Connect with us

Domaće

Ministarstvo nauke investira 25 miliona dinara u Regionalni inovacioni startap centar Leskovac

Centar obezbeđuje šest kancelarija i više od dvadeset radnih mesta, osam ugovora dodeljeno projektnim timovima

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Pavel danilyuk

Centar obezbeđuje šest kancelarija i više od dvadeset radnih mesta, osam ugovora dodeljeno projektnim timovima

Regionalni inovacioni startap centar Leskovac zvanično je otvoren u utorak, uz ulaganje Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija od 25 miliona dinara. Ovaj projekat, prema rečima ministra Bele Balinta, predstavlja korak ka ubrzanom i kvalitetnom razvoju Jablaničkog okruga i juga Srbije.

Centar raspolaže sa šest kancelarija i više od dvadeset radnih mesta, kao i malom salom za sastanke i konferencijskom salom. Sve prostorije su potpuno opremljene za rad mladih, obrazovanih i kreativnih pojedinaca koji će imati priliku da razvijaju svoje ideje i doprinesu inovacionom razvoju lokalne zajednice, bez potrebe odlaska u veće gradove.

Na svečanom otvaranju uručeno je osam ugovora projektnim timovima koji će koristiti zajednički radni prostor u okviru novog objekta. Ministar Balint istakao je: „Leskovac se danas upisuje na mapu onih sredina koje, upravo na jugu naše zemlje, krče put ka novim tehnologijama i poslovnim modelima i koje inoviraju i podstiču inovacije kod svojih mladih sugrađana, pomažući im da osvoje 21. vek“.

Inicijativa otvaranja Regionalnog inovacionog startap centra Leskovac ima za cilj jačanje inovacionog ekosistema regiona, kao i pružanje podrške mladim preduzetnicima i projektima sa potencijalom za stvaranje dodatne vrednosti.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Cirih beleži prosečnu cenu stana od 18.229 evra po kvadratu, Ženeva 16.819 evra

Cene nekretnina u Evropi pale su 0,9 odsto na godišnjem nivou, Beograd na 3.333 evra po kvadratu

Published

on

By

Cene nekretnina u Evropi pale su 0,9 odsto na godišnjem nivou, Beograd na 3.333 evra po kvadratu

Najnovija analiza tržišta nekretnina pokazuje da su Cirih i Ženeva najskuplji evropski gradovi po ceni stambenog kvadrata, sa prosečnim iznosima od 18.229 evra i 16.819 evra po kvadratnom metru. Prema podacima istraživačke kompanije Global Property Guide, Lucern ima prosečnu cenu od 12.066 evra po kvadratu, dok Luksemburg beleži 10.941 evro, a Bern 9.952 evra po kvadratu.

U top deset najskupljih evropskih gradova ulaze još Pariz sa 9.490 evra, Amsterdam sa 9.437 evra, Oslo sa 9.332 evra, Kopenhagen sa 8.405 evra i Stokholm sa 8.380 evra po kvadratu.

Iako je Srbija daleko od najskupljih tržišta, njene cene su i dalje visoke u odnosu na životni standard. Prema poslednjoj analizi iz januara, u Beogradu je prosečna cena kvadrata iznosila 3.333 evra.

Cene stanova na evropskom nivou pale su za 0,9 odsto u poslednjih godinu dana, odnosno za 6,9 odsto u prethodne dve godine, nakon što su deceniju beležile snažan rast. U centralnoj i istočnoj Evropi, niže cene nekretnina zabeležene su u Bosni i Hercegovini, Severnoj Makedoniji, Moldaviji i Gruziji.

Pročitaj još

Domaće

Glovo povlači usluge iz BiH do 10. avgusta radi optimizacije poslovanja

Kompanija preusmerava investicije sa tržišta Bosne i Hercegovine na regione sa višim potencijalom rasta

Published

on

By

Kompanija preusmerava investicije sa tržišta Bosne i Hercegovine na regione sa višim potencijalom rasta

Glovo, međunarodna platforma za dostavu hrane i namirnica, saopštila je da će do 10. avgusta 2026. godine potpuno povući svoje poslovanje sa teritorije Bosne i Hercegovine. Ovu odluku potvrdio je menadžment kompanije, navodeći kao razlog preusmeravanje investicija i fokusa na tržišta sa znatno višim potencijalom rasta.

Kompanija je istakla da povlačenje iz BiH ima za cilj optimizaciju poslovanja i bolju uslugu milionima korisnika u zemljama gde ostvaruje stabilniji profit. Glovo je u Bosni i Hercegovini bio prisutan u većim gradovima, uključujući Sarajevo, Banjaluku, Mostar i Tuzlu, gde je imao značajan broj korisnika. Ipak, ekonomska računica je, kako navode iz kompanije, presudila u korist razvijenijih ekonomija.

“Razlog povlačenja je želja za preusmeravanjem investicija i fokusa na ključna tržišta sa znatno višim potencijalom rasta”, saopšteno je iz Glova. Odluka je doneta kako bi se resursi usmerili na regione sa stabilnijim profitom i većom mogućnošću za dalji razvoj.

Prema informacijama iz kompanije, Glovo će sve operativne aktivnosti u BiH obustaviti najkasnije do 10. avgusta. Kompanija nije iznela dodatne finansijske podatke vezane za rezultate poslovanja na tržištu BiH, ali je naglašeno da odluka proizilazi iz ekonomske analize i strateških ciljeva.

Povlačenje Glova iz Bosne i Hercegovine deo je šire strategije optimizacije poslovanja i jačanja prisustva na tržištima sa većim potencijalom za rast i profitabilnost.

Pročitaj još

Domaće

Državna preduzeća primila subvencije od 542 miliona evra tokom 2025. godine

Najveći korisnik subvencija Infrastruktura železnice Srbije sa 17,9 milijardi dinara, udeo podsticaja 2,5 odsto budžetskih rashoda

Published

on

By

Najveći korisnik subvencija Infrastruktura železnice Srbije sa 17,9 milijardi dinara, udeo podsticaja 2,5 odsto budžetskih rashoda

U 2025. godini 27 strateških državnih preduzeća u Srbiji subvencionisano je sa ukupno 63,6 milijardi dinara, što iznosi oko 542 miliona evra. Prema podacima iz Fiskalne strategije za 2027. godinu, isplaćene subvencije predstavljale su 2,5 odsto ukupnih rashoda državnog budžeta.

Najveći iznos subvencija dobila je Infrastruktura železnice Srbije, kojoj je za upravljanje infrastrukturom dodeljeno 17,9 milijardi dinara. Na drugom mestu nalazi se kompanija Putevi Srbije sa 17,3 milijarde dinara, dok je PEU Resavica primila 6,4 milijarde dinara. Na četvrtom mestu po iznosu subvencija je Srbijavoz sa 5,3 milijarde dinara.

U Fiskalnoj strategiji posebno se ističe da su značajna sredstva izdvojena i za Elektromrežu Srbije, kojoj je za projekat BeoGrid dodeljeno ukupno 4,5 milijardi dinara. Preostalih 12,1 milijardi dinara odnosi se na subvencije za ostalih 22 državna preduzeća koja su tokom 2025. godine dobila državne podsticaje.

Najveći deo ovih sredstava državna preduzeća koriste za kapitalne projekte, dok deo kompanija koristi subvencije i za održavanje tekuće likvidnosti. Prema navodima iz Fiskalne strategije, učešće isplaćenih subvencija u ukupnim rashodima budžeta se iz godine u godinu kreće oko tri procenta.

Izvor podseća da je Infrastruktura železnice Srbije investitor na projektu rekonstrukcije železnice, tokom kojeg je došlo do incidenta sa padom nadstrešnice u Novom Sadu. Putevi Srbije i ostala preduzeća sa liste najvećih korisnika subvencija takođe upravljaju ključnim infrastrukturnim projektima.

Iz strategije ne proizilaze najave o promeni politike subvencija, niti se iznose nove projekcije ili planovi za naredni period.

Pročitaj još

U Trendu