Connect with us

Domaće

Klimatske promene ugrožavaju 93,6% poljoprivrednog zemljišta do 2050. godine

Udeo otpornog zemljišta pao sa 43,2% na 6,4%, uz opasnost od suša svake godine i smanjenje podzemnih voda do 40%

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / Anrita1705

Udeo otpornog zemljišta pao sa 43,2% na 6,4%, uz opasnost od suša svake godine i smanjenje podzemnih voda do 40%

Analize Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu pokazuju da će do sredine veka samo 6,4% poljoprivrednog zemljišta u Srbiji ostati otporno na klimatske promene, što je drastičan pad sa 43,2% koliko je iznosilo u periodu od 2001. do 2020. godine. Stručnjaci upozoravaju da će rast prosečne temperature za više od tri stepena, sve češći toplotni talasi i promene u raspodeli padavina značajno ugroziti domaću proizvodnju hrane.

Prema istraživanjima, do 2050. godine čak 56% teritorije Srbije biće izloženo opasnosti od bujičnih poplava i izlivanja reka, što je osam puta više nego u referentnom periodu od 1961. do 1990. godine. Istovremeno, mogućnosti za obnavljanje podzemnih voda mogle bi da se smanje između 20 i 40%, najviše pogođeni biće jug, jugoistok i severoistok zemlje koji prelaze u polusušnu klimu.

Profesorica Ana Vuković Vimić sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu ističe da su suše postale znatno češće: dok je ranije beležena jedna sušna godina po deceniji, između 2011. i 2020. u proseku je registrovano pet sušnih godina, a projekcije ukazuju da će do sredine veka suše biti svake godine. “Vlažna klima ostaće u zapadnim delovima Srbije, dok će ostali regioni biti pod još većim pritiskom suše i gubitka zemljišne plodnosti”, navela je Vuković Vimić.

Istraživanje Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu pokazuje dodatne izazove: iako je 95% domaćih poljoprivrednika čulo za klimatske promene, samo trećina poseduje dublje znanje o toj temi, pretežno informisana putem društvenih mreža. Stručnjaci smatraju da je edukacija i prilagođavanje proizvodnje klimatskim promenama nužna i neodložna.

Pored klimatskih izazova, poljoprivrednici u Srbiji suočavaju se i sa ekonomskim pritiscima usled poskupljenja energenata, đubriva i transporta, što dodatno komplikuje njihovu poziciju na tržištu hrane. Od početka globalne energetske i prehrambene krize 2022. godine, ovi troškovi su postali centralna tema, dok se posledice klimatskih promena i dalje zanemaruju u agrarnoj politici.

Stručnjaci upozoravaju da će, bez hitnih mera prilagođavanja, Srbiju pogoditi dalji pad stočnog fonda, niže otkupne cene i povećana zavisnost od uvoza hrane, što dugoročno ugrožava prehrambenu sigurnost i domaću ekonomiju.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Tehnološke akcije izgubile 1,2 biliona dolara, Nasdaq pao 5 odsto u junu

Indeks S&P 500 u minusu 2,6 odsto, bitkoin oslabio ispod 60.000 dolara, nafta brent na 93 dolara za barel

Published

on

By

Indeks S&P 500 u minusu 2,6 odsto, bitkoin oslabio ispod 60.000 dolara, nafta brent na 93 dolara za barel

Najveća rasprodaja na tehnološkom tržištu ove godine zabeležena je prošle sedmice, kada je sektor poluprovodnika izgubio oko 1,2 biliona dolara tržišne vrednosti, a deset najvećih kompanija doprinelo sa 923 milijarde dolara ukupnih gubitaka, prema ekonomskim analizama. Istovremeno, investitori su povećali očekivanja da će američka centralna banka (Fed) ponovo podići kamatne stope, što je izazvalo pad na većini rizičnih tržišta.

Indeks S&P 500 zabeležio je pad od 2,6 odsto, čime je prekinut niz od devet uzastopnih nedelja rasta. Tehnološki indeks Nasdaq pao je za skoro 5%, što predstavlja najveći pad od aprila 2025. godine. Indeks proizvođača čipova zabeležio je gubitak od 10%, pri čemu je isparilo više od hiljadu milijardi dolara tržišne kapitalizacije. Među najpogođenijim kompanijama su Micron, Intel, Cisco i Nvidia, dok su akcije Meta, Amazon i Microsoft zabeležile umerenije gubitke.

Rasprodaja je usledila nakon što je Broadcom, u sredu uveče, objavio kvartalne rezultate i razočarao investitore poslovnim prognozama, što je pokrenulo lančanu reakciju na tržištu. Dodatni pritisak usledio je u petak posle izveštaja o zaposlenosti, što je dodatno pojačalo pad.

Na evropskim berzama, indeks DAX je izgubio 0,62 odsto, Euro Stoxx 50 je oslabio za 0,7 odsto, a francuski CAC 40 za 0,32 odsto. Akcije Infineona pale su za 9,11 odsto, dok je STMicroelectronics izgubio 5,82 odsto vrednosti.

Na tržištu kriptovaluta, bitkoin (BTC) je tokom vikenda pao ispod 60.000 dolara, dostigavši 59.101 dolar, što je najniži nivo od oktobra 2024. godine. Od oktobra, kada je vrednost BTC-a bila 126.000 dolara, izgubljeno je više od polovine tržišne vrednosti. Eter je pao za 13 odsto, dok su XRP, solana i dodžkloin izgubili više od 5%.

Cene nafte su takođe pod pritiskom. Fjučersi za brent naftu pali su za 2% i završili na 93 dolara za barel, dok je američka nafta WTI pala na 90,5 dolara za barel, što je pad od 2,69%. Dan ranije, cena WTI nafte pala je za 3,1%.

Investitori su fokusirani na predstojeći izveštaj o inflaciji u SAD i dalje smernice Feda o kamatnim stopama, što dodatno povećava neizvesnost na tržištima rizične imovine.

Pročitaj još

Domaće

Poreske olakšice za zapošljavanje osoba sa invaliditetom ukidaju se od januara 2027. godine

Poslodavci gube pravo na povrat 75 odsto poreza za radnike sa evidencije NSZ, izmene zakona u javnoj raspravi do 21. juna 2026.

Published

on

By

Poslodavci gube pravo na povrat 75 odsto poreza za radnike sa evidencije NSZ, izmene zakona u javnoj raspravi do 21. juna 2026.

Od januara 2027. godine poslodavci u Srbiji više neće imati mogućnost da koriste poreske olakšice za zapošljavanje osoba sa invaliditetom, kao ni olakšice pri zapošljavanju građana sa evidencije Nacionalne službe za zapošljavanje, predviđeno je nacrtom izmena Zakona o porezu na dohodak građana i Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje. Prema važećim propisima, poslodavci koji zaposle lice sa invaliditetom na neodređeno vreme imaju pravo na oslobađanje od plaćanja poreza na zaradu tog zaposlenog u trajanju od tri godine. Kada je reč o zapošljavanju radnika sa evidencije NSZ, mikro i mali privrednici, kao i preduzetnici, ostvaruju pravo na povrat 75 odsto plaćenog poreza na zaradu za najmanje dva radnika preuzeta sa evidencije, a ovo pravo važi za plate isplaćene zaključno sa 31. decembrom 2026.

Izmenama zakona, član 21g Zakona o porezu na dohodak građana, koji omogućava oslobađanje od poreza za zapošljavanje osoba sa invaliditetom, biće izbrisan od 1. januara 2027. godine. Međutim, poslodavci koji su pravo na olakšicu stekli pre stupanja na snagu izmena, moći će da je koriste do isteka od tri godine, u skladu sa dosadašnjim zakonom. Takođe, briše se i član 21d, koji omogućava povraćaj 75 odsto poreza za zapošljavanje najmanje dva lica sa evidencije NSZ, a poslednja plata za koju se može ostvariti povraćaj je ona isplaćena do 31. decembra 2026. godine.

Za ostvarivanje prava na olakšicu za novozaposlena lica sa evidencije NSZ, poslodavac mora da zaposli lice koje je najmanje šest meseci, odnosno najmanje tri meseca ako je reč o pripravniku, bilo neprekidno prijavljeno kao nezaposleno kod Nacionalne službe za zapošljavanje. Javna rasprava o nacrtima izmena zakona traje do 21. juna 2026. godine. Nakon toga sledi usvajanje na Vladi Srbije, potom u Skupštini, objava u Službenom glasniku, a primena izmena počinje od 1. januara 2027.

Pročitaj još

Domaće

Velika Britanija koristi Olimpijske igre i kraljevsko venčanje za promociju nacije

Brendiranje nacija traje između deset i dvadeset godina, Velika Britanija prednjači kroz kampanju GREAT Britain

Published

on

By

Brendiranje nacija traje između deset i dvadeset godina, Velika Britanija prednjači kroz kampanju GREAT Britain

Strategija brendiranja nacije zahteva dugoročan pristup, a prema rečima profesorke marketinga Branke Novčić Korać, prvi opipljivi efekti ove strategije postaju vidljivi tek kroz period od deset do dvadeset godina. Države ulažu napore da kroz velike događaje kao što su Olimpijske igre, svetska prvenstva ili kraljevska venčanja, poboljšaju svoj imidž i podstaknu investicije, turizam i trgovinu.

Velika Britanija je 2011. godine iskoristila venčanje princa Vilijama i princeze Kejt, zatim Dijamantski jubilej kraljice Elizabete II i otvaranje Olimpijskih igara u Londonu 2012. za predstavljanje kampanje za brendiranje nacije pod nazivom GREAT Britain. Pored Velike Britanije, kao uspešni evropski primeri ističu se Italija, Španija i Francuska. Italijanska kuhinja je zaštićena kao intelektualna svojina, dok je vizuelni identitet španskog nacionalnog brenda kreirao Huan Miro, poznat kao Miroovo sunce. Francuska se oslanja na kulturu, kuhinju i svoja obeležja kao glavne ambasadore nacionalnog brenda.

Novi Zeland je zahvaljujući filmskom serijalu ‘Gospodar prstenova’ postao prepoznat kao ‘zemlja Hobita’, dok Litvanija realizuje projekat ‘Portal’ koji povezuje više gradova u realnom vremenu i simbolički spaja ljude širom sveta.

U poslednjim decenijama razvijene zemlje, među kojima su Velika Britanija, Australija i Novi Zeland, razvijaju koncept screen turizma, gde poznati filmovi i serije, poput Padingtona, Džejmsa Bonda, Harija Potera i serija Bidžerton, Dauntaun ebi i Kruna, sadrže planski umetnute scene znamenitih lokaliteta. Turistička organizacija Velike Britanije svake godine procenjuje koji kinematografski projekti mogu imati značajan uticaj na promociju destinacija.

Brendiranje nacije ima korene u javnoj diplomatiji, a kako ističe profesorka Novčić Korać, za uspešan rezultat neophodno je uključiti i percepciju građana. Ukoliko brendiranje nije u skladu sa stvarnim stanjem, može doći do nesklada između eksternog imidža i onoga što nacija zaista predstavlja.

Pročitaj još

U Trendu