Connect with us

Domaće

Radni sporovi za mobing i diskriminaciju traju i do 12 godina, svaki osmi radnik dobija presudu

U Beogradu svaki drugi radnik gubi spor, a četvrtina odustaje pre presude; čekanje na pravdu prelazi deceniju

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Www.kaboompics.com

U Beogradu svaki drugi radnik gubi spor, a četvrtina odustaje pre presude; čekanje na pravdu prelazi deceniju

Radni sporovi za mobing i diskriminaciju u Beogradu mogu da potraju i do 12 godina, pokazuje analiza Centra za istraživačko novinarstvo Srbije. Prema podacima, svaki osmi zaposleni uspe da dobije presudu u svoju korist, dok svaki četvrti odustane od procesa pre njegovog završetka. Samo pred Višim sudom u Beogradu, u poslednje tri godine, svaki drugi radnik izgubio je spor protiv poslodavca po pitanju zlostavljanja ili diskriminacije na radu, a prosečno vreme trajanja procesa za mnoge prelazi tri godine, dok neki čekaju presudu skoro 12 godina.

U tipičnom slučaju, Marijana Petrović, koja je deset godina radila kao administrativna radnica, tužila je svog poslodavca 2017. godine zbog mobinga nakon što je ostala sama u 750 kvadrata firme, bez plate i uplaćenih doprinosa. Sud je presudio u korist poslodavca, navodeći da loši uslovi i neisplaćeni doprinosi nisu dokaz zlostavljanja, te da je račun firme bio u blokadi zbog lošeg poslovanja. Marijana je navela i da je zbog neuplaćenih doprinosa na operaciju morala da ode sa osam meseci zakašnjenja, što je, po njenim tvrdnjama, dovelo do ozbiljnih zdravstvenih posledica.

Mario Reljanović, viši naučni saradnik Instituta za uporedno pravo, smatra da pitanje namere poslodavca nije presudno, jer zlostavljanje može nastati i nesvesnim delovanjem. Reljanović ocenjuje ovakve presude kao opasan presedan, jer se u praksi može desiti da sudije opravdavaju ponašanje poslodavca lošim poslovanjem, što nije u skladu sa zakonskim obavezama.

Nada Đorđević, predsednica Upravnog odbora Društva sudija Srbije i bivša sudija Višeg suda u Beogradu, naglašava da su ovi postupci složeni jer se teško mogu pronaći pisani dokazi o diskriminaciji ili mobingu, pa se većina činjenica zasniva na iskazima stranaka i svedoka, što proces čini dugotrajnim i iscrpnim. Đorđević ističe potrebu za dodatnim obukama sudija i saradnjom sa ekspertima u ovoj oblasti, kako bi se unapredila praksa i ubrzali postupci.

Podaci pokazuju da su sudovi preopterećeni predmetima, što dodatno produžava trajanje radnih sporova. Situacije u kojima se nalaze tužioci često su neizdržive i ozbiljno utiču na kvalitet njihovog života, dok samo mali procenat radnika uspeva da ostvari svoja prava kroz sudski postupak. U četvrtini slučajeva, radnici odustaju od tužbi pre donošenja presude.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Pepco otvara prve prodavnice u Ukrajini, širi poslovanje na 20 tržišta

Maloprodajni lanac Pepco uskoro u Severnoj Makedoniji i Ukrajini, više od 4.000 prodavnica u 18 zemalja

Published

on

By

Maloprodajni lanac Pepco uskoro u Severnoj Makedoniji i Ukrajini, više od 4.000 prodavnica u 18 zemalja

Evropski diskontni maloprodajni lanac Pepco najavio je otvaranje prvih prodavnica u Ukrajini u drugoj polovini 2026. godine, čime će ova zemlja postati 20. tržište na kojem kompanija posluje. Prva prodavnica u Ukrajini biće otvorena u oktobru, dok će u junu ove godine Pepco otvoriti prodavnicu u Severnoj Makedoniji, navodi se u saopštenju kompanije.

Ovo proširenje deo je strategije rasta Pepco Grupe, koja uključuje pažljivo širenje poslovanja širom Evrope i ulazak na nova tržišta. Sredinom juna brend će otvoriti prvu prodavnicu u Skoplju, dok je Ukrajina sledeći korak u ekspanziji planiranoj za 2026. godinu.

“Milioni kupaca širom Evrope vole naš brend, od Portugala do Rumunije i od Estonije do Italije, i veoma nam je drago što će im se uskoro pridružiti i potrošači u Ukrajini. Radujemo se pilot otvaranju prvih Pepco prodavnica. Naša misija je jednostavna: da olakšamo svakodnevni život kupcima nudeći kvalitetnu odeću i proizvode široke potrošnje po vodećim cenama na tržištu. Uzbuđeni smo što ovu ponudu donosimo ukrajinskim porodicama i što ćemo otvoriti prodavnice koje su dostupne, praktične i jednostavne za kupovinu”, izjavio je Marcin Stanko, glavni operativni direktor za Centralnu i Istočnu Evropu.

Menadžer kompanije Pepco za Ukrajinu, Arsen Starčenko, dodaje: „Veoma sam uzbuđen što postajem deo Pepco porodice – kompanije sa snažnom kulturom i istinskom posvećenošću ljudima. Danas Pepco ima priliku da postane važan akter na ukrajinskom tržištu. Uprkos izazovima koje donosi rat, građani Ukrajine nastavljaju da žive, rade i grade svoju budućnost. Verujem da Pepco može postati deo tog oporavka, pomažući ljudima da stvore udobnost u svakodnevnom životu po pristupačnim cenama, otvarajući nova radna mesta i doprinoseći oporavku ukrajinske ekonomije.”

Pepco Group beleži snažan operativni i finansijski rast zahvaljujući jednostavnom i lako skalabilnom formatu prodavnica, disciplinovanom upravljanju kapitalom i unapređenoj ponudi fokusiranoj na liderstvo u cenama i dostupnost proizvoda. Kompanija je vodeći evropski diskontni maloprodajni lanac sa više od 4.000 prodavnica u 18 zemalja. U ponudi su odeća za celu porodicu, proizvodi za domaćinstvo i igračke po pristupačnim cenama.

Osnovan pre 22 godine u Poljskoj, Pepco danas zapošljava više od 32.000 ljudi i svakog meseca uslužuje oko 36 miliona kupaca. Akcije Pepco Group kotiraju se na Warsaw Stock Exchange (WSE:PCO).

Pročitaj još

Domaće

Alfabet planira prikupljanje 80 milijardi dolara za AI infrastrukturu, Berkšir Hatavej ulaže 10 milijardi

Tehnološki gigant predviđa kapitalne izdatke do 190 milijardi dolara, Bafetov holding menja strategiju sa Epla na Alfabet

Published

on

By

Tehnološki gigant predviđa kapitalne izdatke do 190 milijardi dolara, Bafetov holding menja strategiju sa Epla na Alfabet

Američka kompanija Alfabet (vlasnik Gugla) najavila je da planira da prikupi 80 milijardi dolara (oko 8.640 milijardi dinara) putem emisije akcija radi razvoja infrastrukture za veštačku inteligenciju. Kompanija je saopštila da je beleži izrazitu potražnju za AI rešenjima koja prevazilazi trenutne kapacitete. U saopštenju se navodi da će sredstva biti upotrebljena za opšte korporativne svrhe, uključujući kapitalne izdatke u proširenje AI infrastrukture i globalnih računarskih kapaciteta.

Na nedavnoj konferenciji Google I/O, izvršni direktor Sundar Pičaj izjavio je da Alfabet očekuje kapitalne izdatke između 180 i 190 milijardi dolara do kraja godine. Značajan deo finansiranja, u iznosu od 10 milijardi dolara (oko 1.080 milijardi dinara), biće realizovan kroz privatni plasman akcija, čiji je kupac holding kompanija Berkšir Hatavej, poznata po dugogodišnjem vođstvu Vorena Bafeta.

Berkšir Hatavej je prethodno pre devet godina započeo investiranje u Epl, što je postalo jedna od najprofitabilnijih investicija u istoriji kompanije. Ulazak u Alfabet sa 10 milijardi dolara predstavlja nastavak ulaganja u vodeće tehnološke kompanije sa jasnim planom rasta, kako je objavljeno. Mediji prenose da je Berkšir Hatavej tokom 2025. prodao oko 75% svog udela u Eplu, dok Epl i dalje čini više od 40% portfolija sa 915 miliona akcija.

Voren Bafet je više puta istakao da je Epl bolja investicija od Koka-kole i American Expressa, ali da je deo udela prodao “previše rano” i da bi kupio još, ali ne po aktuelnim cenama. Alfabet je u prethodnom periodu zabeležio snažan rast zahvaljujući porastu tražnje za AI tehnologijama.

Sredstva prikupljena emisijom akcija i privatnim plasmanom biće upotrebljena za dalji razvoj AI infrastrukture i povećanje globalnih računarskih kapaciteta, naglašavaju iz kompanije.

Pročitaj još

Domaće

Evropska centralna banka: Evro dostigao učešće od 20 odsto u globalnim transakcijama

Izdavanje dužničkih hartija u evrima poraslo 30 odsto u odnosu na 2024. godinu, ali evro ostaje iza dolara

Published

on

By

Izdavanje dužničkih hartija u evrima poraslo 30 odsto u odnosu na 2024. godinu, ali evro ostaje iza dolara

Evropska centralna banka saopštila je da je međunarodna uloga evra tokom prošle godine umereno porasla, učvrstivši njegovu poziciju druge najvažnije svetske valute. Učešće evra u ključnim indikatorima globalne upotrebe iznosilo je oko 20 odsto, što potvrđuje nastavak postepenog uzlaznog trenda od 2014. godine.

Najznačajniji rast zabeležen je u segmentu međunarodnog zaduživanja – izdavanje dužničkih hartija u evrima povećano je za oko 30 odsto u odnosu na 2024. godinu, dostigavši najviši nivo od uvođenja evra. Takođe, evro je prvi put preuzeo vodeću ulogu na svetskom tržištu zelenih i održivih međunarodnih obveznica, dok su prilivi stranih portfolio investicija u evrozonu bili blizu istorijskih maksimuma.

Evropska centralna banka navodi i da se pojavljuju znaci fragmentacije globalnog monetarnog sistema, budući da centralne banke širom sveta povećavaju rezerve u zlatu, a pojedine zemlje razvijaju alternativne sisteme prekograničnih plaćanja. Ova pojava dovedena je u vezu sa rastućim geopolitičkim podelama.

Predsednica ECB, Kristin Lagard, izjavila je: “Postoji prostor za jačanje globalne uloge evra, uz uslov jačanja ekonomskih, institucionalnih i geopolitičkih temelja Evropske unije.” U izveštaju se dalje ističe potreba za dubljim i likvidnijim tržištima kapitala, kao i napretkom u formiranju Unije štednje i investicija.

Evropska centralna banka preporučuje Evropskoj uniji da razvije stalni zajednički dug, čime bi evro dobio snažniju globalnu finansijsku osnovu i veliko, sigurno i likvidno tržište državnih obveznica.

Pročitaj još

U Trendu