Connect with us

Domaće

Rumunija beleži vlasništvo nad stanovima od 93,2 odsto, u Švajcarskoj svega 42 odsto

Stanovnici Centralne i Istočne Evrope poseduju nekretnine u 30 odsto više slučajeva nego građani Zapadne Evrope

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Martinharry

Stanovnici Centralne i Istočne Evrope poseduju nekretnine u 30 odsto više slučajeva nego građani Zapadne Evrope

Građani Rumunije imaju najvišu stopu vlasništva nad stanovima u Evropi, čak 93,2 odsto, dok je u Slovačkoj ovaj procenat 93,1 odsto, a u Hrvatskoj 91,4 odsto. Iako Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Severna Makedonija nisu bile deo istraživanja, procenjuje se da bi i one bile u samom vrhu po ovom pokazatelju. Prema dostupnim podacima, stanovnici zemalja Centralne i Istočne Evrope u proseku poseduju kuće ili stanove u 30 odsto više slučajeva nego stanovnici Zapadne Evrope.

Ovaj trend se objašnjava masovnom privatizacijom stanova tokom devedesetih godina prošlog veka, kada su nekadašnje komunističke države omogućile građanima da otkupe stanove u kojima su živeli, često po veoma povoljnim uslovima. Rezultati ovog procesa su vidljivi u podacima: u Mađarskoj 89 odsto ljudi poseduje nekretninu, u Litvaniji 87,4 odsto, Poljskoj 87,2 odsto, Bugarskoj 86,1 odsto, Letoniji 82,2 odsto, a u Estoniji 79,7 odsto. Sve ove zemlje su imale sličan istorijski razvoj stambenog fonda.

Nasuprot tome, u najrazvijenijim evropskim državama procenat vlasništva nad nekretninama je znatno niži. U Švajcarskoj samo 42 odsto građana ima svoj stan ili kuću, u Nemačkoj 47,2 odsto, Austriji 54,5 odsto, Danskoj 60,9 odsto, Francuskoj 61,2 odsto, Velikoj Britaniji 61,7 odsto, dok je u Švedskoj ovaj procenat 64,6 odsto.

Ovi podaci ukazuju na značajne razlike u stambenim politikama i ekonomskim modelima kroz istoriju, pri čemu je masovno vlasništvo nad nekretninama u nekadašnjim komunističkim zemljama posledica specifičnih društvenih i ekonomskih okolnosti. Prema analizama, ova razlika ne znači da je bilo koji ekonomski model bio savršen, ali pokazuje uspešnost pojedinih mera stambene politike u određenim periodima.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Fondacija Studenica dodeljuje nagradu za filantropiju, prijave do 25. septembra

Za nagradu Miroslav Majkl Đorđević kandidati iz Srbije i dijaspore, više od 2.000 stipendista podržano do sada

Published

on

By

Za nagradu Miroslav Majkl Đorđević kandidati iz Srbije i dijaspore, više od 2.000 stipendista podržano do sada

Fondacija Studenica je i ove godine raspisala konkurs za dodelu nagrade „Miroslav Majkl Đorđević“, koja se dodeljuje pojedincima iz Srbije ili osobama srpskog porekla širom sveta za izuzetna dela filantropije, dobročinstva i zadužbinarstva. Nagrada nosi ime po Miroslavu Majklu Đorđeviću (1936-2023), osnivaču Fondacije Studenica i istaknutom lideru dijaspore koji je, od emigracije u Ameriku 1956. godine, kroz filantropsko delovanje podržao više od 2.000 srpskih studenata i talentovanih mladih u Srbiji, regionu i na prestižnim američkim univerzitetima.

Cilj nagrade je očuvanje nasleđa Miroslava Majkla Đorđevića i podsticanje tradicije zadužbinarstva, kao i inspirisanje drugih da slede njegov primer u izgradnji povezane zajednice. Pravo da predlože kandidate imaju pojedinci, organizacije, kompanije, neprofitne organizacije, medijske kuće i marketinške agencije. Prijavljeni kandidati moraju imati nesporan ugled i izuzetne rezultate u filantropiji, a među glavnim kriterijumima su merljiv pozitivan efekat na zajednicu, promovisanje poslovnog morala i društvenog ugleda, podsticanje drugih na dobročinstvo, kao i obim i kontinuitet ulaganja u filantropske projekte.

Kao oblasti delovanja uzimaju se u obzir nauka i obrazovanje, zaštita životne sredine, očuvanje kulturnog nasleđa, unapređenje ljudskih prava i pomoć ugroženim kategorijama stanovništva. O dobitniku nagrade odlučuje petočlani žiri, koji imenuje Upravni odbor Fondacije Studenica. Dobitniku će biti uručena skulptura – autorsko delo alumniste Fondacije – koja simbolizuje dobročinstvo i filantropiju, a Fondacija Studenica i partneri će osigurati i medijsku promociju nagrađenog.

Krajnji rok za podnošenje prijava je 25. septembar, a dodela nagrade biće organizovana na posebnoj svečanosti nakon odluke žirija. Obrazac za prijavu dostupan je na sajtu Fondacije Studenica, a prijave se šalju elektronskim putem na navedenu adresu. Dodatne informacije o konkursu dostupne su na www.sr.studenica.org.

Pročitaj još

Domaće

Srbija izvezla robu u EU vrednu više od 20 milijardi evra, SEPA sistem ubrzava transakcije

Evropska unija čini više od 60% trgovinske razmene Srbije, a šest milijardi evra bespovratnih sredstava već isplaćeno domaćim korisnicima

Published

on

By

Evropska unija čini više od 60% trgovinske razmene Srbije, a šest milijardi evra bespovratnih sredstava već isplaćeno domaćim korisnicima

Privreda Srbije ostvarila je izvoz robe u Evropsku uniju u vrednosti većoj od 20 milijardi evra godišnje, dok EU ostaje najveći spoljnotrgovinski partner sa udelom većim od 60% u ukupnoj trgovinskoj razmeni zemlje. U periodu od 2014. do 2027. godine, Srbiji je namenjeno oko sedam milijardi evra iz evropskih fondova, od čega je šest milijardi bespovratno, a značajan deo tog iznosa već je isplaćen, izjavili su predstavnici Delegacije Evropske unije u Srbiji na događaju „EU nedelja mogućnosti”.

Iz ovih sredstava korist su imala ne samo preduzeća, već i poljoprivrednici, naučne i kulturne institucije, civilno društvo i lokalne zajednice. Posebni rezultati postignuti su u oblasti inovacija, gde su preduzetnici uz podršku EU razvili tehnološki napredna rešenja i plasirali ih na svetsko tržište. Istovremeno, mogućnosti IPARD fondova u poljoprivredi i prehrambenoj industriji nisu u potpunosti iskorišćene, te se apeluje na efikasnije korišćenje tih sredstava u budućnosti.

Najnoviji korak u ekonomskom povezivanju je pristup Srbije SEPA sistemu međunarodnog plaćanja, koji omogućava brže i jeftinije transakcije za građane i privredu. Igor Savić iz Narodne banke Srbije naveo je da je sistem tehnički i operativno spreman u 18 poslovnih banaka, što će posebno koristiti izvoznicima, naročito malim i srednjim preduzećima, jer će sredstva iz inostranstva biti dostupna istog dana, a banke su najavile pojednostavljenje procedura i niže tarife za međunarodna plaćanja u evrima.

Silvija Rakić iz Saveta evropskih poslovnih udruženja i privrednih komora u Srbiji (CEBAC) istakla je da je za 2.000 kompanija iz EU, koje CEBAC zastupa, kao i za domaće privrednike, ključno što brže usaglašavanje industrijskih standarda i eliminacija dvostruke sertifikacije prilikom izvoza proizvoda. SEPA sistem je, prema njenim rečima, znak promena koje omogućavaju bolje upravljanje likvidnošću i signaliziraju da ekonomsko povezivanje ne može da čeka formalno članstvo, jer je to za privrednike preskupo.

Rakić je ukazala i na potrebu intenzivnijeg ekonomskog povezivanja na Zapadnom Balkanu, jer kompanije iz EU taj region vide kao jedinstveno tržište, što je važno i za srpske izvoznike. Iako zakoni u Srbiji daju dobru osnovu za integraciju, problemi nastaju u njihovoj primeni i brzini donošenja podzakonskih akata, što može stvarati dodatne troškove za kompanije, kao što je to bio slučaj sa uvođenjem karbonske takse i ukidanjem podsticaja za reciklere.

Na kraju, predstavnici privrede i institucija saglasni su da brže ekonomsko usklađivanje sa EU donosi benefite svim akterima tržišta i povećava predvidivost poslovanja, nezavisno od političkih promena.

Pročitaj još

Domaće

Industrijske cene u Evrozoni porasle 4,9 odsto, energenti skočili 12,3 odsto

Najveći rast proizvođačkih cena zabeležen u Bugarskoj 14,5 odsto, a mesečni rast u Danskoj 3 odsto

Published

on

By

Najveći rast proizvođačkih cena zabeležen u Bugarskoj 14,5 odsto, a mesečni rast u Danskoj 3 odsto

Industrijske proizvođačke cene u Evrozoni zabeležile su u aprilu najveći međugodišnji rast u poslednje tri godine, sa povećanjem od 4,9 odsto, prema podacima Evrostata. Identican godišnji rast od 4,9 odsto registrovan je i na nivou Evropske unije. Istovremeno, proizvođačke cene su u Evrozoni porasle 0,6 odsto na mesečnom nivou, dok je u Evropskoj uniji mesečni rast iznosio 0,7 odsto.

Cene energenata u Evrozoni zabeležile su skok od 12,3 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Kod intermedijarnih dobara zabeležen je rast od 3,9 odsto, kapitalna dobra su porasla 2,1 odsto, trajna potrošačka dobra 2,7 odsto, dok su cene netrajnih potrošačkih dobara zabeležile pad od 0,2 odsto.

Bugarska je prijavila najveći godišnji rast proizvođačkih cena od 14,5 odsto, zatim Litvanija sa 13,1 odsto i Rumunija sa 11,5 odsto. Sa druge strane, najizraženiji pad zabeležen je u Luksemburgu, gde su proizvođačke cene pale za 3,7 odsto, zatim Estoniji 1,2 odsto i Kipru 0,7 odsto.

Na mesečnom nivou, intermedijarna dobra u Evrozoni zabeležila su rast cena od 1,8 odsto, kapitalna dobra 0,3 odsto, a trajna potrošačka dobra su takođe porasla, dok su cene netrajnih potrošačkih dobara ostale stabilne. Cene energije su na mesečnom nivou zabeležile pad od 0,4 odsto.

U Danskoj je na mesečnom nivou zabeležen najveći rast cena od 3 odsto, u Hrvatskoj 2,7 odsto, dok je u Belgiji rast bio 2,4 odsto. Najveći mesečni pad zabeležen je u Francuskoj sa 2,1 odsto, Estoniji 0,8 odsto i Švedskoj 0,3 odsto, prema zvaničnim podacima Evrostata.

Pročitaj još

U Trendu