Connect with us

Zdravlje

Optimalna količina sna za žensko zdravlje i usporeno starenje: šta kažu naučnici

Najnovija britanska studija otkriva koliko sati sna pomaže ženama da očuvaju vitalnost i smanje rizik od bolesti

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Polina ⠀

Najnovija britanska studija otkriva koliko sati sna pomaže ženama da očuvaju vitalnost i smanje rizik od bolesti

Novo istraživanje britanskih naučnika donosi važna saznanja za žene koje žele da sačuvaju zdravlje i mladolikost. Studija je obuhvatila skoro pola miliona ispitanika i pokazala da je optimalno spavati između 6,4 i 7,8 sati tokom noći. Sve što je ispod ili iznad ove granice povezano je sa ubrzanim biološkim starenjem tela i povećanim rizikom od raznih bolesti.

Rezultati, objavljeni u časopisu Nature, posebno su značajni za žene u srednjim i starijim godinama, jer se promene u obrascima sna dovode u vezu sa starenjem srca, mozga, pluća i drugih organa. Zbog toga nije dovoljan samo broj sati sna, već je važan i njegov kvalitet.

Iako žene često više pažnje posvećuju ishrani, fizičkoj aktivnosti i suplementima, san predstavlja osnovu regeneracije organizma. Prema stručnjacima za regenerativnu medicinu, dovoljno i kvalitetno prospavana noć omogućava obnovu ćelija, balans hormona i oporavak tela. Tokom sna, organizam snižava upalne procese i puni energetske rezerve, a mozak eliminiše štetne materije koje se nagomilavaju tokom dana. Ovaj proces pomaže u prevenciji bolesti kao što su Alchajmerova bolest i depresija.

U okviru istraživanja, naučnici su koristili kombinaciju subjektivnih osećaja i objektivnih pokazatelja biološkog starenja 23 organa i sistema. Biološki sat pokazuje koliko su organi zaista „istrošeni“, bez obzira na hronološku dob, što se meri kroz tzv. BAG indeks.

Rezultati jasno pokazuju da i prekratak i predug san mogu doneti ozbiljne zdravstvene tegobe. Žene koje spavaju manje od preporučenih sati češće se suočavaju sa depresijom, anksioznošću, gojaznošću i povišenim krvnim pritiskom. Nedostatak sna povećava rizik od dijabetesa tipa 2, bolesti srca i poremećaja srčanog ritma. Sa druge strane, previše sna može ukazivati na metaboličke probleme, hronične upale ili neurološke poremećaje. Obe krajnosti povezane su i sa hroničnim plućnim oboljenjima, astmom, kao i digestivnim smetnjama poput gastritisa ili refluksa.

Stručnjaci objašnjavaju da nedostatak sna povećava nivo hormona stresa i jača upalne procese, dok oksidativni stres ubrzava starenje moždanih i telesnih ćelija. “San je period kada mozak aktivno uklanja otpadne materije preko glinfatičkog sistema”, objašnjava dr. Marko Jovanović, specijalista interne medicine. “Taj proces je važan za sprečavanje neurodegenerativnih bolesti.”

Predugačak san često je znak depresije, ranih promena u nervnom sistemu ili hroničnih bolesti. Dr. Jovanović ističe: “Mozak najbolje funkcioniše kada postoji stabilan i uravnotežen obrazac spavanja, bez velikih odstupanja.”

Za zdraviji san, preporučuje se praćenje navika spavanja i razvijanje rutine odlaska na spavanje u isto vreme. Preporučuje se izbegavanje kofeina i ekrana pred spavanje, kao i uvođenje laganih, opuštajućih aktivnosti uveče. Ukoliko redovno spavate manje od šest ili više od osam sati, a osećate umor, savetuje se konsultacija sa lekarom za tačnu dijagnozu i preporuku.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Dve do tri šolje kafe dnevno mogu čuvati zdravlje mozga kod žena

Naučna istraživanja potvrđuju: umereno ispijanje kafe može smanjiti rizik od demencije za 18 odsto

Published

on

Naučna istraživanja potvrđuju: umereno ispijanje kafe može smanjiti rizik od demencije za 18 odsto

Najnovija analiza velikih medicinskih studija donosi važne vesti za žene koje uživaju u kafi. Naučnici su više od četiri decenije pratili navike u ishrani, način života i kognitivne sposobnosti hiljada žena i muškaraca. Rezultati pokazuju da redovno ispijanje dve do tri šolje kafe sa kofeinom dnevno povezano je sa 18 odsto manjim rizikom od razvoja demencije, ozbiljne bolesti koja utiče na pamćenje i svakodnevno funkcionisanje.

Najveći učinak uočen je upravo kod umerene konzumacije kafe – veće količine nisu donele dodatnu zaštitu. Pored toga, žene koje piju čaj imaju nešto bolju očuvanost pamćenja, ali slabiji efekat u odnosu na kafu sa kofeinom. Demencija najčešće pogađa starije osobe, a žene su posebno ugrožene zbog dužeg očekivanog životnog veka.

Glavni autor studije, dr Danijel (Dong) Vang sa Harvard Medical School, objašnjava: „Optimalna količina za smanjenje rizika od demencije je dve do tri šolje kafe sa kofeinom dnevno ili jedna do dve šolje čaja. Jedna šolja označava oko 240 mililitara.” Takođe ističe: „Ako već pijete kafu, nema razloga da tu naviku menjate. Osobe koje ne piju kafu ne moraju da počinju zbog ovih rezultata.”

Dr Vang naglašava da je uticaj kafe i čaja na rizik od demencije relativno skroman, jer na pamćenje i zdravlje mozga utiče više faktora – poput ishrane, fizičke aktivnosti, genetike i društvenog okruženja. Nijedan napitak sam po sebi nije potpuna zaštita.

Ova saznanja mogu ženama pomoći da donesu praktične odluke za svakodnevicu. Umerena konzumacija kafe može biti deo zdravih životnih navika, osim ukoliko postoje kontraindikacije poput visokog pritiska ili problema sa snom. Za one koje ne podnose kofein, čaj je dobra alternativa.

Važno je znati da procesi koji dovode do slabljenja pamćenja i pojave demencije traju godinama. Zato je važno voditi računa o svim životnim navikama tokom celog života. Dr Vang dodaje: „Trenutne terapije za Alchajmerovu bolest mogu se primenjivati uglavnom kod osoba sa visokim rizikom ili razvijenim simptomima. Zato su preventivne mere, kao što su zdrava ishrana i životne navike, od posebnog značaja.”

Pored umjerenog ispijanja kafe ili čaja, stručnjaci savetuju redovnu fizičku aktivnost, unos dovoljno voća i povrća, kao i angažovanje u mentalnim aktivnostima poput sudokua, šaha ili drugih igara koje stimulišu mozak. Na kraju, treba imati na umu da je svaki organizam različit, pa navike treba prilagoditi sopstvenim potrebama. Za precizne preporuke obratite se svom lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Preventivni pregledi: ključ za dug i zdrav život svake žene

Redovne kontrole otkrivaju bolesti na vreme i omogućavaju jednostavnije lečenje — evo zašto su neophodne

Published

on

Redovne kontrole otkrivaju bolesti na vreme i omogućavaju jednostavnije lečenje — evo zašto su neophodne

U današnjem tempu života, mnoge žene su preokupirane svakodnevnim obavezama i često zanemaruju svoje zdravlje. Ipak, odlazak na preventivne preglede je najvažniji korak za očuvanje zdravlja i sprečavanje ozbiljnih bolesti. Statistika pokazuje da se veliki broj bolesti kod žena može prepoznati u ranoj fazi, što značajno olakšava i ubrzava proces lečenja, ali i donosi bolji kvalitet života.

Brojni zdravstveni problemi ostaju neprimetni na samom početku. Kardiovaskularne bolesti, dijabetes (povišen šećer u krvi) i maligni tumori često se razvijaju bez jasnih znakova, pa se žene mogu osećati potpuno zdravo iako se u organizmu već dešavaju promene. Kako ističe dr. Marija Petrović, specijalista ginekologije: „To što se osećate dobro, ne znači da ste potpuno zdrave. Pregled može otkriti problem pre nego što on postane ozbiljan.”

Preventivna medicina podrazumeva čitav spektar pregleda i analiza, posebno prilagođenih ženama. To uključuje redovne ginekološke preglede, PAPA test (koji služi kao skrining za promene na grliću materice), ultrazvuk i mamografiju dojki, laboratorijske analize hormona, kao i kontrole krvnog pritiska, nivoa šećera i masnoća u krvi. Na ovaj način, lekari imaju mogućnost da na vreme detektuju promene i spreče napredovanje bolesti.

Ipak, mnoge žene zbog nedostatka vremena ili straha od rezultata odlažu preglede. Dr. Petrović podseća: „Redovni pregledi ne oduzimaju mnogo vremena, ali mogu napraviti ogromnu razliku. Posebno kod bolesti koje ne daju simptome u ranoj fazi.”

Važno je obratiti pažnju na ranu detekciju promena poput prekanceroznih stanja ili hormonskih disbalansa, jer pravovremeno sprovedena terapija može sprečiti komplikacije. Žene koje redovno posećuju ginekologa i rade potrebne analize znatno ređe prolaze kroz dugotrajno i invazivno lečenje.

Briga o sopstvenom zdravlju ima širu dimenziju — to je odgovornost prema sebi, ali i prema porodici i društvu u celini. „Kada sebe stavite na prvo mesto i brinete o svom zdravlju, to je odgovornost prema sebi, ali i prema porodici i društvu,” naglašava dr. Petrović. Zdravlje žene često je oslonac za dobrobit cele porodice.

Da biste izbegli teške bolesti i povećali šanse za dug i kvalitetan život, važno je da barem jednom godišnje uradite kompletan preventivni pregled. Samo ovim korakom, rizik od ozbiljnih bolesti značajno se smanjuje.

Za tačnu dijagnozu i dodatne savete, uvek se obratite svom lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Mediteranska ishrana posle stenta: kako sprečiti novi infarkt

Stručnjaci preporučuju mediteranski način ishrane ženama koje su imale ugradnju stenta, jer dokazano smanjuje rizik od ponovnog srčanog udara.

Published

on

Stručnjaci preporučuju mediteranski način ishrane ženama koje su imale ugradnju stenta, jer dokazano smanjuje rizik od ponovnog srčanog udara.

Mnoge žene koje su prošle proceduru ugradnje stenta često misle da su time rešile sve probleme sa srcem. Ipak, lekari naglašavaju da je to samo početak brige o zdravlju – posebno je važno obratiti pažnju na svakodnevne navike, a ishrana igra ključnu ulogu u prevenciji novog infarkta. Koronarna bolest srca se razvija godinama zbog nagomilavanja masnoća i holesterola na zidovima krvnih sudova. Iako stent uklanja jedno suženje, ateroskleroza može i dalje napredovati na drugim mestima u telu. Zato je, prema rečima kardiologa dr Aleksandra Jovanovića, neophodno menjati stil života, posebno način ishrane: „Promena životnog stila, a posebno način ishrane, ostaje stub prevencije kod žena koje su prošle ovu proceduru.” Pravilna ishrana pomaže u regulaciji krvnog pritiska i nivoa holesterola, smanjuje upale i doprinosi boljem oporavku. Brojna istraživanja, poput studije „Predimed“, pokazuju da mediteranska dijeta značajno smanjuje rizik od novih srčanih i moždanih udara. Ovaj način ishrane podrazumeva obilje povrća, voća, maslinovog ulja, ribe, integralnih žitarica i orašastih plodova. Zato je mediteranska dijeta preporučena kao najbolji izbor za žene sa stentom. Internista dr Marija Petrović dodaje: „Ishrana bogata maslinovim uljem, povrćem i ribom, a siromašna zasićenim mastima, može dugoročno produžiti život i smanjiti šanse za novi srčani udar. To nije samo teorija, već stav vodećih svetskih udruženja.” Najvažnije je svakodnevno unositi povrće i voće zbog vlakana i antioksidanasa, dok integralne žitarice poput ovsa, smeđeg pirinča i ječma doprinose snižavanju „lošeg“ holesterola. Riba bogata omega-3 masnim kiselinama, kao što su losos i sardina, blagotvorno deluje na srce, a orašasti plodovi poput oraha i badema obezbeđuju zdrave masti. Umesto drugih masnoća preporučuje se maslinovo ulje, posebno ekstra devičansko. Mahunarke (pasulj, sočivo, leblebije) su odličan biljni izvor proteina i mogu biti zamena za deo mesa. Važno je izbegavati prženu hranu, crveno meso i industrijske slatkiše. Promena navika ne mora biti teška, a redovno praćenje kod lekara i savetovanje sa nutricionistom su ključni za dugoročno zdravlje. Za tačnu dijagnozu i savet obavezno se obratite svom lekaru.

Pročitaj još

U Trendu