Connect with us

Politika

Sednica Narodne skupštine odložena zbog nedostatka kvoruma, Ana Brnabić zakazala nastavak za 12.15 časova

Samo 47 od ukupno 250 poslanika prisustvovalo je početku sednice na kojoj se razmatra predlog opozicije za izglasavanje nepoverenja Vladi, što je dovelo do odlaganja zasedanja za 12.15 časova.

Objavljeno pre

,

Foto Izvor: Ataimages / Ata images

Samo 47 od ukupno 250 poslanika prisustvovalo je početku sednice na kojoj se razmatra predlog opozicije za izglasavanje nepoverenja Vladi, što je dovelo do odlaganja zasedanja za 12.15 časova.

Sednica Narodne skupštine Republike Srbije, zakazana za danas u 11.00 časova sa ciljem razmatranja predloga opozicije o izglasavanju nepoverenja Vladi Srbije, nije mogla da počne zbog nedostatka kvoruma. Prema informacijama sa zasedanja, u skupštinskoj sali je bilo prisutno svega 47 od ukupno 250 narodnih poslanika, dok je za rad i odlučivanje neophodna većina.

Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić pozvala je sve poslanike da se ponovo okupe u sali i najavila nastavak sednice za 12.15 časova, u nadi da će tada biti ispunjeni uslovi za formiranje kvoruma. U uvodnom delu sednice intonirana je himna Republike Srbije, što je tradicija na prvim sednicama prolećnog zasedanja, nakon čega su poslanici vladajuće većine počeli da napuštaju skupštinsku salu.

Najveći deo poslanika opozicije ostao je prisutan u sali, dok su predstavnici poslaničke grupe NADA, kako je prethodno najavljeno, bojkotovali rad sednice. Ovo je dodatno uticalo na nedostatak potrebnog broja poslanika za regularan početak rada.

Poslanici opozicije istakli su da je njihovo prisustvo izraz spremnosti da se raspravlja o predlogu za izglasavanje nepoverenja Vladi, dok su iz vladajuće koalicije naveli da je ovakvo odlaganje rezultat proceduralnih neslaganja i najavili svoje prisustvo u nastavku zasedanja.

Politički analitičari ocenjuju da je situacija u parlamentu još jedan pokazatelj trenutne polarizacije na političkoj sceni Srbije, a ishod današnje sednice mogao bi imati dugoročan uticaj na odnose između vlasti i opozicije. Očekuje se da će nastavak sednice u 12.15 časova biti ključan za dalje razmatranje predloga opozicije i eventualno izjašnjavanje poslanika.

Prema procedurama parlamenta, ukoliko ni u sledećem pokušaju ne bude obezbeđen kvorum, sednica će biti ponovo odložena dok se ne stvore formalni uslovi za njen rad. Građani i politička javnost u Srbiji sa pažnjom prate razvoj događaja, dok se očekuje da predsednica Skupštine Ana Brnabić u narednim satima obavesti o daljim koracima.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Politika

Eparhija budimljansko-nikšićka zahvalila Vučiću na podršci SPC u Crnoj Gori

Iz SPC naglašavaju značaj poruke predsednika Srbije o ulozi litija iz 2020. godine u očuvanju identiteta crkve

Objavljeno pre

,

Objavio:

Eparhija budimljansko-nikšićka zahvalila Vučiću na podršci SPC u Crnoj Gori – podrška SPC u Crnoj Gori

Iz SPC naglašavaju značaj poruke predsednika Srbije o ulozi litija iz 2020. godine u očuvanju identiteta crkve

Eparhija budimljansko-nikšićka uputila je javnu zahvalnost predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću zbog njegove kontinuirane pažnje i razumevanja prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC) u Crnoj Gori. Prema saopštenju, posebno je istaknuto kako je njegov stav o značaju litija 2020. godine imao veliki odjek među vernicima i crkvenim zvaničnicima.

Važnost poruke o litijama u Crnoj Gori

Iz eparhije navode da je isticanje predsednika Vučića da su litije predstavljale odlučujući bedem protiv pokušaja fragmentacije i brisanja srpskog identiteta iz bića SPC u Crnoj Gori doživljeno kao izuzetan doprinos očuvanju istorijske istine. Ova poruka, prema saopštenju, posebno je odjeknula među članovima crkve i šire javnosti.

Kontinuirana briga za položaj SPC

U zvaničnom obraćanju, eparhija je naglasila zahvalnost za, kako su istakli, kontinuiranu brigu i pažnju predsednika Srbije prema istorijskim i savremenim izazovima sa kojima se Srpska pravoslavna crkva suočava u Crnoj Gori. Takođe, navedeno je da je podrška iz Srbije važna za očuvanje prava i identiteta crkve, pogotovo u trenucima kada su, prema njihovim rečima, ti izazovi bili najizraženiji.

Odjek u javnosti i značaj za vernike

Pored toga, iz eparhije ističu da je stav predsednika Srbije o litijama iz 2020. godine dodatno ojačao svest o značaju tih događaja za očuvanje crkvene i nacionalne samobitnosti u Crnoj Gori. Štaviše, u saopštenju se zaključuje da ovakve poruke doprinose jačanju međusobnog razumevanja i podrške između vernika u Srbiji i Crnoj Gori, kao i očuvanju istorijske istine i identiteta SPC. Na taj način, eparhija budimljansko-nikšićka ponovo je naglasila zahvalnost predsedniku Vučiću na iskazanoj podršci i razumevanju položaja crkve.

Pročitaj još

Politika

‘BAŠ IH JE BILO BRIGA!’ Vučić: Meni su kao predsedniku Srbije zabranili da odem u Jasenovac, a znaju da je moja porodica žrtva ustaškog terora

Predsednik Srbije izjavio da mu je zabranjena poseta Jasenovcu, uz podsećanje na žrtve ustaškog terora u njegovoj porodici

Objavljeno pre

,

Objavio:

Aleksandar Vučić govori o zabrani posete Jasenovcu i ličnoj porodičnoj istoriji – zabrana posete Jasenovcu

Predsednik Srbije izjavio da mu je zabranjena poseta Jasenovcu, uz podsećanje na žrtve ustaškog terora u njegovoj porodici

Aleksandar Vučić, predsednik Srbije, izjavio je u Mrkonjić Gradu da mu je, kao predsedniku Srbije, zabranjena poseta Jasenovcu. U svom obraćanju, Vučić je istakao da je njegova porodica bila žrtva ustaškog terora, što dodatno naglašava ličnu i nacionalnu težinu ovog pitanja. Prema njegovim rečima, zabrana posete Jasenovcu je prošla gotovo nezapaženo u Evropi i svetu.

Zabrana posete Jasenovcu i reakcije

Govoreći o događaju u Mrkonjić Gradu, gde je odavao poštu žrtvama zločinačke akcije „Oluja“, Vučić je naglasio da je zabrana posete Jasenovcu, mestu jednog od najstrašnijih koncentracionih logora iz Drugog svetskog rata, za njega bila posebno bolna. On je naveo da su institucije koje su donele tu odluku bile svesne njegove porodične istorije, ali to, kako je ocenio, nije uticalo na njihovu odluku. Vučić je rekao: „Meni su sada, pre nekoliko godina, kao predsedniku Srbije, zabranili da odem u Jasenovac. Znaju da je moja porodica žrtva ustaškog terora, i baš ih je bilo briga.“

Porodična istorija i značaj Jasenovca

Predsednik Srbije je istakao da nije reč samo o ličnom pitanju, već i o istini o Jasenovcu. On je naglasio: „Zamislite: predsednik, potomak žrtava, ne sme da poseti najstrašniji koncentracioni kamp iz Drugog svetskog rata. Nisam tu u pitanju ja, tu je u pitanju istina o Jasenovcu.“ Na taj način, Vučić je pokušao da skrene pažnju javnosti na širi značaj ovog pitanja i važnost sećanja na žrtve.

Odziv međunarodne zajednice

Vučić je izrazio razočaranje zbog odsustva reakcije međunarodne zajednice na zabranu posete Jasenovcu. On je istakao da je očekivao širu osudu i veće interesovanje za ovaj slučaj, imajući u vidu istorijski značaj Jasenovca i tragičnu sudbinu žrtava. Prema njegovim rečima, mnogi su ostali nemi i nezainteresovani, što je, kako je naveo, dodatno otežalo suočavanje sa prošlošću.

Zaključak i aktuelni kontekst

Ova izjava predsednika Srbije dolazi u trenutku kada se u regionu često podseća na zločine iz prošlosti, a poseta Jasenovcu ostaje tema od posebnog značaja za srpsku javnost i širu zajednicu. Vučić je svojim govorom u Mrkonjić Gradu pokušao da istakne važnost očuvanja sećanja na žrtve i ukazao na izazove s kojima se suočava kao predsednik i kao potomak stradalih.

Pročitaj još

Politika

Ana Brnabić reagovala na izjave ministra odbrane BiH Zukana Heleza

Predsednica Skupštine kritikovala Zukana Heleza zbog komentara o Aleksandru Vučiću i navodima tokom javnog nastupa.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Ana Brnabić reagovala na izjave ministra odbrane BiH Zukana Heleza – izjava Ane Brnabić

Predsednica Skupštine kritikovala Zukana Heleza zbog komentara o Aleksandru Vučiću i navodima tokom javnog nastupa.

Predsednica Skupštine Ana Brnabić javno je reagovala na izjave ministra odbrane Bosne i Hercegovine Zukana Heleza u vezi sa optužbama protiv predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Reakcija je usledila nakon što je Helez izneo stavove o navodnim događajima u Sarajevu, što je izazvalo burne komentare na društvenim mrežama. Tema izjave Ane Brnabić ubrzo je postala predmet brojnih diskusija u političkoj javnosti regiona.

Izjava Ane Brnabić o Zukanu Helezu

Prema saopštenju, Ana Brnabić je na društvenoj mreži Iks iznela stav o Zukanu Helezu povodom njegovih komentara na račun predsednika Srbije. U svojoj objavi, Brnabić je ukazala na to da je Helez više puta iznosio tvrdnje o umešanosti Aleksandra Vučića u događaje u Sarajevu, uključujući optužbe o navodnim napadima na civile i organizovanju akcija koje su opisane kao „Sarajevo Safari“. Takođe, ona je navela da su takvi navodi iznošeni tokom dužeg vremenskog perioda.

Pored toga, Brnabić je istakla da je Helez promenio retoriku, navodeći da bi Vučić bio uhapšen tokom boravka na teritoriji Bosne i Hercegovine ukoliko bi za to postojali dokazi. Na osnovu njenog komentara, predsednica Skupštine izrazila je sumnju u osnovanost Helezevih tvrdnji, ocenjujući ih kao lažne i neosnovane.

Reakcije na izjavu i politički kontekst

Izjava Ane Brnabić o Zukanu Helezu naišla je na široku pažnju javnosti, posebno zbog načina na koji su se u poslednjim mesecima intenzivirale političke tenzije između pojedinih zvaničnika Srbije i Bosne i Hercegovine. Zbog toga su komentari Brnabić u vezi sa Helezevim navodima izazvali dodatnu pažnju političkih analitičara i korisnika društvenih mreža.

Pored toga, u objavi je naglašeno da je Helez u javnosti kontinuirano iznosio optužbe protiv predsednika Srbije, što je dodatno uticalo na percepciju njegovih izjava u regionalnoj javnosti. Takođe, Brnabić je, kroz ličnu ocenu, osudila način komunikacije ministra odbrane BiH, ukazujući na potrebu za odgovornijim istupima na javnoj sceni.

Odjek izjave i dalji razvoj situacije

Kao rezultat poslednjih dešavanja, tema izjave Ane Brnabić ostaje aktuelna u političkom diskursu regiona. Mnogi posmatrači očekuju da će ovakve izjave uticati na dalju dinamiku odnosa između zvaničnika Srbije i Bosne i Hercegovine. Međutim, do sada nije bilo zvaničnog odgovora iz institucija Bosne i Hercegovine povodom izjave predsednice Skupštine Srbije.

U međuvremenu, ostaje da se vidi kakav će biti dalji razvoj situacije i da li će doći do novih reakcija ili zvaničnih saopštenja povodom navoda i komentara koji su izneti na društvenim mrežama.

Pročitaj još

U Trendu