Connect with us

Domaće

Krediti privrede u Srbiji smanjeni na 2.332 milijarde dinara u martu

Ukupno zaduženje građana i privrede dostiglo 4.435 milijardi dinara, kašnjenja u otplati pala na 1,9 odsto

Published

on

pexels-photo-8470057

Ukupno zaduženje građana i privrede dostiglo 4.435 milijardi dinara, kašnjenja u otplati pala na 1,9 odsto

Ukupni krediti pravnih lica u Srbiji u martu iznosili su 2.332 milijarde dinara, što predstavlja pad od 0,7 odsto u odnosu na februar, prema podacima Kreditnog biroa Udruženja banaka Srbije. Kada se ovom iznosu doda dug stanovništva, ukupno zaduženje građana i privrede poslednjeg dana marta iznosilo je 4.435 milijardi dinara, dok su građani dugovali 2.007 milijardi dinara.

Prema izveštaju Kreditnog biroa, ukupno dugovanje bankama bilo je za 15,5 odsto veće nego godinu dana ranije, a u poređenju sa februarom zabeležen je rast od 0,4 odsto. Dug građana porastao je za 21 odsto u odnosu na mart prošle godine. Najveći deo duga građana odnosi se na gotovinske kredite, koji su na kraju marta dostigli 984,1 milijardu dinara, što je rast od 23,2 odsto u odnosu na isti period 2025. godine.

Stambeni i krediti za adaptaciju iznosili su 852,6 milijardi dinara, sa rastom od 20,4 odsto na godišnjem nivou, dok su potrošački krediti porasli za 27,8 odsto i iznosili 25,6 milijardi dinara. Učešće kašnjenja u otplati bankarskih kredita smanjeno je na 1,9 odsto, u poređenju sa 2,6 odsto iz prethodne godine. Najveći nivo kašnjenja registrovan je kod preduzetnika (3,4 odsto), potom kod pravnih lica (2,4 odsto), dok je kod građana docnja iznosila 1,2 odsto.

Docnja kod pravnih lica i preduzetnika definiše se kao neizmirene obaveze preko 15 dana, dok je za građane taj prag 60 dana. Broj tekućih računa na kraju marta iznosio je 9.306.393, sa ukupno 6.087.0167 korisnika, a u kašnjenju je bilo 179.931 tekućih računa.

Na dan 31. marta 2026. godine, u Srbiji je bilo 1.090.656 kreditnih kartica, što je za 2,9 odsto manje nego godinu dana ranije, dok je broj korisnika kreditnih kartica iznosio 848.284, što predstavlja pad od 6,5 odsto u odnosu na mart 2025. Podaci Kreditnog biroa pokazuju i da je učešće stambenih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu na kraju marta iznosilo 42,5 odsto.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Kaspersky otkrio gubitak od 425 evra po osobi zbog online prevara u Srbiji

Više od 51,7% prevara na WhatsApp-u i drugim aplikacijama realizuje se za manje od 30 minuta, prosečan gubitak doseže 425 evra

Published

on

By

Više od 51,7% prevara na WhatsApp-u i drugim aplikacijama realizuje se za manje od 30 minuta, prosečan gubitak doseže 425 evra

Kompanija Kaspersky objavila je rezultate globalnog istraživanja o prevarama putem aplikacija za razmenu poruka, prema kojem su korisnici u Srbiji u proseku izgubili 425 evra po prevari. Ovo istraživanje, sprovedeno na osnovu iskustava žrtava širom sveta, pokazuje da su online prevaranti izuzetno efikasni – više od 51,7% prevara u Srbiji realizovano je u roku kraćem od 30 minuta. Na globalnom nivou, prosečan gubitak po osobi iznosi 733 evra.

Podaci pokazuju da najviše prevara počinje na WhatsApp-u (38,4%), Facebook-u (32%) i putem SMS/iMessage poruka (27,2%), dok slede Instagram (27,20%), Telegram (26,4%) i Viber (18%). Prevaranti često koriste više komunikacionih kanala, što potvrđuje činjenica da se čak 63% svih prevara odvija kroz kombinaciju platformi, prelazeći sa jedne aplikacije na drugu kako bi žrtvu dodatno zbunili.

Brzina kojom se novac ili lični podaci ustupaju je zabrinjavajuća – 52% žrtava u Srbiji reagovalo je za manje od 30 minuta, dok je 14% to učinilo za manje od pet minuta. Prevaranti se predstavljaju kao članovi porodice, prijatelji ili poznate kompanije, koristeći veštačku inteligenciju za imitaciju komunikacije i uverljivost poruka.

Finansijske posledice su ozbiljne: 54% žrtava izgubilo je novac, dok je 39% ostalo bez ličnih podataka, uključujući brojeve telefona (50%), puno ime (39,8%), e-mail adresu (37,76%) i kućnu adresu. Iako je 44% ispitanika prijavilo gubitke do 117 evra, značajan broj je pretrpeo veće gubitke – 13,33% žrtava izgubilo je više od 1.165 evra. Više od šestine ispitanika (16,40%) navelo je da su bili žrtve prevara tri ili više puta tokom prethodnih šest meseci.

Mark Rivero, vodeći istraživač bezbednosti u Kaspersky Global Research & Analysis Team (GReAT), izjavio je: „Ovaj novi talas prevara putem aplikacija za razmenu poruka osmišljen je tako da bude neodvojiv od svakodnevne komunikacije. Veštačka inteligencija ubrzava ovaj trend, pomažući prevarantima da u velikom obimu uverljivo imitiraju brendove, poznate glasove i međuljudske odnose. Kao rezultat toga, sama svest o postojanju pretnji više nije dovoljna zaštita.”

Stručnjaci ističu da prevaranti koriste poznate kontekste i jezičke obrasce kako bi žrtve uverili da su njihove odluke racionalne. Dr Elizabet Karter, forenzička lingvistkinja i kriminološkinja sa Univerziteta Kingston u Londonu, naglašava važnost razgovora sa porodicom i prijateljima o aktivnostima na internetu kako bi se na vreme prepoznale potencijalne prevare. U uslovima rasta životnih troškova, gubici ovog tipa mogu predstavljati ozbiljan udarac za domaćinstva u Srbiji.

Pročitaj još

Domaće

Erste Banka edukovala decu o štednji na četvrtom Naučnom pikniku 29. i 30. maja

Program „Čuvari Zmajevog blaga“ na Naučnom pikniku okupio veliki broj dece i roditelja u Beogradu

Published

on

By

Program „Čuvari Zmajevog blaga“ na Naučnom pikniku okupio veliki broj dece i roditelja u Beogradu

Erste Banka Srbija realizovala je program finansijske pismenosti za decu na četvrtom Naučnom pikniku, održanom 29. i 30. maja u Arboretumu Šumarskog fakulteta u Beogradu. Tokom dvodnevnog događaja, najmlađi posetioci učestvovali su u radionicama „Porodični budžet u teglama“ i „Kasica iz snova“, gde su sticali znanja o razlikovanju potreba i želja, važnosti štednje i planiranju finansijskih ciljeva.

Kroz crtanje, razgovor, igru i interaktivnu predstavu „Čuvari Zmajevog blaga“, deca su usvajala osnovne veštine upravljanja novcem. Posebno interesovanje izazvala je igra „Finansijski točak znanja“, koja je podstakla radoznalost i diskusiju o ličnim finansijama. Program je deo inicijative za unapređenje finansijske pismenosti kod najmlađih, a realizovan je pod sloganom „Misli zeleno“, u saradnji sa Festivalom nauke i Šumarskim fakultetom Univerziteta u Beogradu.

„Većina finansijskih navika formira se upravo u detinjstvu i zato verujemo da nikada nije prerano da sa decom razgovaramo o novcu, štednji i odgovornom donošenju odluka. Finansijska pismenost je važna životna veština koja nam pomaže da pametno upravljamo novcem – od prvog džeparca do velikih životnih ciljeva. Kako se ovim temama još uvek ne posvećuje dovoljno prostora kroz formalno obrazovanje, u Erste Banci nastojimo da iskoristimo svaku priliku da kroz zanimljive i pristupačne sadržaje doprinesemo razvoju finansijske pismenosti kod dece i mladih“, izjavila je Marija Mutić, direktorka Direkcije komunikacija Erste Banke.

Naučni piknik je i ove godine okupio veliki broj dece, roditelja i ljubitelja nauke sa ciljem popularizacije znanja, istraživanja i kritičkog razmišljanja. Aktivnosti koje su realizovane deo su strateške posvećenosti Erste Banke unapređenju finansijske pismenosti u Srbiji, a kroz platformu #ErsteZnali Banka kontinuirano razvija edukativne sadržaje namenjene različitim generacijama kako bi teme poput štednje i odgovornog planiranja bile dostupnije široj javnosti.

Pročitaj još

Domaće

Gasprom povećao izvoz gasa Turskim tokom na rekordnih 7,65 milijardi kubnih metara

Isporuke preko evropskog kraka gasovoda porasle su za 6,5 odsto u periodu januar-maj 2026. godine

Published

on

By

Isporuke preko evropskog kraka gasovoda porasle su za 6,5 odsto u periodu januar-maj 2026. godine

Ruska energetska kompanija Gasprom povećala je izvoz gasa evropskim krakom gasovoda Turski tok u periodu januar–maj 2026. godine za 6,5 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine. Ukupno je isporučeno 7,65 milijardi kubnih metara gasa, što je najviši nivo zabeležen u prvih pet meseci godine od početka rada ovog gasovoda 2020. godine, prema podacima Evropske mreže operatora transportnih sistema za gas (ENTSOG).

Kroz graničnu tačku Strandža 2-Malkočlar na bugarsko-turskoj granici u periodu od 1. januara do 31. maja 2026. godine prošlo je oko 7,65 milijardi kubnih metara gasa, što predstavlja rast od 6,5 odsto u odnosu na isti period lane. Samo u maju 2026. godine izvoz gasa ovom rutom porastao je za tri odsto na godišnjem nivou, dostigavši 1,47 milijardi kubnih metara.

Gasovod Turski tok povezuje Rusiju i Tursku preko Crnog mora. Jedan krak ovog gasovoda namenjen je turskom tržištu, dok drugi, poznat kao Balkanski tok, obezbeđuje snabdevanje zemalja južne i jugoistočne Evrope, uključujući Srbiju, Rumuniju, Grčku, Severnu Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu i Mađarsku. Ukupni kapacitet gasovoda iznosi 31,5 milijardi kubnih metara godišnje.

Nakon što je tranzit ruskog gasa preko Ukrajine obustavljen 1. januara 2025. godine, Turski tok postao je jedina ruta za isporuke Gasproma Evropi. Tokom 2025. godine, izvoz ruskog gasa evropskim krakom ovog gasovoda dostigao je rekordnih više od 18 milijardi kubnih metara.

Pročitaj još

U Trendu