Connect with us

Politika

Evropska komesarka Marta Kos pozvala zemlje kandidate da ubrzaju sprovođenje reformi

Marta Kos istakla je značaj otvaranja prvih klastera sa Ukrajinom i Moldavijom i zatvaranja novih poglavlja sa Crnom Gorom tokom „mega ponedeljka za proširenje EU“ 17. juna 2026.

Published

on

Foto Izvor: Ataimages / Ata images

Marta Kos istakla je značaj otvaranja prvih klastera sa Ukrajinom i Moldavijom i zatvaranja novih poglavlja sa Crnom Gorom tokom „mega ponedeljka za proširenje EU“ 17. juna 2026.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je u ponedeljak, 17. juna 2026. godine, da je današnji dan ključan za proces proširenja Evropske unije, naglašavajući važnost nastavka sprovođenja reformi u državama kandidatima. U poruci objavljenoj na društvenoj mreži Iks, Kos je navela da su otvaranje prvih klastera sa Ukrajinom i Moldavijom, kao i zatvaranje još dva poglavlja sa Crnom Gorom, značajni koraci ka daljem približavanju ovih zemalja Evropskoj uniji.

“Danas je mega ponedeljak za proširenje EU. Ukrajina i Moldavija prave svoj najveći korak od odluke o početku pregovora o pristupanju EU iz 2023. godine. Takođe, zatvaramo još dva poglavlja sa Crnom Gorom, što ovu zemlju približava polovini ukupno zatvorenih poglavlja. To je dan koji koristimo da pozovemo kandidate da nastave tempo reformi”, poručila je Kos.

Otvaranje klastera sa Ukrajinom i Moldavijom predstavlja simboličan i politički važan momenat za obe zemlje, koje su tokom prethodnih godina sprovele niz reformi kako bi se uskladile sa evropskim standardima. Evropska komisija je u više navrata isticala da je napredak u poglavljima i klasterima uslovljen konkretnim rezultatima u oblastima vladavine prava, ekonomskog upravljanja i ljudskih prava.

Crna Gora, koja je najdalje odmakla u pregovorima od svih zemalja Zapadnog Balkana, današnjim zatvaranjem još dva poglavlja dolazi do broja od 16 zatvorenih poglavlja od ukupno 33. Prema rečima Kos, ovaj rezultat je posledica kontinuiranih napora vlasti u Podgorici da unaprede institucionalni okvir i sprovedu neophodne reforme u skladu sa evropskim zahtevima.

Zvaničnici u Briselu podsećaju da je tempo pregovora i dalje u velikoj meri zavisan od političke volje i sposobnosti vlada država kandidata da primene preporuke iz izveštaja Evropske komisije. “Napredak je moguć samo ako vlade ostanu posvećene reformama i evropskim vrednostima”, navode izvori iz evropskih institucija.

Povodom današnjih odluka, predstavnici civilnog sektora iz regiona upozoravaju da je neophodno obezbediti kontinuitet u sprovođenju reformi, posebno u oblasti borbe protiv korupcije, jačanja nezavisnosti pravosuđa i zaštite ljudskih prava. Prema ocenama analitičara, napredak Ukrajine, Moldavije i Crne Gore šalje važan signal i ostalim zemljama kandidatima, uključujući Srbiju, da su konkretni rezultati i dalje najvažniji kriterijum u procesu pristupanja.

Sledeći koraci u pregovorima zavisiće od daljeg usklađivanja zakonodavstva i ispunjavanja preostalih preporuka. Evropska komisija najavljuje da će nastaviti da prati sprovođenje reformi i podsticati zemlje kandidate da ubrzaju procese tamo gde je potrebno, uz poruku da su vrata Evropske unije otvorena za sve koji ispune uslove članstva.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Politika

Ana Brnabić sazvala vanrednu sednicu Skupštine Srbije o izmenama pravosudnih zakona

Na dnevnom redu sednice zakazanoj za danas nalazi se 32 tačke, uključujući izmene pravosudnih zakona i infrastrukturne projekte, u skladu sa preporukama Venecijanske komisije.

Published

on

By

Na dnevnom redu sednice zakazanoj za danas nalazi se 32 tačke, uključujući izmene pravosudnih zakona i infrastrukturne projekte, u skladu sa preporukama Venecijanske komisije.

Predsednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić sazvala je za danas vanrednu sednicu parlamenta, na kojoj će poslanici raspravljati o 32 tačke dnevnog reda, među kojima su ključne izmene i dopune više pravosudnih zakona koje je predložila Vlada Srbije. Sednica se održava u Beogradu, a najvažnije tačke odnose se na Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o javnom tužilaštvu, Zakona o sudijama, Zakona o Visokom savetu tužilaštva, kao i na izmene Zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava te Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala.

Usvajanje ovih izmena prethodno je obavljeno u januaru, ali su nakon primedbi iz Brisela i intervencije Venecijanske komisije predložene dodatne promene. Ana Brnabić je u februaru zatražila hitno mišljenje Venecijanske komisije, koja je 24. aprila dala pozitivnu ocenu unapređenih izmena. Predsednica Skupštine je izjavila da je Komisija, na sednici održanoj 12. juna, dala apsolutno pozitivno mišljenje na revidirane zakonske predloge, što je potvrđeno i u zvaničnom saopštenju iz parlamenta.

Pored pravosudnog seta, dnevni red vanredne sednice uključuje i predloge zakona o izmenama i dopunama Zakona o ljudskim ćelijama i tkivima, kao i Zakona o presađivanju ljudskih organa, koji imaju za cilj unapređenje zdravstvenog sistema u skladu sa evropskim standardima. Predviđeno je i razmatranje zakona o utvrđivanju garantne šeme i subvencionisanju dela kamate kao podrške mladima za kupovinu prve stambene nepokretnosti, kao i dopune Zakona o realizaciji projekta izgradnje infrastrukturnog koridora auto-puta E-761, deonica Pojate–Preljina.

Posebnu pažnju privlače i predlozi zakona o davanju državnih garancija u korist domaćih banaka za izmirivanje obaveza javnog preduzeća „Srbijagas“ Novi Sad, što se odnosi na dugoročne kredite za gasifikaciju Zlatiborskog okruga, izgradnju razvodnog gasovoda Leskovac–Vranje i izvođenje radova na gasnoj interkonekciji Srbija–Bugarska. Ovi predlozi, kako navode iz parlamenta, deo su šire strategije unapređenja energetske infrastrukture i sigurnosti snabdevanja.

Očekuje se da će poslanici tokom rasprave izneti različite stavove, posebno u vezi sa usklađivanjem pravosudnih zakona sa evropskim standardima i uticajem predloženih izmena na nezavisnost pravosuđa. Prema oceni dela pravnih stručnjaka, pozitivno mišljenje Venecijanske komisije predstavlja važan korak u ispunjavanju obaveza Srbije iz procesa evropskih integracija, dok opozicioni poslanici traže dodatnu transparentnost u sprovođenju zakonskih rešenja.

Predložene izmene i dopune zakona, kao i infrastrukturni projekti, deo su šire reforme državnih politika u pravcu harmonizacije sa evropskim zakonodavstvom. Očekuje se da će sednica trajati više sati, s obzirom na obim dnevnog reda i značaj zakonskih predloga za pravni i ekonomski sistem Srbije. Nakon okončanja rasprave i glasanja, javnost će biti obaveštena o usvojenim merama i mogućim daljim koracima Vlade i parlamenta.

Pročitaj još

Politika

Premijer Đuro Macut na konferenciji u Kairu govorio o izazovima gojaznosti i dijabetesa

Premijer Srbije učestvovao na međunarodnoj konferenciji u Egiptu, istakao značaj prevencije i saradnje u zdravstvu

Published

on

By

Premijer Srbije učestvovao na međunarodnoj konferenciji u Egiptu, istakao značaj prevencije i saradnje u zdravstvu

Premijer Srbije Đuro Macut prisustvovao je međunarodnoj konferenciji “Africa Health ExCon” u Kairu, gde je govorio o globalnim izazovima gojaznosti i dijabetesa. On je istakao da Egipat beleži ubrzan razvoj i približava se evropskim standardima u lečenju pacijenata.

Macut je naveo da je učestvovao na sesiji sa kardiolozima i endokrinolozima, naglašavajući značaj prevencije i razmene iskustava između Srbije i Egipta. Tokom predavanja, osvrnuo se na ekonomske posledice koje gojaznost i dijabetes imaju na svetsku populaciju, kao i na kliničke implikacije ovih bolesti.

“Govorio sam o globalnom efektu gojaznosti i dijabetesa na populaciju, posebno ističući ekonomski udar ovih bolesti. Egipat je jedna od zemalja koja se približava evropskim prevalencama u lečenju pacijenata”, rekao je Macut nakon konferencije.

Prema njegovim rečima, Egipćani su populacija koja brzo raste i poprima karakteristike zapadne civilizacije, što je čini sličnom Srbiji u određenim aspektima zdravstvene zaštite. Premijer je ocenio da je učešće na ovakvim skupovima važno za unapređenje saradnje i razmenu stručnih znanja.

Zvaničnici su naveli da je konferencija “Africa Health ExCon” najveći naučni skup na afričkom kontinentu posvećen medicini i tehnologijama u zdravstvu. Macut je naglasio da je publika u Kairu odlično razumela savremene izazove u medicini i potrebu za zajedničkim pristupom prevenciji hroničnih bolesti.

“Izuzetno je važno biti deo sesija sa stručnjacima iz različitih oblasti, kako bismo razmenili iskustva i zajedno radili na unapređenju zdravlja građana”, dodao je premijer Srbije.

Pročitaj još

Politika

Zvaničnici Gruzije istakli značaj posete predsednika Vučića Tbilisiju

Državni vrh Gruzije naglasio je jačanje političkih i ekonomskih veza u okviru zvanične posete

Published

on

By

Državni vrh Gruzije naglasio je jačanje političkih i ekonomskih veza u okviru zvanične posete

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je u zvaničnoj poseti Tbilisiju, gde su najviši državni zvaničnici Gruzije istakli važnost jačanja političke, ekonomske i kulturne saradnje između dve zemlje. Poseta je održana u okviru unapređenja bilateralnih odnosa, a prema zvaničnim izjavama gruzijskih lidera, razgovarano je o produbljivanju saradnje u više oblasti.

Predsednik Gruzije Mihail Kavelašvili naveo je da je sa predsednikom Srbije razgovarao o prijateljskim vezama, zajedničkim vrednostima i savremenim geopolitičkim izazovima. On je naglasio potrebu za većom saradnjom u političkoj, ekonomskoj, tehnološkoj, obrazovnoj i naučno-istraživačkoj oblasti, kao i važnost kulturnog identiteta i podrške na međunarodnoj sceni. “Posebno sam istakao intenziviranu dinamiku poseta na visokom nivou između naših zemalja. Moja poseta Beogradu u decembru 2025. bila je prva na predsedničkom nivou, a danas predsednik Aleksandar Vučić prvi put posećuje Tbilisi u okviru zvanične posete, što će dati kvalitativno novi zamah gruzijsko-srpskom partnerstvu i bilateralnom dijalogu. Razgovarali smo o tekućim političkim procesima u dve zemlje, kao i o važnosti osiguranja globalnog mira, sigurnosti i stabilnosti”, izjavio je Kavelašvili.

Premijer Gruzije Irakli Kobahidže organizovao je zvaničnu večeru za predsednika Srbije i delegaciju, ističući poseban značaj posete i zahvalnost na podršci Gruziji. “Razgovarali smo o mogućnostima produbljivanja saradnje u različitim oblastima. Konstatovano je da će odluka srpske strane o otvaranju ambasade u Tbilisiju značajno doprineti jačanju političkih, ekonomskih i kulturnih veza između zemalja. Na sastanku je razgovarano o radnom procesu između vlada Gruzije i Srbije na sporazumu o slobodnoj trgovini, koji će ekonomske odnose podići na novi nivo”, izjavio je Kobahidže. On je dodao da je tema razgovora bila i integracija Gruzije u Evropsku uniju, te da očekuje nastavak srpske podrške evropskom putu Gruzije.

Srpska delegacija posetila je i Gruzijsku patrijaršiju, gde je istaknuta važnost višedecenijskih istorijskih, kulturnih i duhovnih veza između dva naroda. Zvaničnici Gruzije zaključili su da poseta predsednika Vučića predstavlja značajan korak u unapređenju prijateljskih i partnerskih odnosa.

Pročitaj još

U Trendu