Connect with us

Politika

Predsednik Vučić razgovarao sa delegacijom kineske provincije Hebei o jačanju saradnje

Sastanku u Beogradu prisustvovali guverner Hebeja Vang Džengpu i predsednik HBIS grupe Liu Đijen, fokus na industrijski razvoj

Objavljeno pre

,

Foto Izvor:

Sastanku u Beogradu prisustvovali guverner Hebeja Vang Džengpu i predsednik HBIS grupe Liu Đijen, fokus na industrijski razvoj

Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Beogradu sa članovima delegacije kineske provincije Hebei koju je predvodio guverner Vang Džengpu, uz prisustvo predsednika HBIS grupe Liu Đijena. Tokom razgovora razmenjena su mišljenja o daljem unapređenju saradnje dve zemlje, sa posebnim naglaskom na industrijski razvoj, nova ulaganja i zajedničke projekte od značaja za Srbiju.

Vučić je istakao da je razgovor bio otvoren i sadržajan, uz osvrt na modernizaciju proizvodnih kapaciteta, primenu savremenih tehnologija i jačanje konkurentnosti srpske privrede. Posebno je naglašeno da su ekonomski odnosi Srbije i Kine danas izuzetno razvijeni, pri čemu je Kina među najvažnijim ekonomskim partnerima Srbije, kao i drugi najveći strani investitor sa više od 7,3 milijarde evra kumulativnih investicija. Takođe, ukupna razmena robe i usluga između dve zemlje u 2025. godini premašila je 10,6 milijardi američkih dolara.

Predsednik Srbije naveo je značaj kompanija koje posluju u Srbiji, ukazujući na njihov doprinos rastu izvoza, zapošljavanju i razvoju industrijskih kapaciteta. On je izrazio uverenje da će saradnja biti dodatno produbljena kroz nove projekte, što će doneti konkretne koristi građanima Srbije.

Vučić je ponovio da Srbija visoko ceni „čelično prijateljstvo“ sa Kinom i predsednikom Sijem, koje je potvrđeno i u teškim i u dobrim vremenima. On je zaključio da će međusobno poverenje, poštovanje i odgovoran rad doprineti daljem jačanju odnosa između Srbije i Kine.

Pročitaj još
Komentari

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Politika

Predsednik Vučić obišao mobilnu ambulantu u selu Vasilj kod Knjaževca

Vučić najavio nabavku novih mobilnih ambulanti i apoteka za unapređenje zdravstvene zaštite u Srbiji

Objavljeno pre

,

Objavio:

Predsednik Vučić započinje obilazak jugoistoka Srbije, danas u Knjaževcu i Svrljigu

Vučić najavio nabavku novih mobilnih ambulanti i apoteka za unapređenje zdravstvene zaštite u Srbiji

Aleksandar Vučić, predsednik Srbije, posetio je selo Vasilj u opštini Knjaževac kako bi obišao mobilnu ambulantu. Tokom posete, Vučića je dočekao veliki broj meštana, kao i ministar zdravlja Zlatibor Lončar i predsednik opštine Knjaževac Milan Đokić.

Detalji posete i značaj mobilnih ambulanti

Vučić je tom prilikom istakao važnost mobilnih ambulanti za unapređenje zdravstvene zaštite u ruralnim i slabije naseljenim sredinama. Prema njegovim rečima, država je do sada kupila deset mobilnih ambulanti ukupne vrednosti 225 miliona dinara. Takođe, u toku je procedura za nabavku još dvadeset mobilnih ambulanti i apoteka. Pre svega, ova inicijativa ima cilj da olakša pristup zdravstvenim uslugama velikom broju građana širom Srbije.

Planirana raspodela novih ambulanti i apoteka

Vučić je naveo da se nove ambulante planiraju za Pirot, Zaječar, Surdulicu, Kladovo, Kragujevac, Čačak, Užice, Niš, Zrenjanin, Šabac, Vrbas, Kraljevo, Novi Pazar i Sremsku Mitrovicu. Mobilne apoteke biće uvedene u Kragujevcu, Užicu, Nišu, Novom Pazaru i Novom Sadu. Na taj način, usluge mobilnih ambulanti postaju dostupne većem broju stanovnika koji žive u udaljenim krajevima.

Podrška Ministarstva zdravlja i Svetske banke

Ministarstvo zdravlja je saopštilo da je prvih deset mobilnih ambulanti već počelo sa radom u deset gradova i opština širom Srbije. Njihove usluge su namenjene za oko 650.000 stanovnika, prvenstveno u ruralnim područjima. Državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Ivana Stašević Karličić najavila je da će, uz podršku Svetske banke, do kraja godine stići još 15 mobilnih ambulanti i pet mobilnih apoteka. Osim toga, ova podrška doprinosi daljem unapređenju zdravstvene infrastrukture na nacionalnom nivou.

Uticaj mobilnih ambulanti na lokalne zajednice

Uvođenje mobilnih ambulanti predstavlja korak ka poboljšanju dostupnosti zdravstvene zaštite u Srbiji. Posebno je značajno za stanovnike sela poput Vasilja, gde je pristup osnovnim medicinskim uslugama često otežan. Na taj način, država jača zdravstveni sistem i pruža podršku razvoju lokalnih zajednica. Inicijativa se sprovodi u saradnji sa resornim ministarstvima i međunarodnim partnerima, što dodatno osigurava održivost projekta.

31.7.2026. Jugoistok Srbije

Pročitaj još

Politika

Istoričar iz Švajcarske ocenjuje Vučićevu spoljnu politiku kao balans između sila

Švajcarski istoričar upoređuje pristup predsednika Srbije sa tradicionalnim modelom vođenja spoljne politike na Balkanu

Objavljeno pre

,

Objavio:

Istoričar iz Švajcarske ocenjuje Vučićevu spoljnu politiku kao balans između sila – balansiranje između velikih sila

Švajcarski istoričar upoređuje pristup predsednika Srbije sa tradicionalnim modelom vođenja spoljne politike na Balkanu

Balansiranje između velikih sila na Balkanu ponovo dolazi u fokus, a prema rečima švajcarskog istoričara Šmita, predsednik Srbije ima ulogu čuvara fleksibilne spoljne politike. U intervjuu za švajcarski list, Šmit navodi da je period u kojem je Evropska unija imala dominantnu političku ulogu u regionu okončan. Kako ističe, Brisel sada ima konkurenciju u Kini, Sjedinjenim Američkim Državama i Rusiji, što otvara nove mogućnosti za zemlje Balkana.

Prema njegovoj oceni, Aleksandar Vučić vešto koristi aktuelnu situaciju i balansira između različitih međunarodnih aktera. Takav pristup, kako navodi, ima dugu tradiciju na Balkanu. Istoričar podseća da su lideri ovog regiona kroz istoriju najbolje prolazili kada su velike sile bile u međusobnoj konkurenciji, jer je to omogućavalo političko manevrisanje.

Balansiranje između velikih sila kao model spoljne politike

Govoreći o istorijskim paralelama, Šmit ističe da je Josip Broz Tito bio „pravi majstor balansiranja između Istoka i Zapada“. On smatra da su aktuelne međunarodne okolnosti slične onima iz vremena kada je Tito uspešno vodio samostalnu politiku, koristeći rivalitet velikih sila u korist zemlje.

Zbog toga, prema mišljenju švajcarskog istoričara, današnji regionalni lideri ponovo dobijaju više prostora za donošenje odluka u skladu sa sopstvenim interesima. On napominje da savremena scena omogućava državama Balkana da vode samostalniju i fleksibilniju spoljnu politiku, što predstavlja povratak na tradicionalni model.

Promene u ulozi Evropske unije na Balkanu

Šmit zaključuje da je vreme kada je Evropska unija bila gotovo jedini geopolitički akter na Balkanu prošlost. Sada, zbog povećanog uticaja drugih sila, zemlje regiona imaju više mogućnosti za političko delovanje. Osim toga, istoričar smatra da trenutno okruženje otvara prostor za vođenje politike zasnovane na interesima države, a ne samo na pritiscima ili uslovima sa strane.

Na taj način, prema njegovim rečima, balansiranje između velikih sila na Balkanu postaje ključan element savremene spoljne politike. Takođe, aktuelni lideri koriste ovu situaciju kako bi ojačali svoje pozicije i ostvarili veći stepen samostalnosti u odnosima sa međunarodnim partnerima.

Pročitaj još

Politika

Petar Petković odgovorio na izjave Zdravka Ponoša o situaciji na Kosovu

Petković kritikovao Ponoša zbog izostanka osude delovanja Aljbina Kurtija prema Srbima na Kosovu i Metohiji.

Objavljeno pre

,

Objavio:

Petar Petković odgovorio na izjave Zdravka Ponoša o situaciji na Kosovu – napad na Srbe na Kosovu i Metohiji

Petković kritikovao Ponoša zbog izostanka osude delovanja Aljbina Kurtija prema Srbima na Kosovu i Metohiji.

Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković reagovao je na najnovije izjave opozicionog političara Zdravka Ponoša, ističući da se napad na predsednika Srbije odvija dok izostaje osuda poteza Aljbina Kurtija prema Srbima na Kosovu i Metohiji. U saopštenju je naveo da Ponoš koristi napad na predsednika Aleksandra Vučića i aktuelnu situaciju na Kosovu i Metohiji za prikupljanje političkih poena, dok istovremeno „ćuti o Kurtijevom teroru nad srpskim narodom“. Ova reakcija usledila je nakon što je Ponoš, prema rečima Petkovića, izbegao da komentariše delovanje prištinskih vlasti prema Srbima na Kosovu, a svoju kritiku usmerio ka aktuelnom predsedniku Srbije.

Kritika izostanka osude delovanja Aljbina Kurtija

Petković je naglasio da je, prema njegovim rečima, Ponoš propustio da osudi niz poteza Aljbina Kurtija, koje je opisao kao teror nad srpskim narodom na Kosovu i Metohiji. Takođe, Petković je naveo da nije Kurti meta opozicionog političara, već Vučić, koji, kako je izjavio, ulaže sredstva za podršku Srbima na Kosovu i Metohiji. „Da ima imalo stida i srama, kao što nema, Zdravko Ponoš na muci srpskog naroda ne bi skupljao jeftine političke poene. Nije njemu Kurti meta, koji ruši srpsku imovinu na KiM, već Vučić koji gradi i podiže Srbiju i zahvaljujući kome danas najviše novca izdvajamo za svoj narod na KiM“, poručio je Petar Petković.

Reakcije na aktuelna politička dešavanja

U nastavku saopštenja, Petković je istakao da je potrebno da se svi politički akteri izjasne o napadima i odnosu prema Srbima na Kosovu i Metohiji. On je naglasio da je neophodno jasno izneti stav o potezima Aljbina Kurtija i da izostanak osude može biti tumačen kao podrška ili prećutno odobravanje. Pored toga, naveo je da je u aktuelnom političkom trenutku važno pokazati solidarnost sa srpskim narodom na Kosovu i Metohiji. Petković je ocenio da postupci Ponoša predstavljaju pokušaj sticanja političke koristi u složenoj situaciji i pozvao na odgovorno ponašanje svih političkih činilaca.

Odnos političkih aktera prema situaciji na Kosovu

Izjava Petra Petkovića dolazi u trenutku kada se na političkoj sceni Srbije vodi polemika o pristupu rešavanju pitanja Kosova i Metohije. Pitanje napad na Srbe na Kosovu i Metohiji, kao i stavovi političara prema tome, ostaju u centru pažnje javnosti. Ova polemika naglašava potrebu za jasnim i odgovornim izjašnjavanjem političkih aktera o situaciji na Kosovu i Metohiji i odnosima sa prištinskim vlastima.

Pročitaj još

U Trendu