Connect with us

Domaće

Startap ekosistem u Srbiji beleži rast investicionih ambicija, 72,1% startapa cilja eksterno finansiranje

Samo 3,4% startapa premašilo milion evra prihoda, dok 36,7% i dalje ne ostvaruje nikakav prihod

Published

on

gfe1590b3e1081a528b9984a39acb1e71b66d1b875c853d2170fce68eb45c8439d9b299c875031edca486102b7b823d1556db7a8027f174a805505bc67149c0fd_1280

Samo 3,4% startapa premašilo milion evra prihoda, dok 36,7% i dalje ne ostvaruje nikakav prihod

Šesto izdanje istraživanja Startap skener 2026, koje je objavila Inicijativa Digitalna Srbija, pokazuje da su ambicije domaćih startapa značajno porasle tokom 2025. godine, ali da prihodi i dalje izostaju za većinu. Prema prikupljenim podacima, čak 72,1% startapa planira da u 2026. godini prikupi eksternu investiciju, a 25,4% njih cilja runde iznad milion evra, što je trostruko više u odnosu na 7,6% iz prethodne godine.

“Startap skener jasno pokazuje ekosistem koji raste u kontekstu ambicija, ali i dalje se suočava sa izazovom da te ambicije pretvori u konkretne rezultate. Osnivači su obrazovaniji i spremniji da privuku kapital, ali trećina i dalje ne ostvaruje nikakav prihod, a većina vodi startap kao sporednu aktivnost”, izjavila je Tanja Kuzman, direktorka Inicijative Digitalna Srbija.

Poslovni anđeli finansirali su 23,1% startapa, dok su inkubatori i akceleratori podržali 23,8%. Eksternu investiciju prikupilo je 29,9% startapa, a samo 9,5% beleži mesečni rast prihoda veći od 10%. Više od trećine startapa, odnosno 36,7%, još uvek ne ostvaruje prihode, dok 77,6% njih ima godišnji prihod manji od 150.000 evra. Prag od milion evra prihoda prešlo je svega 3,4% startapa.

Oslonjenost na grantove ostaje visoka – 59,2% startapa koristi grantove i bespovratna sredstva, a 61,9% se finansira isključivo iz sopstvenih izvora i/ili grantova, bez uključenja pametnog kapitala. Među startapima koji nemaju mesečne prihode, 77,4% planira i tokom 2026. godine da se primarno finansira iz bespovratnih sredstava.

Osnivači domaćih startapa u proseku imaju 38 godina, dok je visok stepen obrazovanja prisutan kod 88,9% njih. Udeo žena osnivača povećan je na 21,5% (sa 17,8%), a povratnika iz inostranstva sada je 18,5%. Porastao je i broj netehničkih osnivača: 68% startapa ima bar jednog osnivača sa iskustvom u menadžmentu, marketingu ili prodaji (prethodno 62,6%). Veštačka inteligencija i mašinsko učenje prisutni su u proizvodima 51% startapa, što je rast od 10 procentnih poena za godinu dana. Samo 44,4% osnivača radi isključivo na svom startapu, što je manje u poređenju sa 60,1% iz ranije godine.

Srbija je i dalje najčešće tržište za 40,8% startapa, dok 69,4% planira širenje na nova tržišta tokom 2026. godine. Evropa je cilj za 98% onih koji planiraju internacionalizaciju, a SAD za 59,8%. Najveći izazovi ostaju pristup finansiranju (60,5%) i akvizicija korisnika (37,4%), dok je prodaja najtraženija pozicija – navodi je 48,3% startapa. Kompletan izveštaj Startap skener 2026 dostupan je na sajtu Inicijative Digitalna Srbija.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Kaspersky otkrio gubitak od 425 evra po osobi zbog online prevara u Srbiji

Više od 51,7% prevara na WhatsApp-u i drugim aplikacijama realizuje se za manje od 30 minuta, prosečan gubitak doseže 425 evra

Published

on

By

Više od 51,7% prevara na WhatsApp-u i drugim aplikacijama realizuje se za manje od 30 minuta, prosečan gubitak doseže 425 evra

Kompanija Kaspersky objavila je rezultate globalnog istraživanja o prevarama putem aplikacija za razmenu poruka, prema kojem su korisnici u Srbiji u proseku izgubili 425 evra po prevari. Ovo istraživanje, sprovedeno na osnovu iskustava žrtava širom sveta, pokazuje da su online prevaranti izuzetno efikasni – više od 51,7% prevara u Srbiji realizovano je u roku kraćem od 30 minuta. Na globalnom nivou, prosečan gubitak po osobi iznosi 733 evra.

Podaci pokazuju da najviše prevara počinje na WhatsApp-u (38,4%), Facebook-u (32%) i putem SMS/iMessage poruka (27,2%), dok slede Instagram (27,20%), Telegram (26,4%) i Viber (18%). Prevaranti često koriste više komunikacionih kanala, što potvrđuje činjenica da se čak 63% svih prevara odvija kroz kombinaciju platformi, prelazeći sa jedne aplikacije na drugu kako bi žrtvu dodatno zbunili.

Brzina kojom se novac ili lični podaci ustupaju je zabrinjavajuća – 52% žrtava u Srbiji reagovalo je za manje od 30 minuta, dok je 14% to učinilo za manje od pet minuta. Prevaranti se predstavljaju kao članovi porodice, prijatelji ili poznate kompanije, koristeći veštačku inteligenciju za imitaciju komunikacije i uverljivost poruka.

Finansijske posledice su ozbiljne: 54% žrtava izgubilo je novac, dok je 39% ostalo bez ličnih podataka, uključujući brojeve telefona (50%), puno ime (39,8%), e-mail adresu (37,76%) i kućnu adresu. Iako je 44% ispitanika prijavilo gubitke do 117 evra, značajan broj je pretrpeo veće gubitke – 13,33% žrtava izgubilo je više od 1.165 evra. Više od šestine ispitanika (16,40%) navelo je da su bili žrtve prevara tri ili više puta tokom prethodnih šest meseci.

Mark Rivero, vodeći istraživač bezbednosti u Kaspersky Global Research & Analysis Team (GReAT), izjavio je: „Ovaj novi talas prevara putem aplikacija za razmenu poruka osmišljen je tako da bude neodvojiv od svakodnevne komunikacije. Veštačka inteligencija ubrzava ovaj trend, pomažući prevarantima da u velikom obimu uverljivo imitiraju brendove, poznate glasove i međuljudske odnose. Kao rezultat toga, sama svest o postojanju pretnji više nije dovoljna zaštita.”

Stručnjaci ističu da prevaranti koriste poznate kontekste i jezičke obrasce kako bi žrtve uverili da su njihove odluke racionalne. Dr Elizabet Karter, forenzička lingvistkinja i kriminološkinja sa Univerziteta Kingston u Londonu, naglašava važnost razgovora sa porodicom i prijateljima o aktivnostima na internetu kako bi se na vreme prepoznale potencijalne prevare. U uslovima rasta životnih troškova, gubici ovog tipa mogu predstavljati ozbiljan udarac za domaćinstva u Srbiji.

Pročitaj još

Domaće

Erste Banka edukovala decu o štednji na četvrtom Naučnom pikniku 29. i 30. maja

Program „Čuvari Zmajevog blaga“ na Naučnom pikniku okupio veliki broj dece i roditelja u Beogradu

Published

on

By

Program „Čuvari Zmajevog blaga“ na Naučnom pikniku okupio veliki broj dece i roditelja u Beogradu

Erste Banka Srbija realizovala je program finansijske pismenosti za decu na četvrtom Naučnom pikniku, održanom 29. i 30. maja u Arboretumu Šumarskog fakulteta u Beogradu. Tokom dvodnevnog događaja, najmlađi posetioci učestvovali su u radionicama „Porodični budžet u teglama“ i „Kasica iz snova“, gde su sticali znanja o razlikovanju potreba i želja, važnosti štednje i planiranju finansijskih ciljeva.

Kroz crtanje, razgovor, igru i interaktivnu predstavu „Čuvari Zmajevog blaga“, deca su usvajala osnovne veštine upravljanja novcem. Posebno interesovanje izazvala je igra „Finansijski točak znanja“, koja je podstakla radoznalost i diskusiju o ličnim finansijama. Program je deo inicijative za unapređenje finansijske pismenosti kod najmlađih, a realizovan je pod sloganom „Misli zeleno“, u saradnji sa Festivalom nauke i Šumarskim fakultetom Univerziteta u Beogradu.

„Većina finansijskih navika formira se upravo u detinjstvu i zato verujemo da nikada nije prerano da sa decom razgovaramo o novcu, štednji i odgovornom donošenju odluka. Finansijska pismenost je važna životna veština koja nam pomaže da pametno upravljamo novcem – od prvog džeparca do velikih životnih ciljeva. Kako se ovim temama još uvek ne posvećuje dovoljno prostora kroz formalno obrazovanje, u Erste Banci nastojimo da iskoristimo svaku priliku da kroz zanimljive i pristupačne sadržaje doprinesemo razvoju finansijske pismenosti kod dece i mladih“, izjavila je Marija Mutić, direktorka Direkcije komunikacija Erste Banke.

Naučni piknik je i ove godine okupio veliki broj dece, roditelja i ljubitelja nauke sa ciljem popularizacije znanja, istraživanja i kritičkog razmišljanja. Aktivnosti koje su realizovane deo su strateške posvećenosti Erste Banke unapređenju finansijske pismenosti u Srbiji, a kroz platformu #ErsteZnali Banka kontinuirano razvija edukativne sadržaje namenjene različitim generacijama kako bi teme poput štednje i odgovornog planiranja bile dostupnije široj javnosti.

Pročitaj još

Domaće

Gasprom povećao izvoz gasa Turskim tokom na rekordnih 7,65 milijardi kubnih metara

Isporuke preko evropskog kraka gasovoda porasle su za 6,5 odsto u periodu januar-maj 2026. godine

Published

on

By

Isporuke preko evropskog kraka gasovoda porasle su za 6,5 odsto u periodu januar-maj 2026. godine

Ruska energetska kompanija Gasprom povećala je izvoz gasa evropskim krakom gasovoda Turski tok u periodu januar–maj 2026. godine za 6,5 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine. Ukupno je isporučeno 7,65 milijardi kubnih metara gasa, što je najviši nivo zabeležen u prvih pet meseci godine od početka rada ovog gasovoda 2020. godine, prema podacima Evropske mreže operatora transportnih sistema za gas (ENTSOG).

Kroz graničnu tačku Strandža 2-Malkočlar na bugarsko-turskoj granici u periodu od 1. januara do 31. maja 2026. godine prošlo je oko 7,65 milijardi kubnih metara gasa, što predstavlja rast od 6,5 odsto u odnosu na isti period lane. Samo u maju 2026. godine izvoz gasa ovom rutom porastao je za tri odsto na godišnjem nivou, dostigavši 1,47 milijardi kubnih metara.

Gasovod Turski tok povezuje Rusiju i Tursku preko Crnog mora. Jedan krak ovog gasovoda namenjen je turskom tržištu, dok drugi, poznat kao Balkanski tok, obezbeđuje snabdevanje zemalja južne i jugoistočne Evrope, uključujući Srbiju, Rumuniju, Grčku, Severnu Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu i Mađarsku. Ukupni kapacitet gasovoda iznosi 31,5 milijardi kubnih metara godišnje.

Nakon što je tranzit ruskog gasa preko Ukrajine obustavljen 1. januara 2025. godine, Turski tok postao je jedina ruta za isporuke Gasproma Evropi. Tokom 2025. godine, izvoz ruskog gasa evropskim krakom ovog gasovoda dostigao je rekordnih više od 18 milijardi kubnih metara.

Pročitaj još

U Trendu