Connect with us

Domaće

Lidl ulazi na crnogorsko tržište, PDV od 21 odsto i cene hrane porasle 43 odsto

Crna Gora ima 620 hiljada stanovnika, PDV od 21%, a cene osnovnih namirnica porasle su 43% od 2021. godine

Published

on

Foto Izvor: Pexels / SHOX ART

Crna Gora ima 620 hiljada stanovnika, PDV od 21%, a cene osnovnih namirnica porasle su 43% od 2021. godine

Nemački trgovinski lanac Lidl najavio je ulazak na crnogorsko tržište, što bi moglo uticati na promenu maloprodajnih cena u zemlji sa 620 hiljada stanovnika. Prema analizama, Lidl koristi globalnu nabavku i privatne robne marke, ali cene formira lokalno, u zavisnosti od transporta, PDV-a, marži i konkurencije. Standardna stopa PDV-a u Crnoj Gori iznosi 21%, dok je nova snižena stopa od 15% uvedena 2025. godine, uz postojeću stopu od 7% za osnovne kategorije. U Hrvatskoj, gde je tržište razvijenije, standardna stopa PDV-a je 25%, sa sniženim stopama od 13 i 5 odsto za pojedine proizvode.

Prema izveštajima, cene osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori su u prethodne tri godine porasle 43%, dok su zarade trgovinskih lanaca rasle. Tržište karakteriše visoka zavisnost od uvoza i dodatni troškovi distribucije, što može povećati fiksne troškove po jedinici proizvoda. Lidl u Crnoj Gori posluje po modelu sa oko 2.000 artikala, gde privatne marke čine ključni deo ponude. Kompanija nabavlja robu kroz centralizovanu evropsku mrežu, ali se lokalni troškovi poput transporta, skladištenja, carinskih procedura, rada i konkurencije direktno odražavaju na finalnu cenu na policama.

Geografsko formiranje cena znači da Lidl neće nužno imati iste cene u Crnoj Gori kao u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji ili Nemačkoj. Moguće je da određeni akcijski proizvodi budu ponuđeni po cenama bliskim hrvatskim, ali dugoročno cene zavise od domaćih troškova. Nije realno očekivati da će Lidl u Podgorici, Nikšiću ili Baru imati identične cenovnike kao u Dubrovniku, Splitu ili Zagrebu.

Uprkos nižoj standardnoj stopi PDV-a u Crnoj Gori (21% naspram hrvatskih 25%), niže cene nisu automatski zagarantovane, jer poreske stope na prehrambene proizvode variraju u obe zemlje, a troškovi distribucije i uvoza mogu biti presudni. Na crnogorskom tržištu, gde su cene hrane već visoke i rastu, Lidl bi mogao pojačati konkurenciju, posebno zahvaljujući privatnim markama i direktnoj nabavci, ali bez garancije identičnih cena kao na hrvatskom tržištu.

U ovom trenutku, zvaničnih cena za Lidl Crna Gora još nema, ali ekonomski parametri jasno ukazuju da se finalne cene formiraju u skladu sa lokalnim troškovima, porezima i kupovnom moći stanovništva.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Kineski proizvođači kontrolišu 55 odsto tržišta solarnih invertera u Evropi

Više od 200 gigavata kapaciteta povezano na kineske uređaje, godišnji uvoz energije prelazi 466 milijardi dolara

Published

on

By

Više od 200 gigavata kapaciteta povezano na kineske uređaje, godišnji uvoz energije prelazi 466 milijardi dolara

Evropska elektroenergetska infrastruktura postaje sve zavisnija od inostranih tehnologija, pokazuje najnovija analiza tržišta solarne energije. Više od 200 gigavata solarnih kapaciteta u Evropi već je povezano na invertere proizvedene u Kini, što je ekvivalent proizvodnim mogućnostima više od 200 nuklearnih elektrana. Kineske kompanije, pre svega Huavei i Sangrou, trenutno drže procenjenih 55 odsto globalnog tržišta solarnih invertera.

Upravo inverteri predstavljaju ključnu tačku između solarnih panela i elektroenergetske mreže, jer pretvaraju proizvedenu energiju u električnu energiju pogodnu za mrežu. Gotovo svi inverteri su povezani na internet i obavljaju važne funkcije daljinskog upravljanja, što dodatno otvara pitanje bezbednosti i kontrole ovih sistema. Prema kineskom zakonu o nacionalnoj bezbednosti, kompanije su obavezne da sarađuju sa državnim obaveštajnim službama, što izaziva zabrinutost za digitalni suverenitet evropskih država.

Američki analitičari su tokom 2025. godine identifikovali neobjašnjene komponente u kineskim inverterima, koje omogućavaju komunikaciju putem skrivenih kanala, takozvanih “zadnjih vrata”. Ovakve funkcije potencijalno omogućavaju daljinsko uključivanje ili isključivanje solarnih postrojenja. Evropska unija je ovu zavisnost označila kao jednu od šest prioritetnih oblasti visokog rizika za kritičnu infrastrukturu bloka.

Napad na elektroenergetsku infrastrukturu Poljske 29. decembra 2025. godine pokazao je koliko su ovakvi sistemi ranjivi. Vetroturbine i solarna postrojenja u zemlji bila su pod kontrolom automatizovanih daljinskih sistema, dok su napadači mesecima neprimetno mapirali infrastrukturu. Napad je obuhvatio distribuirane energetske resurse, uključujući vetroelektrane, solarna postrojenja i kombinovane elektrane. Poljske vlasti su odolele napadu i odmah izdale globalno upozorenje operatorima kritične infrastrukture.

Evropa i dalje uvozi 58 odsto svoje energije po ceni većoj od 466 milijardi dolara godišnje. Digitalna centralizacija je stvorila potencijal za masovni nestanak struje, jer svega sedam proizvođača ima pristup na najvišem nivou za 10 gigavata proizvodnih kapaciteta. Zbog ozbiljnih ekonomskih i sajber bezbednosnih rizika, Evropska komisija je blokirala finansiranje energetskih projekata iz fondova EU ukoliko koriste visokorizične strane invertere, ali se ta zabrana odnosi samo na buduće projekte, dok više od 200 gigavata kineske infrastrukture ostaje povezano na evropsku mrežu.

Kineska privredna komora u Briselu odbacila je stav Evropske unije, navodeći da je Kina proglašena “visokorizičnom zemljom” bez čvrstih dokaza i da kineske kompanije već dugo doprinose evropskoj energetskoj tranziciji pouzdanim i konkurentnim rešenjima.

Pročitaj još

Domaće

Evropska banka za obnovu i razvoj raspisala tender za zatvaranje deponije Duboko, projekat pod brojem 52642

Rok za dostavu ponuda je 17. avgust 2026. godine do 10.00 časova, javna nabavka pod oznakom ECEPP 44054880

Published

on

By

Rok za dostavu ponuda je 17. avgust 2026. godine do 10.00 časova, javna nabavka pod oznakom ECEPP 44054880

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) pokrenula je međunarodni dvostepeni tender za sanaciju, remedijaciju, rekultivaciju, zatvaranje i stabilizaciju iskorišćenog tela regionalne deponije Duboko kod Užica. Ovaj projekat, evidentiran pod brojem 52642 u EBRD, deo je Programa upravljanja čvrstim otpadom u Srbiji, a naručilac je Republika Srbija.

Javna nabavka se odvija po modelu otvorenog dvostepenog postupka za izvođenje građevinskih radova u sektoru komunalne i ekološke infrastrukture, sa oznakom ECEPP 44054880. Predmet tendera obuhvata potpunu sanaciju postojeće deponije, rekultivaciju prostora, zatvaranje iskorišćenog deponijskog tela i izvođenje radova na njegovoj stabilizaciji.

Cilj projekta je povećanje bezbednosti za okolinu, smanjenje rizika od zagađenja zemljišta, podzemnih i površinskih voda, kao i emisija deponijskih gasova, te stvaranje uslova za dugoročno održivo upravljanje lokacijom. Rok za dostavljanje ponuda je 17. avgust 2026. godine do 10.00 časova, navodi se na zvaničnoj stranici EBRD.

U pitanju je dvostepeni postupak, pa će zainteresovani ponuđači prvo dokazivati tehničku i finansijsku sposobnost, a potom će kvalifikovani kandidati biti pozvani da podnesu konačne tehničke i finansijske ponude.

Projekat je deo šireg programa unapređenja sistema upravljanja komunalnim otpadom u Srbiji, uz podršku EBRD, sa ciljem modernizacije regionalne infrastrukture, sanacije deponija koje predstavljaju ekološki rizik i usklađivanja sa standardima zaštite životne sredine Evropske unije.

Pročitaj još

Domaće

Savez za cerebralnu i dečiju paralizu Srbije organizovao inkluzivni kamp uz podršku od 734.000 dinara

Dvadesetpetoro dece do 15 godina boravi u Bogovađi od 6. do 11. jula 2026. godine, uz finansijsku podršku Ministarstva za rad

Published

on

By

Dvadesetpetoro dece do 15 godina boravi u Bogovađi od 6. do 11. jula 2026. godine, uz finansijsku podršku Ministarstva za rad

Savez za cerebralnu i dečiju paralizu Srbije, u saradnji sa Savezom za cerebralnu i dečiju paralizu Beograda, organizovao je inkluzivni kamp za decu sa cerebralnom paralizom u odmaralištu Crvenog krsta u Bogovađi, koji traje od 6. do 11. jula 2026. godine. Kamp okuplja dvadesetpetoro dece uzrasta do 15 godina, njihove pratioce i stručni tim, omogućavajući učesnicima da letnji raspust provedu kroz druženje, igru i zajedničke aktivnosti.

Ova inicijativa je prvi put podržana putem Javnog konkursa Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja – Sektora za zaštitu osoba sa invaliditetom, koji je za realizaciju kampa izdvojio 734.000 dinara. Sredstva su namenjena organizaciji prevoza, smeštaja i ishrane za sve učesnike.

Tokom šest dana deca učestvuju u sportskim, rekreativnim i kreativnim programima, uključujući boćanje, fudbal, košarku, šetnje stazom zdravlja, čitanje u prirodi, bioskop na otvorenom, karaoke i muzičke večeri. Roditeljima su namenjene edukativne radionice za razmenu iskustava, podršku i sticanje novih znanja.

Savez za cerebralnu i dečiju paralizu Srbije okuplja 51 organizaciju članicu i više od 5.000 osoba sa cerebralnom i dečijom paralizom širom zemlje. Inkluzivni kamp u Bogovađi deo je kontinuiranih aktivnosti Saveza usmerenih na unapređenje kvaliteta života dece sa cerebralnom paralizom i njihovih porodica, kao i na jačanje socijalne uključenosti.

Organizatori ističu da osmesi i nova prijateljstva najbolje ilustruju značaj inkluzije kada se ona živi u praksi.

Pročitaj još

U Trendu