Connect with us

Svet

Putin saopštio razgovore sa Kinom, Indijom i SAD o posledicama provokacija Kijeva

Ruski predsednik naveo da je Moskva prihvatila američki predlog o produženju prekida vatre i razmeni zarobljenika

Published

on

Foto Izvor:

Ruski predsednik naveo da je Moskva prihvatila američki predlog o produženju prekida vatre i razmeni zarobljenika

Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je danas da je Rusija održala razgovore sa Kinom, Indijom i Sjedinjenim Američkim Državama u vezi sa mogućim posledicama provokacija Kijeva tokom proslave Dana pobede u Moskvi. Putin je istakao da je Moskva pristala na predlog SAD o produženju prekida vatre sa Ukrajinom do 11. maja i razmeni ratnih zarobljenika, navodeći da je Ukrajini 5. maja upućen spisak od 500 pripadnika ukrajinske vojske za razmenu.

“Prvobitna reakcija je bila da moraju detaljnije da pogledaju, pa možda ne svih 500, možda 200, a onda su potpuno nestali sa radara i otvoreno rekli da nisu spremni za ovu razmenu. Nisu je želeli”, rekao je Putin, dodajući da iz Kijeva još nisu stigli novi predlozi na tu temu.

Prema dostupnim informacijama, Putin je posle proslave Dana pobede razgovarao i sa slovačkim premijerom Robertom Ficom, vrhovnim vladarom Malezije sultanom Ibrahimom, predsednikom Laosa Tonglunom Sisulitom, predsednikom Abhazije Badrom Gumbom, predsednikom Južne Osetije Alanom Gaglojevim i delegacijom Republike Srpske.

“Razgovori sa partnerima su vođeni u duhu razmene informacija i zabrinutosti zbog moguće eskalacije”, saopšteno je iz kabineta predsednika Rusije.

Svet

Keiko Fudžimori u vođstvu nakon drugog kruga predsedničkih izbora u Peruu

Zvanični rezultati pokazuju prednost Fudžimori u završnoj fazi brojanja glasova, potvrđuje izborna komisija

Published

on

By

Zvanični rezultati pokazuju prednost Fudžimori u završnoj fazi brojanja glasova, potvrđuje izborna komisija

Desničarska predsednička kandidatkinja Keiko Fudžimori vodi nakon drugog kruga izbora u Peruu, dok se brojanje glasova približava kraju, pokazuju podaci Nacionalne izborne kancelarije. Sa 99,86 odsto prebrojanih glasačkih listića, Fudžimori ima 50,12 procenata, što predstavlja prednost od nešto više od 43.000 glasova u odnosu na svog rivala, levo orijentisanog kandidata Roberta Sančeza.

Prema zvaničnim informacijama, ostalo je da se obradi još 131 zbirni zapisnik, što čini približno 39.000 glasova. Iz izbornih organa navode da ovaj broj nije dovoljan da bi Sančez mogao da preokrene trenutni rezultat. Ipak, konačni pobednik neće biti proglašen pre sredine jula, kako je najavljeno iz izborne komisije.

Fudžimori je dobila značajnu podršku glasača u inostranstvu, posebno iz Sjedinjenih Američkih Država i Japana. Iz redova njene partije saopšteno je da će sačekati završetak zvaničnog brojanja pre nego što proglase pobedu. Pobednik izbora preuzeće dužnost 28. jula i imaće mandat od pet godina.

Rival Fudžimorijeve, Roberto Sančez, izjavio je da neće priznati vladu pod njenim vođstvom, navodeći da su, prema njegovim tvrdnjama, zabeležene „ozbiljne nepravilnosti u izbornom procesu“. Sančez je ukazao na navodne administrativne neregularnosti prilikom obrade glasova iz inostranstva, kojih je, kako navodi, oko 300.000. Prema zvaničnim podacima, ovaj deo glasova je u velikoj meri išao u korist Fudžimorijeve.

Izbori u Peruu održani su 7. juna, kada su se u drugom krugu suočili Keiko Fudžimori, ćerka bivšeg predsednika Alberta Fudžimorija, i Roberto Sančez. Ovi izbori deo su šireg trenda u Latinskoj Americi, gde su u poslednje vreme zabeležene pobede kandidata čvrstog političkog opredeljenja. Izborni rezultati izazvali su različite reakcije među biračima, pri čemu su bezbednost i borba protiv kriminala bili istaknuta pitanja tokom kampanje.

Međunarodni mediji navode da će konačni rezultati biti potvrđeni nakon što izborna komisija obradi preostale zapisnike i objavi zvaničnu odluku.

Pročitaj još

Svet

Administracija Donalda Trampa i Iran u sporu oko tumačenja sporazuma o nuklearnom programu

Zvaničnici SAD i Irana iznose suprotstavljene tvrdnje o inspekcijama, korišćenju sredstava i pravima prolaska kroz Hormuški moreuz

Published

on

By

Zvaničnici SAD i Irana iznose suprotstavljene tvrdnje o inspekcijama, korišćenju sredstava i pravima prolaska kroz Hormuški moreuz

Administracija Donalda Trampa i iranski zvaničnici ušli su u novi spor oko tumačenja navodnih ustupaka u pregovorima o nuklearnom programu, saopšteno je iz diplomatskih izvora. Dok američka strana tvrdi da je Iran pristao na pojačane inspekcije i ograničenja korišćenja odmrznutih sredstava, Teheran te navode odlučno odbacuje.

Predsednik Tramp je izjavio da je Iran “potpuno i u potpunosti pristao” na najviši nivo nuklearnih inspekcija na duži vremenski period, a potpredsednik Džej Di Vens ocenjuje dogovor kao “veliku prekretnicu”. S druge strane, portparol iranskog ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagaei naveo je da Iran nije prihvatio nove obaveze niti dozvolio pristup inspektorima na oštećenim lokacijama, već da će se saradnja sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju nastaviti prema postojećim procedurama.

Američki zvaničnici tvrde i da bi milijarde dolara iranskih sredstava, koje bi bile odmrznute u okviru eventualnog sporazuma, morale biti korišćene isključivo za nabavku američkih poljoprivrednih i medicinskih proizvoda, pod kontrolom SAD i Katara. Iranski ambasador pri Ujedinjenim nacijama Ali Bahreini je, međutim, izjavio da je Iran samostalan u odlučivanju o svojoj imovini i odbacio bilo kakvo uplitanje drugih država u te procese.

Kao dodatnu tačku neslaganja, memorandum o razumevanju predviđa da će brodovi imati pravo na besplatan prolaz kroz Hormuški moreuz tokom 60 dana, nakon čega, prema rečima Donalda Trampa, moreuz ostaje “toll-free”. Iranski zvaničnici nisu potvrdili ovu interpretaciju, već su najavili mogućnost naplate naknada za određene usluge, što je dodatno zaoštrilo razlike. Tramp je prošlog vikenda zapretio da će SAD preuzeti kontrolu nad moreuzom i same naplaćivati prolaz.

Analitičari upozoravaju da česte promene narativa i suprotstavljene izjave obe strane otežavaju sagledavanje stvarnog toka pregovora. Zvanično, ni jedna od strana do sada nije potvrdila postizanje konačnog dogovora o navedenim pitanjima.

Pročitaj još

Svet

Požar u fabrici plastike kod Atine gori više od 16 sati, saobraćaj privremeno obustavljen

Vatrogasne ekipe i dalje gase vatru, građanima preporučeno ostajanje u zatvorenom zbog zagađenja vazduha

Published

on

By

Vatrogasne ekipe i dalje gase vatru, građanima preporučeno ostajanje u zatvorenom zbog zagađenja vazduha

Veliki požar izbio je u fabrici plastike u oblasti Votanikos kod Atine i traje duže od 16 sati, saopštile su grčke vlasti. U požaru nema povređenih, dok vatrogasci nastavljaju borbu sa vatrom koja je dodatno otežana urušavanjem dela krova usled visokih temperatura.

Prema zvaničnim informacijama, požar se održava zbog velike količine zapaljivog materijala uskladištenog u fabričkom kompleksu. Jutros je došlo do ponovnog razbuktavanja vatre u jednom od skladišta, zbog čega su vatrogasne snage dodatno angažovane kako bi sprečile dalje širenje požara.

“Akcija gašenja vatre je u toku, a naši timovi su na terenu i preduzimaju sve mere za suzbijanje požara i sprečavanje štete”, saopštile su nadležne službe.

Zbog sagorevanja plastičnih materijala, vazduh u širem području je zagađen, pa su vlasti apelovale na građane, posebno starije osobe i one sa respiratornim problemima, da ograniče kretanje na otvorenom i da drže prozore zatvorenim. Saobraćajna policija je, u cilju bezbednosti i efikasnosti intervencije, privremeno obustavila saobraćaj u ulici Orfeos, na delu od ulice Agias Anis prema aveniji Kifisos u oblasti Egaleo.

Uzrok požara za sada nije poznat, a nadležne službe nastavljaju sa istragom uz stalno praćenje situacije na terenu.

Pročitaj još

U Trendu