Connect with us

Vesti

MISTERIJA GIŠKINE SMRTI: Doktorka Čubrilo koja je prva pregledala telo otkrila šok detalj: Sigurno nije ubijen s leđa, METAK JE ODAVDE DOŠAO

Published

on

Komandant Srpske garde Đorđe Božović ostao je upamćen kao kontroverzna figura beogradskog podzemlja i ratnih devedesetih, a njegova smrt na gospićkom ratištu i dalje izaziva polemike zbog različitih verzija okolnosti stradanja i nalaza koji osporavaju tvrdnje da je pogođen s leđa.

Već decenijama se u javnosti provlače tvrdnje da komandant Srpske gardeĐorđe Božović Giška nije poginuo u direktnom vatrenom okršaju, već da je 15. septembra 1991. godine na gospićkom ratištu stradao pod okolnostima koje su kasnije otvorile brojne kontroverze, uključujući i priče da je pogođen s leđa.

Međutim, doktorka Marija Čubrilo, specijalista patološke anatomije iz Službe za patologiju KBC Zvezdara u Beogradu, koja je prva izvršila pregled njegovog tela, navela je u jednom od intervjua da su povrede ukazivale na pogodak sa bočne strane, čime se dovodi u pitanje dugo prisutna teorija o “metku u leđa”.

– Bila sam načelnik vojnog saniteta na gospićkom ratištu kada je Giška poginuo. On je bio u mom rejonu. Često je navraćao do ambulante. Sećam ga se kao izuzetno cenjene i poštovane ličnosti. Kada je nastradao, svi smo bili šokirani. Dovezen je u ambulantu, ali nažalost, mogla sam samo da konstatujem smrt, a potom izvršim spoljni pregled leša. Imao je prostrelnu ranu u predelu grudnog koša. Ulazna rana je bila u pravcu mamarne (grudne) linije.

Bila je bočno i više spreda. Metak ga je pogodio bočno, s donje strane grudnog koša, a izašao na drugu stranu. Ubica je mogao stajati bilo gde sa prednje strane. Sigurno je da nije ubijen s leđa. Obdukcija nije rađena, jer nije bilo uslova za to. Telo je prebačeno u Beograd i nije mi poznato šta se dalje dešavalo – otkrila je doktorka Čubrilo u jednom od intervjua.

Foto: Facebook.com/legendedevedesetih

Ulični borac

Đorđe Božović, poznatiji kao Đorđe Božović Giška, bio je jedna od najkontroverznijih i najpoznatijih ličnosti beogradskog podzemlja, ali i komandant paravojne formacije Srpska garda, koja je formirana 1991. godine na početku raspada Jugoslavije. Rođen 1955. godine u Peći, detinjstvo je proveo između Inđije i Beograda, gde se njegova porodica preselila nakon ranog gubitka oca.

Još u mladosti dolazi u kontakt sa kriminalnim miljeom, a uz to se bavi boksom i stiče reputaciju žestokog uličnog borca. Tokom sedamdesetih godina često boravi u inostranstvu, posebno u zapadnoj Evropi, gde se dovodi u vezu sa kriminalnim aktivnostima i više puta dolazi u sukob sa zakonom. Njegovo ime postepeno postaje poznato i u jugoslovenskoj javnosti kao simbol “beogradskog asfalta”.

U različitim periodima života bio je hapšen, osuđivan i povezivan sa različitim krivičnim delima, a deo vremena proveo je i u zatvorima u Jugoslaviji i inostranstvu. Ipak, u krugovima beogradskog podzemlja važio je za osobu sa snažnim autoritetom, harizmom i uticajem, pa je često imao ulogu posrednika u sukobima između kriminalnih grupa.

Krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina vraća se u Beograd, gde ulazi u političko-bezbednosne tokove koji prethode raspadu SFRJ. Približava se Srpskom pokretu obnove i zajedno sa Branislavom Matićem Belim učestvuje u formiranju Srpske garde, paravojne jedinice koja je imala značajnu ulogu na početku rata u Hrvatskoj.

Srpska garda je učestvovala u borbama na području Like i Gospića tokom 1991. godine, gde je Giška i poginuo 15. septembra iste godine. Njegova smrt izazvala je brojne kontroverze i različita tumačenja, uključujući i tvrdnje o okolnostima pod kojima je stradao, što je dodatno doprinelo njegovom statusu jedne od najmitologizovanijih ličnosti tog perioda.

Svet

Iran pristao na nacrt sporazuma sa SAD o nuklearnom programu i oslobađanju imovine

Zvaničnik Irana navodi da su ključne tačke dogovora dogovorene, američka strana još nije potvrdila navode

Published

on

By

Zvaničnik Irana navodi da su ključne tačke dogovora dogovorene, američka strana još nije potvrdila navode

Iran je, prema navodima visokog zvaničnika te zemlje, pristao na nacrt memoranduma o razumevanju sa Sjedinjenim Američkim Državama, kojim se obavezuje da neće proizvoditi niti nabavljati nuklearno oružje. Prema istim izvorima, dogovor sadrži i privremeno ukidanje američkih sankcija na izvoz iranske nafte i oslobađanje 25 milijardi dolara iranske zamrznute imovine. Ovi podaci predstavljaju iransku verziju nacrta, dok se američke institucije još nisu zvanično oglasile.

Dogovor predviđa da Iran odmah otvori Ormuski moreuz za sva komercijalna plovila i da Sjedinjene Američke Države ukinu pomorsku blokadu iranskih luka. Takođe, SAD se obavezuju da tokom trajanja pregovora neće uvoditi nove sankcije Iranu. Privremeno ukidanje sankcija omogućilo bi Iranu da izvozi naftu i zadrži prihod od prodaje.

Iranski zvaničnik navodi da će se detalji o postojećim zalihama obogaćenog uranijuma razmatrati tokom narednih 60 dana po postizanju početnog dogovora. Iran insistira da se razblaživanje nuklearnog materijala obavi unutar zemlje i pod njegovom kontrolom. Do konačnog sporazuma, Teheran pristaje da zadrži postojeće stanje svog nuklearnog programa, uključujući obustavu daljeg obogaćivanja uranijuma i neširenje nuklearnih postrojenja.

Nacrt obuhvata i dogovor o oslobađanju 25 milijardi dolara iranske imovine, što uključuje direktne novčane transfere, saradnju sa regionalnim državama i otvaranje kreditnih linija. Prema izvoru, Teheran se formalno obavezuje da neće proizvoditi niti nabavljati nuklearno oružje, dok SAD pristaju da Iran razblaži postojeće zalihe visoko obogaćenog uranijuma unutar zemlje, sa dogovorom o preciznom mehanizmu u naredna dva meseca.

Ovo su za sada tvrdnje iranskog zvaničnika i predstavljaju isključivo iransku verziju predloženog sporazuma. Zvanična potvrda iz Sjedinjenih Američkih Država još uvek nije stigla.

Pročitaj još

Svet

Detinjstvo i karijera Bila Mamija u američkoj filmskoj industriji

Poznati američki glumac opisuje iskustva iz detinjstva i rane uloge, potvrđeno iz ličnih beleški porodice

Published

on

By

Poznati američki glumac opisuje iskustva iz detinjstva i rane uloge, potvrđeno iz ličnih beleški porodice

Američki glumac Bil Mami, poznat po radu u filmskoj i televizijskoj industriji tokom 1960-ih, govorio je o svojim iskustvima iz detinjstva i profesionalnom razvoju. U intervjuu je naveo da je u ranoj mladosti bio jedan od najangažovanijih dečijih glumaca u Holivudu, sa istaknutim ulogama u nekoliko značajnih produkcija tog vremena. Prema njegovim rečima, glumačka karijera počela je nakon povrede u detinjstvu, što je uticalo na njegovu odluku da se posveti televiziji i filmu.

Mami je sin kalifornijskog stočara i sekretarice zaposlenе u filmskoj industriji, koja je vodila detaljnu evidenciju o njegovim angažmanima. Prema porodičnim beleškama iz maja 1961. godine, tada je ostvario ulogu u epizodi “Twilight Zone” pod nazivom “It’s a Good Life”, za koju je dobio honorar, što je zabeleženo u dokumentaciji njegove majke.

Tokom karijere, Mami je igrao u tri epizode serije “Twilight Zone” i sarađivao sa poznatim glumcima i režiserima tog perioda, uključujući Džimija Stjuarta, Lusil Bol, i Alfreda Hičkoka. U intervjuu je istakao da je od pojedinih saradnika učio profesionalno ponašanje na setu, dok su mu druga iskustva, poput snimanja sa Hičkokom, bila izazovna zbog strogih zahteva režisera prema mladim glumcima.

Mami je naveo i da je tokom detinjstva imao priliku da glumi u filmu “Dear Brigitte” iz 1965. godine, čime je ostvario saradnju sa Brigitte Bardot. Ova i druge uloge doprinele su njegovoj prepoznatljivosti u američkoj zabavnoj industriji pre nego što je navršio deset godina.

Prikazani podaci o njegovoj karijeri zasnivaju se na ličnim sećanjima i porodičnoj dokumentaciji, bez detaljnih finansijskih ili profesionalnih podataka iz drugih izvora. Mami je tokom intervjua istakao važnost podrške porodice i profesionalnih uzora u formiranju svoje karijere.

Pročitaj još

Region

Troje stradalih u sudaru katamarana sa jedrilicom kod Šolte, jedna osoba nestala

Nesreća između Šolte i Brača odnela tri života, na jedrilici pod francuskom zastavom bilo osam ljudi, spasilačke službe još tragaju za nestalim.

Published

on

By

Nesreća između Šolte i Brača odnela tri života, na jedrilici pod francuskom zastavom bilo osam ljudi, spasilačke službe još tragaju za nestalim.

Teška pomorska nesreća dogodila se danas između ostrva Šolta i Brač kada su se sudarili katamaran domaće privatne firme sa 118 putnika i jedrilica pod francuskom zastavom. U ovoj tragediji život su izgubile tri osobe sa jedrilice, dok se za još jednom osobom i dalje intenzivno traga. Preostala četiri člana posade jedrilice izvučena su iz mora.

Prema informacijama Nacionalnog štaba za usklađivanje traganja i spašavanja na moru u Rijeci (MRCC Rijeka), Ministarstvo mora, saobraćaja i infrastrukture je obavešteno o događaju i pokrenuta je opsežna akcija spasavanja u oblasti Splitskih vrata. Dojava o sudaru stigla je u Lučku kapetaniju Split u 11.34 sati, a odmah potom je koordinacija predata MRCC Rijeka, koja je uključila sve raspoložive spasilačke resurse.

Katamaran je prevozio 118 putnika i sedam članova posade, dok je na jedrilici bilo ukupno osam osoba. Sudar se desio nešto pre 11.30 sati, nakon čega je jedrilica potonula. U potrazi za nestalim angažovani su svi spasilački brodovi splitske Kapetanije, policijski i medicinski timovi, uključujući helikoptersku jedinicu i specijalizovane službe za vanredne situacije na moru i kopnu. Svi napori koordiniraju se iz MRCC Rijeka.

Pročitaj još

U Trendu