Connect with us

Svet

Jermenija i Evropska unija potpisale zajedničku deklaraciju na samitu u Jerevanu

Lideri potvrdili evropske aspiracije Jermenije i dogovorili nova ulaganja i podršku reformama

Published

on

Foto Izvor:

Lideri potvrdili evropske aspiracije Jermenije i dogovorili nova ulaganja i podršku reformama

Lideri Jermenije i Evropske unije održali su danas prvi zvanični samit u Jerevanu, gde je potpisana zajednička deklaracija o jačanju saradnje i evropskoj perspektivi Jermenije. Samit je označen kao istorijski korak u odnosima dve strane, a u fokusu su bile evropske težnje Jermenije, ekonomska podrška i bezbednosna saradnja, saopšteno je iz zvaničnih izvora.

Na samitu je potvrđena strateška namera Jermenije da se približi Evropskoj uniji, uz podršku Brisela njenom suverenitetu i sprovođenju reformi. Evropska unija je zvanično primila k znanju usvajanje „Zakona o pokretanju procesa pristupanja Jermenije EU” iz marta 2025. godine, čime je potvrđena namera Jerevana za evrointegracije. “Budućnost Jermenije moraju odrediti njeni građani slobodno i demokratski”, navedeno je u zajedničkoj izjavi, uz napomenu da će EU podržati usklađivanje jermenskog zakonodavstva sa evropskim standardima.

Ekonomsku agendu obeležila je najava da će investicije EU kroz strategiju „Global Gateway” dostići iznos od 2,5 milijardi evra (oko 293,2 milijarde dinara), dok je aktuelni plan za otpornost i rast vredan 270 miliona evra (oko 31,7 milijardi dinara). Razmatraju se i novi oblici finansijske podrške Jermeniji nakon 2027. godine. Poseban naglasak stavljen je na regionalnu povezanost, uključujući podršku jermenskoj inicijativi „Raskrsnica mira” i napredak na projektu „Trampova ruta za međunarodni mir i prosperitet” (TRIPP), kao i razmatranje uključivanja Jermenije u projekat podvodnog energetskog kabla ispod Crnog mora radi diverzifikacije energetskih izvora.

U oblasti bezbednosti, potpisani su sporazumi o jačanju odbrambene otpornosti Jermenije, a najavljeno je uspostavljanje nove Partnerske misije EU koja će pomagati u upravljanju krizama. Potvrđena su i dva bespovratna paketa pomoći u okviru Evropskog mirovnog instrumenta (EPF) u ukupnom iznosu od 30 miliona evra (oko 3,5 milijardi dinara), namenjena jačanju otpornosti i interoperabilnosti jermenskih oružanih snaga.

Samit je doneo i konkretne vesti za građane, među kojima je i napredak u dijalogu o liberalizaciji viznog režima, što bi u budućnosti moglo omogućiti jermenskim državljanima putovanje u EU bez viza. Jermenija je izrazila nameru da se pridruži zajedničkim poduhvatima EU u oblasti čipova i veštačke inteligencije, usklađujući se sa evropskim standardima. Obe strane su se obavezale na saradnju u sprečavanju zaobilaženja EU sankcija, naročito kada je reč o robi dvostruke namene i osetljivim tehnologijama.

Lideri su takođe pohvalili napore za postizanje mira između Jermenije i Azerbejdžana i pozvali na potpisivanje mirovnog sporazuma zasnovanog na principima suvereniteta i teritorijalnog integriteta, kao i na normalizaciju odnosa Jermenije i Turske. Samit u Jerevanu, održan neposredno nakon 8. samita Evropske političke zajednice, pozicionirao je Jermeniju kao ključnog partnera EU na Južnom Kavkazu i otvorio novu fazu političke i bezbednosne saradnje.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Italija dozvolila američkim vojnim avionima korišćenje baza tokom napada na Iran

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute potvrdio u zvaničnoj izjavi, italijanski ministar odbrane reagovao na navode

Published

on

By

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute potvrdio u zvaničnoj izjavi, italijanski ministar odbrane reagovao na navode

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je da je Italija omogućila poletanje oko 500 američkih vojnih aviona iz baza SAD na svojoj teritoriji tokom američkih i izraelskih napada na Iran, saopšteno je danas. Rute je u intervjuu naveo da su evropske zemlje, uključujući Italiju, stavljale svoje vojne baze na raspolaganje kao podršku operaciji “Epski bes”.

Prema njegovim rečima, između 4.000 i 5.000 aviona poletelo je iz evropskih baza u okviru te operacije. “Evropa je platforma za projekciju američke moći”, rekao je Rute, ukazujući na značaj saradnje među saveznicima.

Vlada Italije, koju predvodi premijerka Đorđa Meloni, prethodno je saopštila da će korišćenje američkih baza u Italiji biti dozvoljeno samo za logističke i tehničke letove, u skladu sa bilateralnim sporazumom koji reguliše prisustvo američkih snaga u zemlji.

Ruteova izjava izazvala je reakciju ministra odbrane Italije Gvida Krozeta. Ministarstvo odbrane Italije navelo je da su dozvoljeni isključivo letovi koji su u skladu sa postojećim sporazumima i namenom baza, potvrđujući da su procedure poštovane.

“Dozvoljeni su letovi u skladu sa bilateralnim sporazumom i utvrđenom namenom baza”, saopštilo je Ministarstvo odbrane Italije.

Prema zvaničnim izvorima, incident je otvorio pitanje načina korišćenja vojnih kapaciteta na teritoriji evropskih članica NATO-a tokom međunarodnih operacija. Dalje reakcije i eventualne izmene u procedurama nisu najavljene.

Pročitaj još

Svet

Više Amerikanaca protiv novih data centara u svom okruženju, pokazuje istraživanje

Prema rezultatima ankete, većina ispitanika navodi da nije dovoljno upoznata sa data centrima, dok zabrinutost zbog uticaja na resurse i životnu sredinu preovladava

Published

on

By

Prema rezultatima ankete, većina ispitanika navodi da nije dovoljno upoznata sa data centrima, dok zabrinutost zbog uticaja na resurse i životnu sredinu preovladava

Najnovija anketa sprovedena u Sjedinjenim Američkim Državama pokazuje da veći broj građana izražava protivljenje izgradnji novih data centara u svom okruženju u odnosu na one koji to podržavaju. Istraživanje ukazuje na to da je glavni razlog za ovu rezervisanost nedovoljno poznavanje funkcionisanja i uticaja data centara, kao i zabrinutost zbog mogućih negativnih posledica na životnu sredinu i lokalne resurse.

Prema navodima iz ankete, samo manji deo ispitanika, oko 16%, izjavljuje da zna „mnogo“ o data centrima. Većina ipak priznaje da ima ograničene ili nikakve informacije o ovim objektima, što značajno utiče na njihov stav prema izgradnji novih centara u njihovoj neposrednoj blizini. Ispitanici koji navode da nisu upoznati sa data centrima uglavnom su neodlučni ili izrazito oprezni po pitanju njihove izgradnje.

Rezultati pokazuju da su Amerikanci podeljeni po pitanju potrebe za izgradnjom većeg broja data centara u zemlji, posebno u kontekstu tehnološke konkurentnosti i razvoja veštačke inteligencije. Oni koji podržavaju izgradnju novih centara u svom okruženju najčešće smatraju da su ti objekti važni za zadržavanje konkurentnosti Sjedinjenih Država u odnosu na druge zemlje.

Razlike u mišljenju postoje i među politički opredeljenim grupama. Prema rezultatima ankete, više ispitanika koji se identifikuju kao republikanci smatra da su data centri neophodni za tehnološki razvoj i konkurentnost, ali i među ovom grupom preovlađuje protivljenje izgradnji centara u sopstvenom okruženju.

Većina građana smatra da izgradnja data centara ima pretežno negativan uticaj na životnu sredinu, kao i na potrošnju resursa poput vode i električne energije. Takođe, izražena je zabrinutost da bi prisustvo ovih objekata moglo dovesti do povećanja lokalnih troškova energije i komunalnih usluga.

Sa druge strane, nešto veći broj ispitanika smatra da bi izgradnja data centara mogla doneti određene ekonomske koristi, uključujući potencijalno povećanje prihoda od poreza i doprinos lokalnoj ekonomiji. Ipak, ovi pozitivni stavovi su u manjini u poređenju sa brojem onih koji izražavaju zabrinutost ili protivljenje.

Ovi rezultati odražavaju opšti trend neodlučnosti i opreza u javnosti kada je u pitanju prisustvo data centara, uz naglašenu potrebu za većom informisanošću i transparentnošću o njihovom uticaju na zajednicu.

Pročitaj još

Svet

Zelenski: relejne stanice za ruske dronove u Belorusiji prestale sa radom

Ukrajinske vlasti prate situaciju, nepoznat uticaj na ruske operacije

Published

on

By

Ukrajinske vlasti prate situaciju, nepoznat uticaj na ruske operacije

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da su relejne stanice u Belorusiji, koje su ruske snage koristile za navođenje i komunikaciju dronova tokom napada na Ukrajinu, prestale da funkcionišu od 22. juna, saopšteno je danas. Ove stanice nalazile su se u pograničnim oblastima Belorusije, a Zelenski je prethodno upozorio predsednika Belorusije Aleksandra Lukašenka da će Ukrajina morati da preduzme mere ukoliko oprema ne bude uklonjena u roku od sedam dana.

“Od 22. juna relejne stanice na teritoriji Belorusije više ne rade. Da li su demontirane ili ne, za sada iskreno ne znam, ali radimo na tome”, naveo je Zelenski u audio-poruci upućenoj novinarima. Ukrajinske vlasti nastavljaju da prate razvoj situacije i trenutno nema informacija o tome da li je gašenje stanica imalo neposredan uticaj na ruske vojne operacije uz pomoć dronova.

U prethodnim mesecima, predsednik Ukrajine više puta je isticao zabrinutost zbog mogućnosti dubljeg uključivanja Belorusije u sukob, navodeći da Moskva pokušava da proširi svoju vojnu saradnju sa Minskom. Zvanične informacije o demontaži relejnih stanica ili njihovoj trenutnoj sudbini za sada nisu dostupne, a ukrajinske službe nastavljaju da prate stanje na terenu.

“Pratimo situaciju i preduzimamo sve neophodne korake kako bismo zaštitili bezbednost zemlje”, izjavio je predsednik Zelenski.

Nadležni organi Ukrajine nisu izneli dodatne detalje o mogućim narednim koracima, a nije poznato da li su ove mere uticale na smanjenje napada dronovima iz pravca Belorusije.

Pročitaj još

U Trendu