Connect with us

Domaće

Rumunija beleži vlasništvo nad stanovima od 93,2 odsto, u Švajcarskoj svega 42 odsto

Stanovnici Centralne i Istočne Evrope poseduju nekretnine u 30 odsto više slučajeva nego građani Zapadne Evrope

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Martinharry

Stanovnici Centralne i Istočne Evrope poseduju nekretnine u 30 odsto više slučajeva nego građani Zapadne Evrope

Građani Rumunije imaju najvišu stopu vlasništva nad stanovima u Evropi, čak 93,2 odsto, dok je u Slovačkoj ovaj procenat 93,1 odsto, a u Hrvatskoj 91,4 odsto. Iako Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Severna Makedonija nisu bile deo istraživanja, procenjuje se da bi i one bile u samom vrhu po ovom pokazatelju. Prema dostupnim podacima, stanovnici zemalja Centralne i Istočne Evrope u proseku poseduju kuće ili stanove u 30 odsto više slučajeva nego stanovnici Zapadne Evrope.

Ovaj trend se objašnjava masovnom privatizacijom stanova tokom devedesetih godina prošlog veka, kada su nekadašnje komunističke države omogućile građanima da otkupe stanove u kojima su živeli, često po veoma povoljnim uslovima. Rezultati ovog procesa su vidljivi u podacima: u Mađarskoj 89 odsto ljudi poseduje nekretninu, u Litvaniji 87,4 odsto, Poljskoj 87,2 odsto, Bugarskoj 86,1 odsto, Letoniji 82,2 odsto, a u Estoniji 79,7 odsto. Sve ove zemlje su imale sličan istorijski razvoj stambenog fonda.

Nasuprot tome, u najrazvijenijim evropskim državama procenat vlasništva nad nekretninama je znatno niži. U Švajcarskoj samo 42 odsto građana ima svoj stan ili kuću, u Nemačkoj 47,2 odsto, Austriji 54,5 odsto, Danskoj 60,9 odsto, Francuskoj 61,2 odsto, Velikoj Britaniji 61,7 odsto, dok je u Švedskoj ovaj procenat 64,6 odsto.

Ovi podaci ukazuju na značajne razlike u stambenim politikama i ekonomskim modelima kroz istoriju, pri čemu je masovno vlasništvo nad nekretninama u nekadašnjim komunističkim zemljama posledica specifičnih društvenih i ekonomskih okolnosti. Prema analizama, ova razlika ne znači da je bilo koji ekonomski model bio savršen, ali pokazuje uspešnost pojedinih mera stambene politike u određenim periodima.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

DeepSeek planira prikupljanje 7,4 milijarde dolara u prvoj rundi finansiranja

Kineska AI kompanija cilja procenu do 59 milijardi dolara, investitori uključuju Tencent i CATL

Published

on

By

Kineska AI kompanija cilja procenu do 59 milijardi dolara, investitori uključuju Tencent i CATL

Kineska tehnološka kompanija DeepSeek priprema se da u svojoj prvoj rundi finansiranja prikupi približno 50 milijardi juana (7,4 milijarde dolara), navode izvori upoznati sa procesom. Očekuje se da ova runda, čiji su glavni investitori Tencent i proizvođač baterija CATL, proceni vrednost DeepSeeka nakon ulaganja između 350 i 400 milijardi juana, što odgovara iznosu od 52 do 59 milijardi dolara.

DeepSeek, koji je tokom prošle godine stekao međunarodnu prepoznatljivost zahvaljujući modelima V3 i R1, pokazao je sposobnost da konkuriše vodećim američkim rešenjima u oblasti veštačke inteligencije. Ovi modeli su naišli na široke pohvale u Silicijumskoj dolini, posebno jer su doveli u pitanje ranije pretpostavke o inferiornosti kineskih AI rešenja u odnosu na američke konkurente.

Nova runda finansiranja predstavlja značajan zaokret u strategiji DeepSeeka, koji je do sada izbegavao eksterno finansiranje zahvaljujući podršci osnivača Lianga Venfenga i njegovog kvantnog hedž fonda High-Flyer. Međutim, ubrzani razvoj AI industrije i prelazak sa četbotova otvorenog koda na naprednije AI agente, koji zahtevaju veću računarsku snagu, motivisali su kompaniju na promenu pristupa.

Prema izvorima, Liang Venfeng je lično investirao 20 milijardi juana u ovu rundu, dok Tencent razmatra ulaganje od 10 milijardi juana, a CATL 5 milijardi juana. Pregovori su u toku i sa kineskim nacionalnim fondom za veštačku inteligenciju, kao i kompanijama NetEase i JD.com, uz napomenu da je planirani broj investitora manji od 10. Uz to, među potencijalnim investitorima su i IDG Capital i Monolith Management iz Hong Konga.

Iako je ova runda jedna od najvećih privatnih investicija u tehnološke projekte u Kini, ona je ipak manja u poređenju sa investicijama američkih rivala, poput 65 milijardi dolara koje je Anthropic prikupio prošlog meseca ili 122 milijarde dolara koje je OpenAI prikupio u martu. DeepSeek se istovremeno suočava sa geopolitičkim ograničenjima, jer američke zabrane izvoza tehnologije ograničavaju pristup najnaprednijem hardveru, što utiče na strategiju razvoja i finansiranja kompanije.

Kompanija planira da završetak runde finansiranja bude u narednih nekoliko nedelja, a finansijski detalji i konačan sastav investitora još uvek su predmet pregovora. DeepSeek do sada nije iznosio planove za izlazak na berzu, dok konkurenti OpenAI i Anthropic već razmatraju inicijalnu javnu ponudu.

Pročitaj još

Domaće

MOL traži dodatnih 30 dana za kupovinu 56,15 odsto udela u NIS-u

Operativna licenca NIS-a važi do 16. juna, cena nafte porasla na 98 dolara po toni

Published

on

By

Operativna licenca NIS-a važi do 16. juna, cena nafte porasla na 98 dolara po toni

Mađarska naftna kompanija MOL zatražila je od američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) produženje roka za završetak pregovora o kupovini većinskog ruskog udela od 56,15 odsto u kompaniji NIS, na još 30 dana. Prema rečima ministarke energetike Dubravke Đedović Handanović, zahtev je upućen jer trenutni rok za sklapanje ugovora ističe 6. juna, dok operativna licenca za rad NIS-a važi do 16. juna.

“Gospodin Djukov je potvrdio nastavak aktivnih pregovora između Gaspromnjefta i MOL-a i da je MOL danas zatražio dodatno vreme od 30 dana za završetak tih pregovora. To mi je potvrdio i prvi čovek MOL-a, Žolt Hernadi”, izjavila je Đedović Handanović na Ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu.

Prema njenim rečima, sa mađarske strane postoji spremnost za nalaženje rešenja, dok je sa ruske strane potvrđeno da će NIS zatražiti produženje operativne licence, koja ističe 16. juna. Time bi se kompaniji omogućio nastavak prerade nafte i drugih regularnih aktivnosti, uključujući rafinerijsku preradu, uvoz sirove nafte, poslovne i tehničke transakcije.

NIS trenutno obavlja rafinerijsku preradu od 10.000 tona nafte mesečno. Ministarka je istakla da je država u prethodnom periodu, smanjenjem akciza i puštanjem strateških rezervi na tržište, održala sigurnost snabdevanja i stabilnost cena goriva. “Videli smo da je danas barel nafte povećan na 98 dolara po toni, što i dalje stvara pritisak na evropsko tržište, ali nismo imali većih cenovnih oscilacija ni nestašica”, navela je Đedović Handanović.

MOL Grupa je 19. januara saopštila da je postigla glavne odredbe okvirnog sporazuma sa Gaspromnjeftom o kupovini udela od 56,15 odsto u NIS-u, dok su pregovori u toku i sa nacionalnom naftnom kompanijom Ujedinjenih Arapskih Emirata (ADNOC), o njenom mogućem ulasku u vlasničku strukturu kao manjinskog akcionara. Prethodni rok za sklapanje ugovora bio je 22. maj, a SAD su uvele sankcije NIS-u 9. oktobra 2025. godine zbog većinskog ruskog vlasništva.

Operativna licenca NIS-a izdana je od strane američkog Ministarstva finansija i omogućava nastavak poslovanja i ključnih ugovora do 16. juna, uključujući uvoz sirove nafte i obavljanje transakcija neophodnih za sigurnost snabdevanja. Takođe, zabrana izvoza naftnih derivata je produžena kako bi se povećale zalihe u zemlji i očuvala stabilnost tržišta u slučaju daljih rizika vezanih za poslovanje NIS-a.

Pročitaj još

Domaće

Slovačka ulaže u nuklearne kapacitete, 85 odsto struje iz niskougljeničnih izvora

Nuklearna energija čini 62–66% energetskog miksa, vetroelektrane se neće razvijati prema najavi premijera Fica

Published

on

By

Nuklearna energija čini 62–66% energetskog miksa, vetroelektrane se neće razvijati prema najavi premijera Fica

Slovačka planira da svoju buduću energetsku strategiju zasniva na širenju nuklearnih kapaciteta, dok izgradnja vetroparkova nije deo aktuelnih planova, izjavio je premijer Robert Fico nakon sednice vlade u Bratislavi. Fico je istakao da Slovačka ima određene administrativne obaveze u okviru Plana oporavka i otpornosti Evropske unije, ali je naglasio da vetroparkovi nisu neophodni za zemlju, prenose ekonomske analize.

Prema njegovim rečima, oko 85 odsto električne energije u Slovačkoj već dolazi iz niskougljeničnih izvora. Posebno je naglasio da nuklearna energija učestvuje sa 62–66% u energetskom miksu, hidroelektrane sa 13–18%, gas sa 12–14%, dok obnovljivi izvori poput sunca, biomase i vetra zajedno doprinose sa svega 6–9%. Deo sektora baziranog na uglju je praktično ugašen tokom 2023/2024. godine.

Fico je naveo i da Slovačka ima razvijene interkonekcije sa svim susednim državama i da je neto izvoznik električne energije, što dodatno potvrđuje stabilnost njenog elektroenergetskog sistema. “Mi, ponavljam, nećemo ići ovim putem, imamo drugačije ideje o tome kako bi trebalo da izgleda energetski miks Slovačke”, rekao je Fico, dodavši da država planira izgradnju novog nuklearnog postrojenja kao ključnog stuba za buduću energetsku sigurnost.

Premijer je poručio da će Slovačka ispuniti administrativne obaveze prema Evropskoj uniji, ali da razvoj vetroelektrana nije deo njihovih prioriteta. Istakao je i da Slovačka ima jedan od najčišćih elektroenergetskih sistema u Evropi zahvaljujući snažnom osloncu na nuklearnu energiju.

Pročitaj još

U Trendu