Connect with us

Domaće

Javni dug Srbije dostigao 41,14 milijardi evra, u maju 43,7 odsto BDP-a

Na kraju aprila dug iznosio 39,21 milijardu evra, dok je u 2025. bio 39,34 milijarde evra ili 44,4% BDP-a

Published

on

Foto Izvor: Pixabay / nattanan23

Na kraju aprila dug iznosio 39,21 milijardu evra, dok je u 2025. bio 39,34 milijarde evra ili 44,4% BDP-a

Javni dug Republike Srbije na kraju maja 2026. godine iznosio je 41,14 milijardi evra, što predstavlja 43,7 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavilo je Ministarstvo finansija. U poređenju sa prethodnim mesecom, na kraju aprila javni dug je bio 39,21 milijardu evra, odnosno 41,6% BDP-a.

Na kraju 2025. godine, ukupan javni dug Srbije iznosio je 39,34 milijarde evra i činio je 44,4 odsto BDP-a. Ovi podaci pokazuju blagi rast javnog duga u apsolutnom iznosu tokom prvih pet meseci 2026. godine, uz istovremeno smanjenje relativnog učešća u BDP-u u odnosu na kraj prethodne godine.

Prema navodima Ministarstva finansija, kretanje javnog duga odražava ekonomske tokove i dinamiku zaduživanja, a svi podaci su dostupni na zvaničnim portalima institucija. Dodatni komentari ili projekcije nisu objavljeni.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Nemačka industrijska proizvodnja porasla 0,9 odsto u maju, auto-sektor beleži skok od 3,6 odsto

Auto-industrija ključni pokretač rasta, ukupna nemačka ekonomija zabeležila rast od 0,3 odsto u prvom kvartalu

Published

on

By

Auto-industrija ključni pokretač rasta, ukupna nemačka ekonomija zabeležila rast od 0,3 odsto u prvom kvartalu

Industrijska proizvodnja u Nemačkoj porasla je u maju za 0,9 odsto u odnosu na prethodni mesec, prema zvaničnim podacima Saveznog zavoda za statistiku (Destatis). Ovaj rezultat znatno premašuje očekivanja ekonomista, koji su prognozirali rast od svega 0,1 odsto. Ključni doprinos ovom rastu dala je automobilska industrija, gde je proizvodnja povećana za 3,6 odsto u poređenju sa aprilom. Pored toga, zabeležen je i rast u građevinskom sektoru.

Ovo je drugi uzastopni mesec u kojem je industrijska proizvodnja u Nemačkoj u porastu, što se tumači kao znak postepenog oporavka najveće evropske privrede nakon poremećaja izazvanih sukobima između Sjedinjenih Američkih Država i Irana. Najnoviji podaci se nadovezuju na izveštaj o rastu novih industrijskih porudžbina u maju, među kojima su značajno porasle narudžbine transportne opreme, uključujući vojnu opremu. Ovaj trend se povezuje sa intenziviranjem nemačkog programa modernizacije oružanih snaga.

Nemačka ekonomija je u prvom kvartalu 2026. godine ostvarila rast od 0,3 odsto, dok analitičari očekuju da će veliki programi javnih investicija u infrastrukturu i odbranu dodatno podstaći ekonomski rast. Prema ocenama ekonomista, kombinacija rasta industrijske proizvodnje, poboljšanja poslovnog raspoloženja i povećanja novih porudžbina upućuje na to da se nemačka industrija polako izvlači iz višegodišnjeg perioda stagnacije.

Prošle nedelje, vlada kancelara Fridriha Merca predstavila je paket reformi koji obuhvata promene u penzionom sistemu, porezu na dohodak i pravilima o bolovanju, s ciljem podsticanja dugoročnog privrednog rasta.

Pročitaj još

Domaće

Prodaja pametnih telefona u Kini pala 13 odsto tokom festivala ‘618’, Honor beleži pad od 33 odsto

Huawei ostvario rast prodaje od 19 odsto i zauzeo 21 odsto tržišnog udela, dok je Apple zadržao drugo mesto uz pad od 9 odsto

Published

on

By

Huawei ostvario rast prodaje od 19 odsto i zauzeo 21 odsto tržišnog udela, dok je Apple zadržao drugo mesto uz pad od 9 odsto

Prodaja pametnih telefona u Kini smanjena je za 13 odsto na godišnjem nivou u periodu od 26. maja do 21. juna tokom ovogodišnjeg šoping festivala ‘618’, prema podacima istraživačke kuće Kounterpoint riserč. Najveći pad zabeležila je kompanija Honor, čija je prodaja pala za 33 odsto, dok je Huawei jedini među vodećim proizvođačima ostvario rast od 19 odsto.

Kako navodi analiza Kaunterpointa, rast cena memorijskih čipova, izazvan snažnom globalnom potražnjom zbog razvoja veštačke inteligencije, doveo je do povećanja troškova proizvodnje pametnih telefona. Zbog toga su proizvođači ove godine imali manje prostora za značajne popuste, pa su ponude bile skromnije u poređenju sa prethodnim godinama.

Huawei je, sa tržišnim udelom od 21 odsto, zauzeo prvo mesto po prodaji na kineskom tržištu tokom festivala, dok je Apple ostao na drugoj poziciji uprkos padu prometa od 9 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Apple je tokom festivala nudio popuste do 2.000 juana (oko 295 dolara) na modele iz serije iPhone 17 Pro, kombinujući zvanična sniženja, subvencije prodajnih platformi i programe zamene starih uređaja za nove.

Festival ‘618’, koji je pokrenula kompanija JD.com 18. juna 1998. godine, danas je jedan od dva najveća šoping događaja u Kini, uz Dan samaca 11. novembra. Tokom festivala, najveća potražnja beleži se za pametnim telefonima, računarima, kućnim aparatima, kozmetikom, odećom i prehrambenim proizvodima, dok rezultati festivala analitičarima služe kao indikator potrošačkog raspoloženja i snage domaće potrošnje.

Pročitaj još

Domaće

Zlato palo ispod 4.000 dolara, pad od 7-8 odsto od početka godine

Cena zlata tokom 2026. pala ispod psihološke granice, iako je u odnosu na početak 2025. i dalje u plusu 53 odsto

Published

on

By

Cena zlata tokom 2026. pala ispod psihološke granice, iako je u odnosu na početak 2025. i dalje u plusu 53 odsto

Cena zlata na svetskim berzama pala je krajem juna 2026. ispod 4.000 dolara, što je izazvalo uznemirenost na tržištima, ali su iskusniji investitori sačekali prolazak talasa straha i cena se ponovo oporavlja. Pad od 7-8 odsto od početka godine do kraja juna primećen je nakon višemesečnog rasta, dok je u odnosu na rekord iz januara pad bio još izraženiji. Prema ekonomskim analizama, i pored ove korekcije, cena zlata je od početka 2025. do kraja juna 2026. i dalje u plusu za približno 53 odsto.

Aktuelna korekcija razlikuje se od prethodnih velikih kriza, poput Crnog ponedeljka 1987, dot-com balona, globalne finansijske krize ili pandemije, jer ovaj put tržište nije pogodio finansijski šok, već promenjena očekivanja u vezi sa politikom američkog Feda, rast prinosa na američke državne obveznice, jačanje dolara i realizacija profita nakon snažnog rasta. Cenu zlata sada u velikoj meri određuju očekivanja vezana za kamatne stope, prinose i kurs američke valute, a ne samo geopolitička neizvesnost.

“Korekcije, odnosno padovi cene zlata nakon dužih perioda rasta, nisu neuobičajeni. Važno je razlikovati kratkoročnu korekciju od promene dugoročnog trenda. Od početka 2026. do kraja juna, cena zlata pala je za oko 7-8 odsto, dok je za period od početka 2025. do kraja juna 2026. rast iznosio oko 53 odsto. Korekcija je rezultat snažnog prethodnog rasta, a ne gubitka poverenja u zlato”, izjavio je Georgi Hristov, ekonomski analitičar i direktor kompanije Tavex Zlato & srebro.

Tokom prethodnih kriza zabeležen je obrazac u kojem zlato nije uvek raslo u prvim danima panike – investitori često prodaju i zlato radi likvidnosti, ali se ono kasnije vraća kao sigurno utočište. U 1987. godini zlato je najpre skočilo, potom osciliralo; tokom dot-com krize kasnije je ušlo u višegodišnji rast, a 2008. i 2020. godine zabeležen je privremeni pad zbog tražnje za kešom, da bi potom cena ponovo rasla.

Današnja situacija se razlikuje i po tome što su centralne banke poslednje četiri godine kupovale zlato tempom neviđenim još od Bretton Woods ere, pri čemu je Svetski savet za zlato naveo da su od 2022. banke akumulirale oko 1.000 tona zlata godišnje, što je dvostruko više od proseka od 500 tona iz prethodne decenije. “Današnja podrška ceni zlata zasniva se na strukturnoj potražnji, ne samo na strahu investitora”, istakao je Hristov.

Zlato ostaje zaštitna aktiva, ali nije bez volatilnosti, a kratkoročne korekcije ne umanjuju njegov status sigurnog utočišta, već odražavaju specifične tržišne okolnosti i dugoročne promene u strategiji centralnih banaka.

Pročitaj još

U Trendu