Connect with us

Domaće

SAD povećale izvoz nafte na 5,2 miliona barela dnevno, neto uvoz pao na 66.000 barela

Isporuke američke nafte dostigle rekordne nivoe, cene u Evropi blizu 150 dolara po barelu, potrošači plaćaju 5 dolara za galon

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Gtraschuetz

Isporuke američke nafte dostigle rekordne nivoe, cene u Evropi blizu 150 dolara po barelu, potrošači plaćaju 5 dolara za galon

Sjedinjene Američke Države bile su prošle nedelje na korak od toga da postanu neto izvoznik sirove nafte prvi put od 1943. godine, kada je neto uvoz pao na samo 66.000 barela dnevno, najniži nivo od kada se vodi evidencija. Istovremeno, izvoz je porastao na 5,2 miliona barela dnevno, što je najviše u poslednjih sedam meseci, prema ekonomskim analizama. Ključni razlog rasta izvoza je povećana potražnja iz Azije i Evrope, čije rafinerije pokušavaju da nadoknade manjak isporuka sa ratom zahvaćenog Bliskog istoka.

Nakon napada SAD i Izraela na Iran, Teheran je blokirao oko petinu svetskih isporuka nafte i gasa kroz Ormuski moreuz, dok su mnoge rafinerije u regionu oštećene ratom. Zbog toga su evropske i azijske rafinerije počele da kupuju američku naftu, što je dodatno povećalo izvoz iz SAD. Najveći američki izvozni kupci su Holandija, Japan, Francuska, Nemačka i Južna Koreja, pri čemu je gotovo polovina izvoza išla ka Evropi, a oko trećina ka Aziji.

Cene nafte su snažno porasle, a isporuke za Evropu dostigle su rekordne nivoe, blizu 150 dolara po barelu. Američki potrošači suočavaju se sa cenama od 5 dolara za galon goriva. Istovremeno, uvoz nafte u SAD je značajno smanjen, jer su američke rafinerije prilagođene težim vrstama nafte, dok je razlika u cenama između brent i WTI nafte učinila američku naftu atraktivnijom za strane kupce.

Analitičari upozoravaju da se SAD približavaju granicama izvoznih kapaciteta. Procene pokazuju da zemlja može da izvozi do oko šest miliona barela dnevno, ali su ograničenja u infrastrukturi i dostupnosti tankera značajna prepreka. Svaki dodatni barel za izvoz postaje skuplji zbog logističkih i transportnih troškova.

Iako bi eventualno puštanje dodatnih količina iz strateških rezervi moglo povećati izvoz, nedostatak tankera i visoki troškovi prevoza mogu ograničiti dalji rast. Trenutno se desetine praznih supertankera upućuje ka Meksičkom zalivu radi preuzimanja američke nafte u narednim mesecima.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Pepco otvara prve prodavnice u Ukrajini, širi poslovanje na 20 tržišta

Maloprodajni lanac Pepco uskoro u Severnoj Makedoniji i Ukrajini, više od 4.000 prodavnica u 18 zemalja

Published

on

By

Maloprodajni lanac Pepco uskoro u Severnoj Makedoniji i Ukrajini, više od 4.000 prodavnica u 18 zemalja

Evropski diskontni maloprodajni lanac Pepco najavio je otvaranje prvih prodavnica u Ukrajini u drugoj polovini 2026. godine, čime će ova zemlja postati 20. tržište na kojem kompanija posluje. Prva prodavnica u Ukrajini biće otvorena u oktobru, dok će u junu ove godine Pepco otvoriti prodavnicu u Severnoj Makedoniji, navodi se u saopštenju kompanije.

Ovo proširenje deo je strategije rasta Pepco Grupe, koja uključuje pažljivo širenje poslovanja širom Evrope i ulazak na nova tržišta. Sredinom juna brend će otvoriti prvu prodavnicu u Skoplju, dok je Ukrajina sledeći korak u ekspanziji planiranoj za 2026. godinu.

“Milioni kupaca širom Evrope vole naš brend, od Portugala do Rumunije i od Estonije do Italije, i veoma nam je drago što će im se uskoro pridružiti i potrošači u Ukrajini. Radujemo se pilot otvaranju prvih Pepco prodavnica. Naša misija je jednostavna: da olakšamo svakodnevni život kupcima nudeći kvalitetnu odeću i proizvode široke potrošnje po vodećim cenama na tržištu. Uzbuđeni smo što ovu ponudu donosimo ukrajinskim porodicama i što ćemo otvoriti prodavnice koje su dostupne, praktične i jednostavne za kupovinu”, izjavio je Marcin Stanko, glavni operativni direktor za Centralnu i Istočnu Evropu.

Menadžer kompanije Pepco za Ukrajinu, Arsen Starčenko, dodaje: „Veoma sam uzbuđen što postajem deo Pepco porodice – kompanije sa snažnom kulturom i istinskom posvećenošću ljudima. Danas Pepco ima priliku da postane važan akter na ukrajinskom tržištu. Uprkos izazovima koje donosi rat, građani Ukrajine nastavljaju da žive, rade i grade svoju budućnost. Verujem da Pepco može postati deo tog oporavka, pomažući ljudima da stvore udobnost u svakodnevnom životu po pristupačnim cenama, otvarajući nova radna mesta i doprinoseći oporavku ukrajinske ekonomije.”

Pepco Group beleži snažan operativni i finansijski rast zahvaljujući jednostavnom i lako skalabilnom formatu prodavnica, disciplinovanom upravljanju kapitalom i unapređenoj ponudi fokusiranoj na liderstvo u cenama i dostupnost proizvoda. Kompanija je vodeći evropski diskontni maloprodajni lanac sa više od 4.000 prodavnica u 18 zemalja. U ponudi su odeća za celu porodicu, proizvodi za domaćinstvo i igračke po pristupačnim cenama.

Osnovan pre 22 godine u Poljskoj, Pepco danas zapošljava više od 32.000 ljudi i svakog meseca uslužuje oko 36 miliona kupaca. Akcije Pepco Group kotiraju se na Warsaw Stock Exchange (WSE:PCO).

Pročitaj još

Domaće

Alfabet planira prikupljanje 80 milijardi dolara za AI infrastrukturu, Berkšir Hatavej ulaže 10 milijardi

Tehnološki gigant predviđa kapitalne izdatke do 190 milijardi dolara, Bafetov holding menja strategiju sa Epla na Alfabet

Published

on

By

Tehnološki gigant predviđa kapitalne izdatke do 190 milijardi dolara, Bafetov holding menja strategiju sa Epla na Alfabet

Američka kompanija Alfabet (vlasnik Gugla) najavila je da planira da prikupi 80 milijardi dolara (oko 8.640 milijardi dinara) putem emisije akcija radi razvoja infrastrukture za veštačku inteligenciju. Kompanija je saopštila da je beleži izrazitu potražnju za AI rešenjima koja prevazilazi trenutne kapacitete. U saopštenju se navodi da će sredstva biti upotrebljena za opšte korporativne svrhe, uključujući kapitalne izdatke u proširenje AI infrastrukture i globalnih računarskih kapaciteta.

Na nedavnoj konferenciji Google I/O, izvršni direktor Sundar Pičaj izjavio je da Alfabet očekuje kapitalne izdatke između 180 i 190 milijardi dolara do kraja godine. Značajan deo finansiranja, u iznosu od 10 milijardi dolara (oko 1.080 milijardi dinara), biće realizovan kroz privatni plasman akcija, čiji je kupac holding kompanija Berkšir Hatavej, poznata po dugogodišnjem vođstvu Vorena Bafeta.

Berkšir Hatavej je prethodno pre devet godina započeo investiranje u Epl, što je postalo jedna od najprofitabilnijih investicija u istoriji kompanije. Ulazak u Alfabet sa 10 milijardi dolara predstavlja nastavak ulaganja u vodeće tehnološke kompanije sa jasnim planom rasta, kako je objavljeno. Mediji prenose da je Berkšir Hatavej tokom 2025. prodao oko 75% svog udela u Eplu, dok Epl i dalje čini više od 40% portfolija sa 915 miliona akcija.

Voren Bafet je više puta istakao da je Epl bolja investicija od Koka-kole i American Expressa, ali da je deo udela prodao “previše rano” i da bi kupio još, ali ne po aktuelnim cenama. Alfabet je u prethodnom periodu zabeležio snažan rast zahvaljujući porastu tražnje za AI tehnologijama.

Sredstva prikupljena emisijom akcija i privatnim plasmanom biće upotrebljena za dalji razvoj AI infrastrukture i povećanje globalnih računarskih kapaciteta, naglašavaju iz kompanije.

Pročitaj još

Domaće

Evropska centralna banka: Evro dostigao učešće od 20 odsto u globalnim transakcijama

Izdavanje dužničkih hartija u evrima poraslo 30 odsto u odnosu na 2024. godinu, ali evro ostaje iza dolara

Published

on

By

Izdavanje dužničkih hartija u evrima poraslo 30 odsto u odnosu na 2024. godinu, ali evro ostaje iza dolara

Evropska centralna banka saopštila je da je međunarodna uloga evra tokom prošle godine umereno porasla, učvrstivši njegovu poziciju druge najvažnije svetske valute. Učešće evra u ključnim indikatorima globalne upotrebe iznosilo je oko 20 odsto, što potvrđuje nastavak postepenog uzlaznog trenda od 2014. godine.

Najznačajniji rast zabeležen je u segmentu međunarodnog zaduživanja – izdavanje dužničkih hartija u evrima povećano je za oko 30 odsto u odnosu na 2024. godinu, dostigavši najviši nivo od uvođenja evra. Takođe, evro je prvi put preuzeo vodeću ulogu na svetskom tržištu zelenih i održivih međunarodnih obveznica, dok su prilivi stranih portfolio investicija u evrozonu bili blizu istorijskih maksimuma.

Evropska centralna banka navodi i da se pojavljuju znaci fragmentacije globalnog monetarnog sistema, budući da centralne banke širom sveta povećavaju rezerve u zlatu, a pojedine zemlje razvijaju alternativne sisteme prekograničnih plaćanja. Ova pojava dovedena je u vezu sa rastućim geopolitičkim podelama.

Predsednica ECB, Kristin Lagard, izjavila je: “Postoji prostor za jačanje globalne uloge evra, uz uslov jačanja ekonomskih, institucionalnih i geopolitičkih temelja Evropske unije.” U izveštaju se dalje ističe potreba za dubljim i likvidnijim tržištima kapitala, kao i napretkom u formiranju Unije štednje i investicija.

Evropska centralna banka preporučuje Evropskoj uniji da razvije stalni zajednički dug, čime bi evro dobio snažniju globalnu finansijsku osnovu i veliko, sigurno i likvidno tržište državnih obveznica.

Pročitaj još

U Trendu