravilna oralna higijena utiču na zdravlje žena u srednjim godinama

Published

on

Kako kvalitetan san, jačanje mišića i pravilna oralna higijena utiču na zdravlje žena u srednjim godinama

Ulazak u četrdesete i period menopauze sa sobom nose brojne fizičke i emotivne promene kod žena, od hormonskog disbalansa do čestih oscilacija raspoloženja i umora. Iako se o tim promenama često govori, svakodnevne rutine kao što su dobar san, fizička aktivnost i briga o zubima mogu imati ogroman uticaj na kvalitet života. O ovim navikama i njihovoj važnosti govorila je dr Ivana Eskić, specijalista oralne hirurgije i parodontolog, na panelu posvećenom ženskom zdravlju.

Prema rečima dr Eskić, biološki ritam, odnosno cirkadijalni ritam, ima centralno mesto u očuvanju zdravlja. “Ako ne spavamo kvalitetno i ne poštujemo prirodni ritam tela, svi ostali napori oko ishrane, suplementacije ili fizičke aktivnosti daju slabije rezultate”, ističe ona. Kvalitetan san podržava procese obnove tela i uma, što je naročito važno za žene u perimenopauzi i menopauzi, kada hormonske promene često remete san. Preporučuje se da se večernje aktivnosti polako smiruju, a spavanje ne odlaže predugo, dok bi glavne obaveze i fizička aktivnost trebalo da budu ranije tokom dana.

Mnoge žene, upozorava dr Eskić, često zapostave sopstvene potrebe zbog ubrzanog tempa života. “Žene često drže sve pod kontrolom, osim sopstvenih potreba. Loše navike, poput pušenja, doživljavaju se kao mali predah, ali zapravo dodatno opterećuju organizam u periodima hormonskih promena.” Umesto toga, savetuje da se pronađu zdraviji načini za zadovoljstvo, kao što su svakodnevne šetnje, vežbanje, dobar san i uravnotežena ishrana sa dovoljno proteina, uz vežbe za održavanje mišićne mase.

Mišići nisu važni samo zbog izgleda ili snage, već su i ključni za dugovečnost. “Mišići su organ dugovečnosti. Njihova aktivacija utiče na hormone, metabolizam i raspoloženje. U menopauzi se mišićna masa brže gubi, pa su važne i vežbe snage, makar sa sopstvenom težinom, kako bismo sačuvale mišiće, kosti i stabilnost tela”, objašnjava dr Eskić.

Hormonske promene utiču i na zdravlje usne duplje. Sluzokoža tokom menopauze može postati osetljivija i suvlja, a smanjeno lučenje pljuvačke otežava održavanje oralne higijene. “Mogu se javiti peckanje, povlačenje desni, noćno škrgutanje zubima i povećana osetljivost. Zato je važno o menopauzi i njenom uticaju na usta razgovarati pre pojave simptoma, a redovni stomatološki pregledi treba da postanu deo rutinske brige”, ističe ona.

Za pravilnu higijenu nije dovoljno samo prati zube – važno je koristiti odgovarajuće tehnike. “Pokreti prilikom pranja treba da idu od desni ka zubima, a pored četkice i paste često su potrebni i zubni konac, interdentalne četkice ili oralni tuš. Rutina se prilagođava svakoj osobi, u zavisnosti od stanja zuba i desni.”

Kada su u pitanju loše navike, kao što je pušenje, dr Eskić naglašava da ono ne utiče samo na izgled zuba, već povećava zadržavanje plaka i rizik od bolesti desni i karijesa. “Najbolje bi bilo ostaviti pušenje, ali je važno otvoreno razgovarati sa lekarom o mogućim alternativama i rizicima.”

Na kraju, dr Eskić poručuje svim ženama: “Zdravlje je zbir svakodnevnih navika. Hormoni se ne mogu uvek kontrolisati, ali dnevni ritam, ishrana, san i preventivni pregledi jesu nešto na šta možemo uticati. Ne treba čekati pojavu problema, već brinuti o sebi na vreme.”

Za tačnu dijagnozu i savet obavezno se obratite svom lekaru.

Pročitaj još

U Trendu