Connect with us

Zdravlje

Kako prepoznati i savladati sedam tipova gladi svakog dana

Saznajte razliku između fizičke i emocionalne gladi i naučite efikasne strategije za izbegavanje prejedanja

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Cottonbro studio

Saznajte razliku između fizičke i emocionalne gladi i naučite efikasne strategije za izbegavanje prejedanja

Mnoge žene se svakodnevno suočavaju s osećajem gladi, ali nije uvek jednostavno utvrditi da li nam je zaista potrebna hrana ili je reč o reakciji na emocije, rutinu ili spoljašnje podsticaje. Razumevanje različitih vrsta gladi može pomoći da bolje upravljate svojim navikama u ishrani i sačuvate zdravlje.

Glad nije samo signal iz stomaka, već može imati više oblika. Prema stručnjacima, razlikuje se najmanje sedam najčešćih tipova gladi, od kojih svaki ima svoje specifične okidače. Prva je fizička glad, koju prepoznajemo po blagoj nelagodnosti i karakterističnom “krčanju” u stomaku, izazvanom hormonom grelinom. Tada vas praktično svaka hrana privlači, a obrok donosi olakšanje i energiju.

S druge strane, emocionalna glad se javlja naglo, obično kao odgovor na stres, dosadu ili tugu. Tada najčešće pribegavamo slatkišima, grickalicama i kaloričnoj hrani, tražeći utehu. Kako objašnjava dr Ivana Kovačević, specijalista psihijatrije: “Emocionalna glad retko vodi ka zdravim izborima. Najčešće tada posežemo za slatkišima, grickalicama ili masnom hranom – to je način da se utešimo ili skrenemo misli.”

Postoji i glad koja se javlja iz navike, kada jedemo samo zato što je vreme obroka ili zato što su svi za stolom. Ovaj mentalni obrazac nije uvek u skladu sa stvarnim potrebama tela. Takođe, poznata je i glad očima – kada vam privlačna hrana deluje neodoljivo iako niste zaista gladni. Snažni mirisi iz pekara ili restorana mogu lako izazvati ovu vrstu gladi, jer direktno aktiviraju centre za apetit u mozgu.

Emotivna praznina može navesti srce da „traži“ hranu, često kao pokušaj da evociramo lepe uspomene ili popunimo prazninu. Ovakav obrazac posebno često pogađa žene tokom stresnih životnih perioda, kada utešnu hranu biramo češće. Prepoznavanje ovog tipa gladi ključno je za izbegavanje emotivnog prejedanja.

Nekada naše telo šalje znakove da mu nedostaje određeni vitamin ili mineral, što je poznato kao ćelijska glad. Na primer, iznenadna potreba za citrusima može ukazivati na manjak vitamina C. Osluškujte svoje telo kako biste na vreme prepoznali ovu vrstu gladi.

Postoji i ona glad koja je vezana za usta – kada žudimo za teksturom ili ukusom hrane, a ne za stvarnom energijom. Tada nam prijaju hrskava, kremasta ili hladna jela, uživamo u samom aktu žvakanja.

Kako razlikovati pravu od lažne gladi? Jednostavan test je da popijete čašu vode i sačekate desetak minuta – ako glad nestane, moguće je da ste zapravo bili žedni. Takođe, razmislite da li biste pojeli običan brokoli ili jabuku; ako ne, verovatno je reč o emocionalnoj gladi. Pad koncentracije i osećaj umora često prate fizičku glad.

“Najvažnije je razviti svest o sopstvenim navikama i naučiti da prepoznamo signale tela. Ne treba ignorisati glad, ali je važno razlikovati da li je ona zaista fizička ili je posledica emocija ili navika”, ističe dr Kovačević.

Ako često imate potrebu za hranom i ne možete da odredite razlog, preporučuje se vođenje dnevnika ishrane ili razgovor sa stručnjacima. Pravilno prepoznavanje vrste gladi olakšava donošenje zdravijih odluka i održavanje optimalne telesne težine.

Za tačnu dijagnozu i savet obavezno se obratite svom lekaru.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Zdravlje

Vežbe snage za žene: kako produžavaju život i štite srce

Samo 90 do 120 minuta treninga snage nedeljno može smanjiti rizik od prerane smrti i bolesti srca

Published

on

Samo 90 do 120 minuta treninga snage nedeljno može smanjiti rizik od prerane smrti i bolesti srca

Nedavne naučne analize sprovedene od strane stručnjaka sa Harvard T.H. Chan School of Public Health i Baltimore’s Mercy Medical Center pokazale su da trening snage donosi važne zdravstvene benefite, naročito ženama. U istraživanju je učestvovalo više od 147.000 odraslih koji su tokom trideset godina redovno izveštavali o svojim navikama kada je reč o kardio i vežbama snage. Rezultati su pokazali da su oni koji su nedeljno vežbali snagu između 90 i 120 minuta imali 13% manji rizik od smrti iz bilo kog razloga, kao i 19% niži rizik od smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima.

Iako žene često izbegavaju vežbe snage, istraživanje otkriva da ih samo 24% odraslih u SAD uključuje u svoj režim, iako te vežbe čuvaju mišiće, kosti i poboljšavaju metabolizam. Posebno kod žena, gubitak mišićne mase sa godinama povećava rizik od povreda i problema sa srcem. Vežbe snage, kao što su podizanje tegova, vežbe sa sopstvenom težinom ili korišćenje sprava, doprinose očuvanju zdravlja kostiju i smanjuju šansu za razvoj osteoporoze. Takođe, pomažu regulaciji telesne težine i šećera u krvi, što je značajno za prevenciju dijabetesa tipa 2.

Stručnjaci ističu važnost kombinovanja različitih tipova fizičke aktivnosti. ‘Najveće koristi za zdravlje imaju oni koji kombinuju aerobne vežbe (poput brzog hodanja ili vožnje bicikla) sa treningom snage’, naglašava dr Joseph J. Ciotola, ortopedski hirurg. Sportski kardiolog dr Christopher Tanayan dodaje: ‘Naši nalazi potvrđuju da uključivanje oba tipa vežbi smanjuje rizik od bolesti srca i produžava život.’

Autorka studije Yiwen Zhang, PhD, ističe: ‘Vežbe snage ne treba da budu rezervisane samo za mlađe ili profesionalne sportiste. Svi, bez obzira na godine, mogu da imaju koristi.’

Žene se podstiču da bar dva puta nedeljno u svoj plan uvrste vežbe snage – to mogu biti čučnjevi, sklekovi, vežbe sa elastičnim trakama ili podizanje tegova. Bitno je slušati svoje telo i napredovati postepeno, a za početak se možete obratiti licenciranom treneru ili fizioterapeutu. Vežbanje se može sprovoditi i kod kuće, bez potrebe za skupom opremom. Pre uvođenja novih aktivnosti, posebno u slučaju hroničnih bolesti, savetuje se konsultacija sa lekarom. Za tačnu dijagnozu i savet obratite se lekaru.

Pročitaj još

Zdravlje

Pravilno uklanjanje krpelja: kako zaštititi zdravlje i sprečiti infekcije

Brza i ispravna reakcija nakon ujeda krpelja značajno smanjuje rizik od opasnih bolesti poput lajmske borelioze

Published

on

Brza i ispravna reakcija nakon ujeda krpelja značajno smanjuje rizik od opasnih bolesti poput lajmske borelioze

Boravak na otvorenom tokom toplih meseci donosi mnogo zadovoljstva, ali i povećava šansu za susret sa krpeljima, što je posebno važno za žene koje često šetaju s decom ili kućnim ljubimcima. Iako većina ujeda ne izaziva bolesti, veoma je važno da se krpelj ukloni što pre i na pravilan način, jer upravo dugotrajan boravak krpelja na koži (više od 24 sata) povećava rizik od infekcija kao što je lajmska borelioza (infekcija bakterijom Borrelia burgdorferi).

Stručnjaci naglašavaju da nisu svi krpelji zaraženi, a čak i kada jesu, ne moraju nužno preneti bolest. Ipak, što se krpelj ranije ukloni, šansa za infekciju je manja. Savet je da uočeni krpelj uklonite odmah, čime značajno smanjujete mogućnost prenosa patogena. Medicinski podaci pokazuju da je rizik od lajmske bolesti minimalan ako se krpelj ukloni u prvih 24 sata.

Za ispravno vađenje potrebno je koristiti čistu pincetu ili posebnu alatku za krpelje. Pre nego što započnete, pincetu obavezno dezinfikujte alkoholom. Krpelja uhvatite što bliže koži i povucite ravnomerno, pravo nagore, bez okretanja ili uvrtanja. Važno je da ga ne pritiskate niti gnječite. Nakon vađenja, mesto uboda treba dezinfikovati alkoholom. Ako deo krpelja ostane u koži, preporučuje se da se javite lekaru.

Mnoge žene pogrešno koriste ulje, alkohol, sapun ili pokušavaju da uklone krpelja paljenjem šibice ili cigarete. Ove metode mogu biti opasne jer krpelj pod stresom može izbaciti sadržaj iz sebe nazad u ranu, povećavajući rizik od infekcije. Dr Pavle Banović, infektolog, ističe: „Nikada ne treba gnječiti krpelja, niti ga spaljivati. Najbolje je koristiti pincetu i izvući ga pažljivo, bez pritiska.“

Nakon ujeda, pratite svoje zdravlje tokom narednih nedelja. Posebno obratite pažnju na crvenilo koje se širi oko ujeda, povišenu temperaturu, malaksalost, glavobolje, bolove u mišićima i zglobovima ili uvećane limfne čvorove. Ako primetite bilo koji od ovih simptoma, obavezno kontaktirajte lekara i napomenite da ste imali ubod krpelja, jer pravovremena reakcija sprečava ozbiljne komplikacije i olakšava lečenje.

Izbegavajte narodne metode i oslanjajte se na proverene savete. Ako niste sigurni kako da sami uklonite krpelja ili ne uspevate, potražite stručnu pomoć. Za preciznu dijagnozu i dodatne savete uvek se obratite medicinskom stručnjaku.

Pročitaj još

Zdravlje

Jutarnje navike koje kardiolozi savetuju da izbegavate za zdravlje srca

Saznajte koje četiri rutine ujutru mogu povećati rizik od srčanih problema, prema savetu iskusnog kardiologa

Published

on

Saznajte koje četiri rutine ujutru mogu povećati rizik od srčanih problema, prema savetu iskusnog kardiologa

Način na koji započinjemo dan može imati snažan uticaj na zdravlje srca, posebno kod žena, ističe dr Sandžaj Bhodžradž, kardiolog s više od 20 godina iskustva. On upozorava da su žene posebno osetljive na promene krvnog pritiska i hormonalni disbalans u jutarnjim satima, kada je i rizik od srčanog udara povećan zbog rasta kortizola i krvnog pritiska.

Dr Bhodžradž savetuje da se pre devet sati ujutru izbegavaju sledeće četiri navike, jer mogu dodatno opteretiti srce i povećati šanse za kardiovaskularne probleme:

Prva navika na koju treba obratiti pažnju su zaslađeni napici od kafe. ‘Veliki, aromatizovani napici često sadrže između 30 i 50 grama šećera. Taj nagli skok glukoze u krvi podstiče lučenje insulina i dugoročno može doprineti metaboličkom stresu’, naglašava dr Bhodžradž. Osim toga, ovakva pića često izazivaju osećaj gladi ubrzo nakon konzumacije, što vodi ka prejedanju.

Druga navika je izbor peciva i lisnatog testa za doručak. Kroasani, mafini i industrijska peciva bogata su rafinisanim ugljenim hidratima i zasićenim mastima, dok gotovo uopšte ne sadrže vlakna i proteine. Rezultat je brz skok šećera u krvi, a zatim nagli pad, što nije dobro za srce.

Treća stavka na spisku jesu prerađeni mesni proizvodi, poput slanine, kobasica i šunke. ‘Ovi proizvodi često imaju visoke količine soli, zasićenih masti i konzervansa, posebno nitrata, koji su povezani sa povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti’, upozorava kardiolog. Povremena konzumacija nije problem, ali svakodnevno unošenje ovih namirnica može štetiti srcu.

Četvrta navika su energetska pića. ‘Ona sadrže velike količine kofeina, šećera i drugih stimulansa koji dodatno opterećuju kardiovaskularni sistem’, kaže dr Bhodžradž. Ova pića mogu povećati broj otkucaja srca i krvni pritisak, a kod pojedinih osoba izazvati aritmije ukoliko se piju odmah nakon buđenja.

Žene koje imaju dodatne faktore rizika, kao što su visok pritisak, dijabetes ili povećana telesna masa, trebalo bi posebno da obrate pažnju na ove navike. Pravilnim izborom doručka – poput ovsene kaše sa orašastim plodovima ili jogurta sa voćem, kao i nezaslađene kafe ili čaja – značajno se smanjuje opterećenje na srce. Ako volite meso, bolja opcija su kuvana jaja ili nemasni sir, dok prerađeno meso treba ostaviti za posebne prilike.

Dr Bhodžradž zaključuje: ‘Male promene u svakodnevnim navikama mogu imati veliki uticaj na zdravlje srca.’ Redovno proveravajte krvni pritisak i nivo šećera u krvi, i na vreme se konsultujte sa lekarom za personalizovane savete.

Pročitaj još

U Trendu