Connect with us

Domaće

Kompanije u Srbiji mogu ostvariti uštedu od 70 odsto uz promenu uredbe o struji

Investicija od 220.000 do 320.000 evra u solarnu elektranu donosi godišnju uštedu od 40.000 do 60.000 evra

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Nova lv

Investicija od 220.000 do 320.000 evra u solarnu elektranu donosi godišnju uštedu od 40.000 do 60.000 evra

Prema najnovijim izmenama Uredbe o uslovima isporuke i snabdevanja električnom energijom, kompanije u Srbiji koje ulažu u sopstvene solarne elektrane mogu ostvariti značajne uštede, koje dostižu i više od 70 odsto, pokazuju ekonomske analize. Nova pravila stupila su na snagu nakon što je Privredna komora Srbije razmatrala balansiranje interesa investitora, kupaca, ali i stabilnosti energetskog sistema.

Izmenjena uredba precizira status “aktivnog kupca”, a kompanijama koje grade elektrane za sopstvene potrebe omogućena je skraćena procedura bez ograničenih početnih rokova za predaju zahteva. Za one koji višak energije prodaju na tržištu ili ga predaju EMS ili EDS, propisana je zahtevnija procedura, više dokumenata i studija, kao i rokovi za predaju zahteva (1.1-1.2. ili 1.7-1.8. tekuće godine). Aktivni kupac dobija dozvolu za svaku lokaciju zasebno, dok veći investitori moraju da obezbede depozit od 50.000 evra i bankarsku garanciju od 12.500 evra po nominalnom kilovatu maksimalne snage elektrane.

Prema izračunima, mala fabrika sa godišnjom potrošnjom od 500.000 kWh i prosečnom cenom od 0,11 do 0,14 evra po kWh (uključujući mrežarinu i druge troškove), uz ulaganje od 220.000 do 320.000 evra u solarnu elektranu snage 300 kW, može da ostvari godišnju uštedu od 40.000 do 60.000 evra. Očekuje se da uštede iznose od 20 do 40 procenata, a za proizvodnju tokom dnevnih sati i do 60 procenata. Kombinacijom baterijskih skladišta i dodatnih mera energetske efikasnosti, uštede mogu premašiti 70 odsto.

Na sastanku u Privrednoj komori Srbije, predstavnici Ministarstva energetike, EMS, EDS, kao i kompanija iz sektora proizvodnje i skladištenja energije, analizirali su izazove u vezi sa priključcima na mrežu i balansnom odgovornošću. Posebno je apostrofirana potreba da preduzeća koja nemaju iskustva u energetici angažuju treća lica za upravljanje elektranama i balansiranje isporuke.

Iz Ministarstva energetike upozoravaju da je čest problem neusklađenost postojećih priključaka sa Zakonom o energetici, posebno za priključke izgrađene pre izmena 2011/12. godine. Svaka promena vezana za snagu priključka može doneti dodatne troškove.

Trenutno u Srbiji postoji oko 4.500 projekata malih elektrana (solarnih, vetro i hidro), ali je do sada realizovano svega 500 megavata gotovih kapaciteta. Većina projekata se još uvek nalazi u različitim fazama i pod različitim propisima, a značajan deo neće biti realizovan.

Preporuka stručnjaka je da kompanije pre početka investicije jasno definišu postojeću i planiranu potrošnju, odobrenu snagu, način korišćenja energije, planove za skladištenje i prodaju viškova, kao i status priključka na mrežu.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Micron povećao prihode 4,5 puta na 41,5 milijardi dolara, akcije skočile 18 odsto

Prihod od DRAM čipova dostigao 31,3 milijarde dolara, a prognoza za naredni kvartal iznad 50 milijardi dolara

Published

on

By

Prihod od DRAM čipova dostigao 31,3 milijarde dolara, a prognoza za naredni kvartal iznad 50 milijardi dolara

Američka kompanija Micron Technology ostvarila je u fiskalnom trećem tromesečju prihod od 41,5 milijardi dolara, što je rast od 4,5 puta u odnosu na prethodni period i znatno iznad konsenzusa tržišta od 35,3 milijarde dolara. Ova ekspanzija poslovanja, prema podacima kompanije, rezultat je velikog rasta potražnje za memorijskim čipovima i povećanja prodajnih cena.

Prihodi od DRAM čipova u kvartalu su iznosili 31,3 milijarde dolara, uz rast od 67 odsto na kvartalnom nivou, pre svega zahvaljujući povećanju prodajnih cena od oko 60 odsto. NAND segment je zabeležio prihod od 9,9 milijardi dolara, što je dvostruko više nego u prethodnom kvartalu. Isporuka NAND čipova porasla je za 5-6 odsto, dok su prosečne prodajne cene skočile za oko 85 procenata.

Kompanija je sklopila 16 dugoročnih ugovora o snabdevanju, čime je obezbedila kontinuitet poslovanja i smanjenje rizika od povratka u cikličnost. Očekuje se da će rast isporuka DRAM čipova u 2026. godini iznositi 22-25 odsto, dok se za NAND čipove očekuje rast od 20 odsto. Uprava kompanije navodi da će “usko grlo” u snabdevanju memorijskim čipovima trajati i posle 2027. godine, suprotno ranijim procenama da će nestašice biti rešene početkom sledeće godine.

Prilagođena dobit po akciji (EPS) iznosila je 25,11 dolara, iznad očekivanja tržišta od 20,3 dolara. Bruto profitna margina bila je rekordnih 84,9 odsto, dok je uprava prethodno prognozirala 81 odsto. Kapitalna ulaganja (CAPEX) u kvartalu dostigla su 7,1 milijardu dolara, a za celu fiskalnu godinu očekivani nivo ulaganja povećan je na 27 milijardi sa ranijih 25 milijardi dolara. Sledeće godine planirani CAPEX je gotovo 50 milijardi dolara. Prilagođeni slobodan novčani tok (FCF) iznosio je 18,3 milijarde dolara.

Za tekući kvartal, Micron očekuje prihod od oko 50 milijardi dolara, što je iznad konsenzusa od 43,5 milijardi i značajno više u poređenju sa 11,3 milijarde dolara iz istog perioda prethodne godine. Bruto margina se projektuje na 86 odsto, dok je prilagođeni EPS procenjen na 31,0 dolar, iznad konsenzusa od 25,4 dolara.

Akcije kompanije skočile su 18 odsto na 1.237 dolara u produženom trgovanju, nakon što su u 2026. godini već porasle 3,7 puta.

Pročitaj još

Domaće

Sistem ePlati omogućio elektronsko plaćanje 1.600 taksi, automatizacija od 2027. godine

Građani već mogu online da generišu uplatnice, a od 2027. sistem automatski popunjava podatke za sve takse

Published

on

By

Građani već mogu online da generišu uplatnice, a od 2027. sistem automatski popunjava podatke za sve takse

Građani i privreda u Srbiji od juna 2026. koriste ePlati, sistem za elektronsko plaćanje svih taksi i naknada u postupcima pred javnim organima. Preko ePlati, koji je razvila Kancelarija za IT i eUpravu, moguće je odmah generisati opštu uplatnicu online, dok je cilj da se od 2027. godine ceo proces potpuno automatizuje – korisnici će birati uslugu, a sistem će sam prikazati kome, koliko i za šta se plaća.

Trenutno korisnici sami unose podatke na ePlati platformi, uključujući informacije o pružaocu usluge, platiocu, primaocu, iznosu i svrsi uplate. Nakon toga, sistem automatski generiše jedinstveni poziv na broj, a služba može proveriti uplatu po službenoj dužnosti, bez potrebe za dostavljanjem dokaza o uplati. Ovakav način plaćanja smanjuje administraciju i rizik od grešaka, kao i mogućnost zloupotreba, poput više korišćenja iste uplatnice ili dodavanja nula na već overene dokumente.

Prema rečima Jelene Bojović, programske direktorke u NALED-u: „Danas ePlati omogućava jednostavnije elektronsko plaćanje, a od 2027. očekujemo sistem u kojem će građanin moći da izabere uslugu, a sistem će sam sračunati i prikazati šta se plaća, koliko i kome. To znači manje administracije, manje grešaka i jednostavniji kontakt sa institucijama.”

Reforma digitalizacije naplate taksi i naknada, započeta 2025. godine, realizuje se u dve faze. U prvoj fazi, koja je u toku, državni organi su obavezni da evidentiraju elektronske uplate, dok građani više ne moraju da prilažu papirne dokaze. Do sada je kroz Jedinstvenu evidenciju neporeskih prihoda evidentirano oko 1.600 taksi i naknada. Republički organi imaju rok do 30. juna, a lokalne samouprave do 30. oktobra da upišu sve takse i naknade, što je preduslov za drugu fazu.

Od 2027. godine, kada se očekuje potpuna integracija sistema, građani neće unositi podatke ručno – automatizovani sistem prikazivaće sve iznose i svrhe uplate, a uplatnica će biti unapred popunjena. Više različitih taksi za isti postupak biće objedinjeno kroz jednu transakciju, čime se dodatno smanjuje administrativni teret i mogućnost greške. Ovaj model već funkcioniše kod usluga MUP-a za lična dokumenta i vozačke dozvole, a sada će biti primenjen i na ostale javne usluge.

Analize NALED-a pokazuju da u Srbiji postoji više od 2.000 neporeskih nameta na državnom nivou, regulisanih kroz preko 500 zakona, dok više od 400 lokalnih odluka uvodi dodatne takse. Istraživanje iz 2024. godine pokazalo je da 72% privrednika smatra da brojni i visoki parafiskalni nameti značajno podstiču sivu ekonomiju. Potpuna integracija ePlati sa Registrom administrativnih postupaka i Jedinstvenom evidencijom neporeskih prihoda omogućava javno dostupnu i ažurnu evidenciju svih taksi i naknada.

Pročitaj još

Domaće

Ferrari smanjuje vrednost akcija za 8 odsto nakon lansiranja modela Luce od 640.000 dolara

Šef marketinga Enriko Galijera napušta kompaniju posle 16 godina, dok električni model izaziva kritike i pad akcija

Published

on

By

Šef marketinga Enriko Galijera napušta kompaniju posle 16 godina, dok električni model izaziva kritike i pad akcija

Kompanija Ferrari saopštila je da šef marketinga i komercijalnih poslova Enriko Galijera napušta kompaniju nakon 16 godina, svega nekoliko nedelja posle predstavljanja prvog električnog automobila Luce, čija cena iznosi 640.000 dolara. Odlazak Galijere dolazi u trenutku kada su akcije Ferrarija zabeležile pad od 8 odsto dan nakon predstavljanja ovog modela.

Na poziciju direktora marketinga od jula dolazi bivši direktor BMW-a za Italiju, Masimilijano Di Silvestre. Ferrari je zahvalio Galijeri, navodeći da je “odlučio da započne novo poglavlje u svojoj profesionalnoj karijeri, odluku koju je kompaniji saopštio pre izvesnog vremena”. Izvršni direktor Benedeto Vinja izjavio je da je Galijera “odigrao značajnu ulogu u rastu kompanije i jačanju brenda Ferrari širom sveta”.

Model Luce, predstavljen u maju, izazvao je brojne negativne reakcije na internetu, a dizajn automobila potpisuje Džoni Ajv. Ovaj model je bio predmet kritika bivšeg predsednika Ferrarija, kao i potpredsednika Vlade Italije i ministra saobraćaja Matea Salvinija. Ferrari u zvaničnom saopštenju nije komentarisao vezu između odlaska Galijere i predstavljanja modela Luce.

Galijera je od 2010. godine bio odgovoran za upravljanje prodajom najtraženijih modela Ferrarija, uključujući odlučivanje o tome koji kupci mogu da kupe ekskluzivne automobile. Učestvovao je i u lansiranju modela LaFerrari 2013. godine, prvog serijskog hibridnog hiperautomobila kompanije, koji kombinuje benzinski i električni pogon. Kompanija je 2015. godine izašla na berzu u Njujorku, a 2016. na berzu u Milanu.

Galijera nije želeo da daje dodatne komentare povodom odlaska iz kompanije. Iz Ferrarija su poručili: “Ceo tim Ferrarija zahvaljuje mu na doprinosu, a ja mu lično želim mnogo uspeha u budućnosti”, izjavio je Benedeto Vinja.

Pročitaj još

U Trendu