Connect with us

Domaće

SAD povećale izvoz nafte na 5,2 miliona barela dnevno, neto uvoz pao na 66.000 barela

Isporuke američke nafte dostigle rekordne nivoe, cene u Evropi blizu 150 dolara po barelu, potrošači plaćaju 5 dolara za galon

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Gtraschuetz

Isporuke američke nafte dostigle rekordne nivoe, cene u Evropi blizu 150 dolara po barelu, potrošači plaćaju 5 dolara za galon

Sjedinjene Američke Države bile su prošle nedelje na korak od toga da postanu neto izvoznik sirove nafte prvi put od 1943. godine, kada je neto uvoz pao na samo 66.000 barela dnevno, najniži nivo od kada se vodi evidencija. Istovremeno, izvoz je porastao na 5,2 miliona barela dnevno, što je najviše u poslednjih sedam meseci, prema ekonomskim analizama. Ključni razlog rasta izvoza je povećana potražnja iz Azije i Evrope, čije rafinerije pokušavaju da nadoknade manjak isporuka sa ratom zahvaćenog Bliskog istoka.

Nakon napada SAD i Izraela na Iran, Teheran je blokirao oko petinu svetskih isporuka nafte i gasa kroz Ormuski moreuz, dok su mnoge rafinerije u regionu oštećene ratom. Zbog toga su evropske i azijske rafinerije počele da kupuju američku naftu, što je dodatno povećalo izvoz iz SAD. Najveći američki izvozni kupci su Holandija, Japan, Francuska, Nemačka i Južna Koreja, pri čemu je gotovo polovina izvoza išla ka Evropi, a oko trećina ka Aziji.

Cene nafte su snažno porasle, a isporuke za Evropu dostigle su rekordne nivoe, blizu 150 dolara po barelu. Američki potrošači suočavaju se sa cenama od 5 dolara za galon goriva. Istovremeno, uvoz nafte u SAD je značajno smanjen, jer su američke rafinerije prilagođene težim vrstama nafte, dok je razlika u cenama između brent i WTI nafte učinila američku naftu atraktivnijom za strane kupce.

Analitičari upozoravaju da se SAD približavaju granicama izvoznih kapaciteta. Procene pokazuju da zemlja može da izvozi do oko šest miliona barela dnevno, ali su ograničenja u infrastrukturi i dostupnosti tankera značajna prepreka. Svaki dodatni barel za izvoz postaje skuplji zbog logističkih i transportnih troškova.

Iako bi eventualno puštanje dodatnih količina iz strateških rezervi moglo povećati izvoz, nedostatak tankera i visoki troškovi prevoza mogu ograničiti dalji rast. Trenutno se desetine praznih supertankera upućuje ka Meksičkom zalivu radi preuzimanja američke nafte u narednim mesecima.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Stelantis investira milijardu evra u fabriku Pežo u Miluzu do 2031. godine

Investicija deo petogodišnjeg plana vrednog 60 milijardi evra, planirani su novi električni i hibridni modeli

Published

on

By

Investicija deo petogodišnjeg plana vrednog 60 milijardi evra, planirani su novi električni i hibridni modeli

Kompanija Stelantis najavila je ulaganje od milijardu evra u fabriku Pežoa u Miluzu, sa ciljem razvoja i proizvodnje električnih i hibridnih vozila, potvrđujući time posvećenost prisustvu u Francuskoj. Ova investicija deo je šireg petogodišnjeg plana vrednog 60 milijardi evra, objavljeno je nakon Dana investitora u Sjedinjenim Američkim Državama.

Prema saopštenju kompanije, nova strategija stavlja fokus na četiri ključna brenda – Jeep, Ram, Peugeot i Fiat – dok ostale marke, poput Dodge i Chrysler u SAD, odnosno Citroen/DS, Opel/Vauxhall, Alfa Romeo i Lancia u Evropi, ostaju regionalno značajne. Najavljena sredstva omogućiće pokretanje proizvodnje tri nova modela Pežoa u Miluzu, dostupnih sa električnim i hibridnim pogonima, namenjenih segmentu kompaktnih limuzina i SUV vozila, koji čini oko 30% evropskog tržišta automobila.

Stelantis je prethodno istakao da je precenio potražnju za električnim vozilima, što je dovelo do revizije strategije razvoja i uvođenja nove platforme STLA One, sa ciljem smanjenja troškova proizvodnje i ubrzanja lansiranja novih modela. Fabrika u Miluzu trenutno godišnje proizvodi oko 135.000 vozila modela “pežo 308” i “pežo 408”, a ova investicija donosi dugoročnu stabilnost za oko 4.000 zaposlenih.

“Investicija od milijardu evra potvrđuje strateški značaj Pežoa za francusku industriju i sigurnost zaposlenih u Miluzu”, istaknuto je u saopštenju kompanije. Planirana ulaganja su u skladu sa najavom predsednika Francuske Emanuela Makrona od prethodne nedelje.

Odluka Stelantisa dolazi u vreme izazova na evropskom automobilskom tržištu i predstavlja odgovor na potrebu za prilagođavanjem novim trendovima u auto-industriji, uz očuvanje profitabilnosti i radnih mesta u Francuskoj.

Pročitaj još

Domaće

Inflacija u evrozoni porasla na 3,2 odsto, nemački indeks pao na 2,7 odsto

Cene energenata skočile 10,9 odsto, dok je inflacija u Francuskoj, Španiji i Italiji nastavila rast

Published

on

By

Cene energenata skočile 10,9 odsto, dok je inflacija u Francuskoj, Španiji i Italiji nastavila rast

Preliminarni podaci Evrostata za maj pokazuju da je godišnja inflacija u evrozoni porasla na 3,2 odsto, sa aprilskih 3 odsto, dostigavši najviši nivo od septembra 2023. godine. Glavni faktor rasta su cene energenata, koje su u aprilu zabeležile međugodišnji skok od 10,9 odsto, naspram 10,8 odsto iz prethodnog meseca.

Cene usluga su takođe ubrzale rast na 3,5 odsto u maju, u poređenju sa 3 odsto u aprilu, dok je inflacija u kategoriji hrane, alkohola i duvana usporila na 2 odsto, što je niže u odnosu na aprilskih 2,4 odsto. Industrijski proizvodi, izuzimajući energiju, zabeležili su rast cena od 0,9 odsto, što je blagi porast u odnosu na 0,8 odsto iz aprila.

Analiza po najvećim privredama evrozone pokazuje različite trendove. Inflacija merena harmonizovanim indeksom potrošačkih cena (HICP) u Nemačkoj je pala sa 2,9 odsto u aprilu na 2,7 odsto u maju. Nasuprot tome, u Francuskoj je zabeležen rast sa 2,5 odsto na 2,8 odsto, u Španiji sa 3,5 odsto na 3,6 odsto, dok je u Italiji inflacija porasla sa 2,8 odsto na 3,3 odsto.

Prema podacima Evrostata, glavni uzrok rasta ukupne inflacije u evrozoni jeste povećanje troškova energenata i usluga, dok je dinamika cena hrane, alkohola i duvana usporila. Ovi podaci ukazuju na nastavak inflatornih pritisaka u većini zemalja evrozone, izuzev Nemačke, gde je zabeležen pad stope inflacije.

Pročitaj još

Domaće

CRH ulaže 30.000 evra u studentski konkurs za inovativne prostore suživota

Prva nagrada iznosi 15.000 evra, dok je rok za predaju radova 28. septembar, a rezultati do kraja oktobra

Published

on

By

Prva nagrada iznosi 15.000 evra, dok je rok za predaju radova 28. septembar, a rezultati do kraja oktobra

Kompanija CRH u regionu Adrije i Zapadnog Balkana, u saradnji sa Udruženjem arhitekata Srbije, raspisala je studentski arhitektonsko-urbanistički konkurs „Ekoton 26: Novi prostori suživota“, sa ukupnim nagradnim fondom od 30.000 evra. Prva nagrada iznosi 15.000 evra, druga 10.000 evra, a treća 5.000 evra (neto). Konkurs je otvoren za studente osnovnih i master studija iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Severne Makedonije, bez obzira na oblast studija ili lične karakteristike.

Radovi na konkursu treba da odgovore na jedan od tri zadatka: urbana regeneracija – uvođenje prirode u grad, ruralna reanimacija – integrisanje tehnologija u selo, i socijalna kohezija – prostori za jačanje zajednice. Predložena rešenja mogu obuhvatiti zelene mostove za divlje životinje, ekološke nadvožnjake, linearne parkove iznad saobraćajnih koridora, propusne pešačke rute, kišne bašte, revitalizaciju ruralnih pejzaža, ekološku i modularnu gradnju, centre zajednice, međugeneracijske parkove, fleksibilne kulturne hubove, kao i inkluzivne urbane intervencije.

Rok za dostavljanje radova je 28. septembar, a rezultati konkursa biće objavljeni do kraja oktobra. Prijave se podnose anonimno pod šifrom, putem sajta https://ekoton-studentski.konkurs.rs/, gde je dostupna i kompletna konkursna dokumentacija. Učesnici mogu uključiti stručnjake kao konsultante u svoje timove.

Kako je izjavio Siniša Mauhar, direktor CRH za Adriju i Zapadni Balkan, „cilj ovog konkursa je uspostavljanje regionalne mreže mladih inovatora, kao i stvaranje baze vizionarskih prostornih modela koji će pomoći oblikovanju zajednica za bolje sutra. Naša misija je da gradimo budućnost u kojoj se ideje ne zadržavaju na papiru, već hrabro transformišu izgrađeni prostor.“

Radove će ocenjivati žiri koji čine profesor Branislav Mitrović (predsednik žirija), profesor Dejan Miljković, profesorka Zorica Savičić, arhitektkinja Anđela Karabašević i Siniša Mauhar. Organizatori pozivaju sve zainteresovane studente iz regiona da svojim inovativnim rešenjima doprinesu održivom razvoju zajednica.

Pročitaj još

U Trendu