Connect with us

Domaće

Klimatske promene ugrožavaju 93,6% poljoprivrednog zemljišta do 2050. godine

Udeo otpornog zemljišta pao sa 43,2% na 6,4%, uz opasnost od suša svake godine i smanjenje podzemnih voda do 40%

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Anrita1705

Udeo otpornog zemljišta pao sa 43,2% na 6,4%, uz opasnost od suša svake godine i smanjenje podzemnih voda do 40%

Analize Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu pokazuju da će do sredine veka samo 6,4% poljoprivrednog zemljišta u Srbiji ostati otporno na klimatske promene, što je drastičan pad sa 43,2% koliko je iznosilo u periodu od 2001. do 2020. godine. Stručnjaci upozoravaju da će rast prosečne temperature za više od tri stepena, sve češći toplotni talasi i promene u raspodeli padavina značajno ugroziti domaću proizvodnju hrane.

Prema istraživanjima, do 2050. godine čak 56% teritorije Srbije biće izloženo opasnosti od bujičnih poplava i izlivanja reka, što je osam puta više nego u referentnom periodu od 1961. do 1990. godine. Istovremeno, mogućnosti za obnavljanje podzemnih voda mogle bi da se smanje između 20 i 40%, najviše pogođeni biće jug, jugoistok i severoistok zemlje koji prelaze u polusušnu klimu.

Profesorica Ana Vuković Vimić sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu ističe da su suše postale znatno češće: dok je ranije beležena jedna sušna godina po deceniji, između 2011. i 2020. u proseku je registrovano pet sušnih godina, a projekcije ukazuju da će do sredine veka suše biti svake godine. “Vlažna klima ostaće u zapadnim delovima Srbije, dok će ostali regioni biti pod još većim pritiskom suše i gubitka zemljišne plodnosti”, navela je Vuković Vimić.

Istraživanje Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu pokazuje dodatne izazove: iako je 95% domaćih poljoprivrednika čulo za klimatske promene, samo trećina poseduje dublje znanje o toj temi, pretežno informisana putem društvenih mreža. Stručnjaci smatraju da je edukacija i prilagođavanje proizvodnje klimatskim promenama nužna i neodložna.

Pored klimatskih izazova, poljoprivrednici u Srbiji suočavaju se i sa ekonomskim pritiscima usled poskupljenja energenata, đubriva i transporta, što dodatno komplikuje njihovu poziciju na tržištu hrane. Od početka globalne energetske i prehrambene krize 2022. godine, ovi troškovi su postali centralna tema, dok se posledice klimatskih promena i dalje zanemaruju u agrarnoj politici.

Stručnjaci upozoravaju da će, bez hitnih mera prilagođavanja, Srbiju pogoditi dalji pad stočnog fonda, niže otkupne cene i povećana zavisnost od uvoza hrane, što dugoročno ugrožava prehrambenu sigurnost i domaću ekonomiju.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Ministarstvo finansija pokrenulo javnu raspravu o fiskalnim zakonima do 21. juna 2026.

Privredna komora Srbije pozvala privredu i stručnjake da daju predloge do 21. juna 2026.

Published

on

By

Privredna komora Srbije pozvala privredu i stručnjake da daju predloge do 21. juna 2026.

Ministarstvo finansija Republike Srbije otvorilo je javnu raspravu o nacrtima zakona iz oblasti fiskalne politike, koja će trajati do 21. juna 2026. godine. Privredna komora Srbije pozvala je predstavnike privrede i stručnu javnost da pogledaju nacrte poreskih zakona i pošalju komentare, predloge i sugestije. Sve pristigle reakcije biće objedinjene i upućene Ministarstvu finansija na dalje razmatranje.

Predstavljanje svih nacrta zakona obuhvaćenih javnom raspravom organizuje Privredna komora Srbije, sa ciljem da privreda i stručnjaci budu upoznati sa predloženim rešenjima. Prva prezentacija, posvećena Nacrtu zakona o porezu na dodatu vrednost, čija je primena predviđena od dana pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji, kao i konsultacije sa predstavnicima privrede, održavaju se 8. juna 2026. godine, od 14.00 do 16.00 časova, u prostorijama PKS na adresi Terazije 23, Beograd (Velika sala, II sprat).

Konsultacije sa privredom u okviru javne rasprave zakazane su za sledeće datume:

– 8.06.2026. godine – Nacrt zakona o porezu na dodatu vrednost sa početkom primene od dana pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji;
– 15.06.2026. godine – Nacrt zakona o administrativnoj saradnji u oblasti oporezivanja, Nacrt zakona o mehanizmima rešavanja poreskih sporova u Evropskoj uniji, Nacrt zakona o porezu na dohodak građana sa početkom primene od dana pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji, Nacrt zakona o izmenama Zakona o porezu na dohodak građana i Nacrt zakona o izmenama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje;
– 16.06.2026. godine – Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezu na dobit pravnih lica i Nacrt zakona o minimalnom globalnom porezu na dobit;
– 18.06.2026. godine – Nacrt zakona o akcizama sa primenom od pristupanja Evropskoj uniji.

Prijava za učešće na javnim konsultacijama moguća je putem zvaničnog linka Privredne komore Srbije. Iz PKS ističu da će svi dostavljeni komentari biti objedinjeni i prosleđeni Ministarstvu finansija radi daljeg razmatranja. Javna rasprava predstavlja priliku za privredu i stručnu javnost da aktivno učestvuju u kreiranju fiskalnih propisa pred ključne izmene koje prate proces pristupanja Republike Srbije Evropskoj uniji.

Pročitaj još

Domaće

Microsoft planira razvoj AI asistenta Scout sa ciljem svakodnevne upotrebe kod 1.000 zaposlenih

Interni dokument otkriva da više od 1.000 zaposlenih i izvršni direktor Satja Nadela već koriste Scout bez zvanične promocije

Published

on

By

Interni dokument otkriva da više od 1.000 zaposlenih i izvršni direktor Satja Nadela već koriste Scout bez zvanične promocije

Kompanija Microsoft, jedan od vodećih tehnoloških giganata, u internom dokumentu navodi strategiju za svoj novi AI asistent Scout, otkrivajući da je više od 1.000 zaposlenih, uključujući izvršnog direktora Satju Nadelu, već svakodnevno koristi ovaj alat. Dokument, do kojeg je došao portal 404 Media, direktno navodi da je cilj „navesti ljude da postanu zavisni“ od ovog AI asistenta, i to u okviru prve faze strategije pod nazivom „Učiniti ljude zavisnim“.

Plan predviđa integraciju jednostavnije verzije AI agenta OpenClaw u paket Microsoft 365, s namerom da se kroz razvoj samostalnog ClawPilot iskustva i testiranje korisničkog interfejsa kontinuirano povećava baza korisnika i gradi ekosistem alata na koji bi se korisnici svakodnevno oslanjali. Prema navodima iz dokumenta, ovaj proces usvajanja se već organski odvija bez potrebe za zvaničnom najavom, marketinškom kampanjom ili organizovanom internom promocijom.

Ova formulacija izazvala je zabrinutost među zaposlenima, pri čemu su pojedini anonimni izvori iz kompanije ocenili da je otvoreno pominjanje zavisnosti „veoma zabrinjavajuće“. Jedan od zaposlenih je izjavio: „Sve više vidimo zavisnost od AI četbotova i agenata. Po mom mišljenju, nijedan proizvod ne bi smeo da ima zavisnost kao deo svoje razvojne strategije. Ovo deluje kao trenutak kada je neko naglas izgovorio ono što se obično prećutkuje.“

Drugi zaposleni je naveo da krajnji cilj gotovo svakog velikog tehnološkog proizvoda jeste da postane navika bez koje korisnici ne mogu, dok je ironično dodao da je „Microsoft tradicionalno mnogo lošiji u pravljenju proizvoda koji izazivaju zavisnost od nekih drugih velikih kompanija“.

U dokumentu se posebno ističe da je Scout, pod nazivom ClawPilot, bez prethodne najave postao jedan od najtraženijih internih alata u Microsoftu. U tekstu se takođe navodi da je sam dokument „sukreirao“ AI, a stručnjaci upozoravaju da prirodna komunikacija četbotova može kod korisnika izazvati preteranu emocionalnu vezanost. Otvoreno isticanje zavisnosti kao poslovnog cilja ocenjuje se kao zabrinjavajuće iskreno ili izuzetno nepromišljeno, što je dovelo do burnih reakcija u industriji.

Pročitaj još

Domaće

EU nagradio 15 zelenih inovacija u Srbiji, podržano više od 90 rešenja od 2022.

Od 2022. godine, kroz projekat ‘EU za Zelenu agendu u Srbiji’, podržano je više od 90 inovacija i investicija privatnog i javnog sektora.

Published

on

By

Od 2022. godine, kroz projekat ‘EU za Zelenu agendu u Srbiji’, podržano je više od 90 inovacija i investicija privatnog i javnog sektora.

Ovogodišnja EU Zelena nedelja zvanično je otvorena u Srbiji dodelom priznanja „Lideri zelenih inovacija 2026“ za 15 najuspešnijih inicijativa realizovanih uz podršku projekta „EU za Zelenu agendu u Srbiji“ od 2022. godine. Ove inovacije doprinose dekarbonizaciji, razvoju cirkularne ekonomije, poboljšanju kvaliteta vazduha i očuvanju biodiverziteta, a realizovale su ih kompanije iz privatnog i javnog sektora, lokalne samouprave i organizacije civilnog društva.

Priznanja su uručili ambasadori Evropske unije, Švajcarske i Švedske, pomoćnica ministarke zaštite životne sredine za zaštitu prirode, predstavnik UNDP-a u Srbiji i šef Regionalnog centra za Zapadni Balkan Evropske investicione banke. Ambasador EU NJ.E. Andreas fon Bekerat istakao je: „Ovogodišnja EU Zelena nedelja, sa sloganom ‘Zajedno ka ekonomiji u skladu sa prirodom’, podseća na ključnu ulogu prirode u održavanju života i našu zajedničku odgovornost da ulažemo u nju. Petnaest dobitnika nagrada oličava taj duh. Njihov rad dokazuje da je zelena tranzicija Srbije već u punom jeku: u učionicama, u lokalnim zajednicama, u kompanijama i u svakodnevnim izborima ljudi. Evropska unija čvrsto stoji uz Srbiju na putu ka zelenijoj, otpornijoj i konkurentnijoj privredi.“

Ambasadorka Švajcarske NJ.E. An Lugon-Mulen poručila je da održivost životne sredine, inovacije i ekonomska konkurentnost mogu ići ruku pod ruku, naglašavajući da su zaštita resursa i unapređenje zaštite životne sredine postali pokretači otpornosti i dugoročnog prosperiteta. Ambasador Švedske NJ.E. Šarlota Samelin posebno je istakla značaj nagrađenih projekata u oblasti zaštite prirode i obnovi ekosistema, naročito zaštićenih i močvarnih područja.

Među dobitnicima priznanja nalaze se kompanije Impol Seval, AIK Bačka Topola i JKP „Gradske toplane“ Niš za smanjenje zagađenja vazduha i unapređenje energetske efikasnosti upotrebom savremenih tehnologija. RKS Kompoziti Čelarevo, Champicomp Kovin, Repol d.o.o. i Regionalna deponija Subotica dobili su priznanja za reciklažu i održivo upravljanje otpadom. Opština Sokobanja, Zorka Šabac i kompanija Silbo izdvojene su za upotrebu geotermalne energije, optimizaciju industrijskih procesa i napredne sisteme hlađenja, čime su smanjene štetne emisije i poboljšan kvalitet vazduha.

Za očuvanje prirodnih staništa i retkih vrsta nagrađeni su JP „Drugi oktobar“ Vršac, JP „Vojvodinašume“, Nacionalni park Tara, Udruženje „Jadovnik“ i SRP „Deliblatsko jezero“.

Tatjana Gelić, pomoćnica ministra za zaštitu prirode u Ministarstvu zaštite životne sredine, naglasila je: „Kroz povećanje energetske efikasnosti, veću upotrebu obnovljivih izvora, resursnu efikasnost i smanjenje emisija GHG, Srbija se približava evropskim standardima. Cilj nam je da nastavimo da podstičemo inovacije poput nagrađenih, jer zelena tranzicija nije trošak, već investicija u konkurentniju privredu i bolji kvalitet života.“

Od 2022. godine, uz partnere inicijative „EU za Zelenu agendu u Srbiji“, podržano je više od 90 inovativnih zelenih rešenja i investicija privatnog i javnog sektora, lokalnih samouprava i civilnog društva. Ovih 15 nagrađenih inovacija već doprinose smanjenju štetnih emisija i otpada, poboljšanju kvaliteta vazduha i zaštiti prirode širom Srbije.

Pročitaj još

U Trendu