Connect with us

Ishrana

Jaja u ishrani žena: podrška memoriji i zdravlju mozga u zrelom dobu

Redovno konzumiranje dva do četiri jaja nedeljno pomaže očuvanju kognitivnih funkcija kod žena, zahvaljujući holinu i antioksidansima.

Published

on

pexels-photo-5605632

Redovno konzumiranje dva do četiri jaja nedeljno pomaže očuvanju kognitivnih funkcija kod žena, zahvaljujući holinu i antioksidansima.

Najnovije naučno istraživanje iz 2024. godine otkrilo je da umerena konzumacija jaja može imati pozitivan uticaj na mentalne sposobnosti žena u starijem životnom dobu. Tokom četvorogodišnjeg praćenja, žene koje su jele dva do četiri jaja nedeljno pokazale su sporiji pad kognitivnih funkcija u poređenju sa onima koje su retko ili nikada konzumirale jaja. Analizom navika u ishrani i testova pamćenja, stručnjaci su utvrdili da žene koje redovno unose jaja bolje prolaze u zadacima koji mere semantičko pamćenje i rešavanje problema.

Nutricionistkinja dr Milena Petrović posebno naglašava značaj ovog namirnice: “Jaja su bogata holinom, vitaminima B6 i B12, ali i luteinom i zeaksantinom, što ih čini izuzetnim izborom za podršku zdravlju mozga, posebno kod žena koje su izložene većem riziku od kognitivnog opadanja nakon menopauze.” Žumance sadrži holin, ključan za stvaranje neurotransmitera važnog za pamćenje. Preporučena dnevna količina holina za žene je 425 mg, a jedno veliko jaje obezbeđuje oko trećinu te doze. Osim jaja, holin se može naći u iznutricama, pečurkama i sojinim proizvodima.

Pored holina, jaja su izvor luteina i zeaksantina – antioksidantnih karotenoida poznatih po zaštiti vida, ali najnoviji podaci ukazuju da doprinose i zaštiti moždanih ćelija, smanjujući rizik od demencije i usporavajući razvoj Alchajmerove bolesti. Stručnjaci ističu da ni jedna namirnica ne može sama činiti čuda, već je važno održavati zdrav način života – redovno vežbanje, dobar san i društvenu aktivnost. Uvođenje jaja u ishranu je jednostavan korak ka boljem zdravlju mozga, bilo da ih pripremate kuvana, poširana ili kao omlet.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Ishrana

Kako napraviti domaći gulaš sa sočnim mesom i bogatim ukusom

Otkrivamo proverene trikove za mekano meso i bogat sos – idealno za porodične obroke tokom hladnih dana.

Published

on

Otkrivamo proverene trikove za mekano meso i bogat sos – idealno za porodične obroke tokom hladnih dana.

Domaći gulaš je neizostavno jelo na porodičnoj trpezi, posebno u zimskim mesecima kada su nam potrebni topli i hranljivi obroci. Mnoge žene biraju ovu klasičnu recepturu jer u jednoj šerpi lako spajaju bogatstvo ukusa, sočnost mesa i miris domaće kuhinje koji vraća uspomene iz detinjstva.

Za savršeni gulaš najčešće se koristi juneće meso, koje postaje izuzetno mekano zahvaljujući dužem kuvanju. Prvi korak je kratko propržiti meso na malo ulja dok ne poprimi zlatnu boju, čime se dodatno naglašava njegova aroma. Nakon toga, dodaje se obilna količina crnog luka, koji je ključan za dobar gulaš.

Kada luk omekša i postane staklast, vreme je za dodatak mlevene paprike. Ovaj začin daje gulašu prepoznatljivu crvenu nijansu i miris, ali treba ga kratko propržiti kako ne bi postao gorak. Svi sastojci se potom nalivaju toplom vodom ili supom, a gulaš se nastavlja krčkati na tihoj vatri. Na ovaj način meso omekšava, a sos dobija gustinu i bogatstvo ukusa.

Domaćice često preporučuju da se u gulaš po želji dodaju lovorov list, biber u zrnu i malo paradajz pirea, jer tako jelo dobija dodatnu dubinu i blago kiselkastu notu. Prema rečima iskusne domaćice Milice Petrović: “Tajna dobrog gulaša je u strpljenju – što duže krčka, to je bolji”.

Gulaš se najčešće poslužuje uz pire krompir, testeninu ili domaće knedle, koji savršeno upijaju bogat sos. Ovo jelo je odličan izbor za porodična druženja, ali i za svakodnevni ručak, jer pruža toplinu i posebnu draž svakoj trpezi.

Bilo da ste početnica ili već volite da kuvate, uz nekoliko jednostavnih saveta i malo strpljenja, domaći gulaš može postati omiljeni recept vaše porodice, koji će pamtiti po mirisu i ukusu.

Pročitaj još

Ishrana

Zelena salata u svakodnevnoj ishrani: pet ključnih benefita za zdravlje

Otkrijte zašto je zelena salata savršen izvor vitamina, hidracije i podrške vitkoj liniji

Published

on

Otkrijte zašto je zelena salata savršen izvor vitamina, hidracije i podrške vitkoj liniji

Zelena salata je omiljena na trpezama tokom proleća i leta, a stručnjaci preporučuju da bude deo svakodnevnog jelovnika zbog brojnih zdravstvenih prednosti. Bez obzira da li birate putericu, ajsberg, crvenu ili rimsku salatu sa čvrstim listovima, ovo povrće obiluje vitaminima i vodom, čineći ga izuzetno korisnim za organizam.

Još u starom Egiptu zelena salata bila je sastavni deo ishrane ljudi, a danas je poznata po vrlo niskoj kalorijskoj vrednosti i obilju hranljivih sastojaka. Jedan pun tanjir seckanih listova sadrži svega 5 do 10 kalorija, potpuno je bez masti i holesterola, ali bogata folatom, vitaminima A i K, kao i vlaknima. Tamnije sorte, kao što su crvena i zelena salata sa rastresitim listovima, mogu imati i do 20 puta više vitamina A i K od svetlijih tipova.

Zelena salata je odličan izvor antioksidanasa, naročito antocijanina i karotenoida, koji štite oči od slobodnih radikala. “Lutein, koji se nalazi u tamnijim listovima, poznat je kao ‘vitamin za oči’ jer štiti vid od degenerativnih promena”, navodi nutricionista dr Milena Petrović. Beta-karoten iz salate organizam pretvara u vitamin A, koji je značajan za jak imunitet.

Ova salata može pomoći i u održavanju telesne težine. Istraživanja su pokazala da konzumacija manje porcije salate pre glavnog jela povećava osećaj sitosti i smanjuje ukupni unos kalorija tokom obroka. Tako žene koje vode računa o liniji lakše kontrolišu apetit bez osećaja uskraćenosti.

Još jedan važan benefit je visok sadržaj vitamina K, koji je neophodan za zdrave kosti i normalno zgrušavanje krvi. “Samo jedna porcija sveže salate pokriva više od 20% dnevnih potreba odrasle osobe za ovim vitaminom”, ističe dr Petrović. Takođe, folat pomaže funkciji mozga, dok lutein može doprineti očuvanju pamćenja s godinama.

Zelena salata sadrži čak 95% vode, što je čini odličnim izborom za hidrataciju, naročito u toplim danima kada je važno sprečiti dehidrataciju. Redovno uključivanje salate u obroke doprinosi osećaju sitosti i osvežava nakon napornog dana.

Nutricionisti savetuju da se salata kombinuje sa raznovrsnim povrćem i laganim prelivima kako biste maksimalno iskoristili njene prednosti. Bilo da je deo ručka ili lagane večere, zelena salata predstavlja jednostavan način da svom organizmu obezbedite neophodne vitamine i osveženje.

Pročitaj još

Ishrana

Kokice u svakodnevnoj ishrani: koliko su zaista zdrave za žene?

Pravilno pripremljene kokice mogu biti dobar izvor vlakana, ali način pripreme i porcija određuju njihov uticaj na zdravlje.

Published

on

Pravilno pripremljene kokice mogu biti dobar izvor vlakana, ali način pripreme i porcija određuju njihov uticaj na zdravlje.

Sve više žena bira kokice kao užinu dok uživaju u omiljenim serijama ili tokom večernjeg opuštanja kod kuće. Kokice su zbog lakog načina pripreme i prijatnog ukusa postale čest izbor umesto drugih grickalica, ali često se postavlja pitanje kakav uticaj dnevno konzumiranje ima na žensko zdravlje.

Nutricionistkinja Ivana Petrović ističe da su kokice odličan izvor vlakana kada se pripremaju na vrućem vazduhu, bez puno soli i dodatnih masnoća. Kako navodi Petrović: „Kokice su celovita žitarica koja može doprineti boljem varenju i osećaju sitosti, posebno kada želite da izbegnete teže i kaloričnije grickalice poput čipsa ili slatkiša“. Zahvaljujući vlaknima i maloj količini proteina, i manja porcija može pružiti dugotrajan osećaj sitosti.

Ipak, važno je obratiti pažnju na količinu i način pripreme. Kokice iz mikrotalasne ili bioskopa često sadrže previše soli, zasićenih masti i aditiva, što može negativno uticati na zdravlje. Prekomeran unos soli može povisiti krvni pritisak, dok masnoće dodatno opterećuju digestivni sistem i povećavaju kalorijsku vrednost užine.

Žene koje se suočavaju sa problemima varenja ili nadimanjem mogu osetiti pojačane simptome ako naglo povećaju unos vlakana iz kokica, poput gasova ili osećaja težine. Petrović savetuje da se unos vlakana povećava postepeno i da je važno unositi dovoljno tečnosti. Kako ona kaže: „Prelazak na ishranu bogatu vlaknima mora biti postepen, pogotovo kod osoba koje nisu navikle na ovakav režim. Voda je ključna za pravilan rad creva“.

Kokice su bogate mineralima poput magnezijuma, fosfora i gvožđa, a sadrže i polifenole, antioksidanse koji pozitivno utiču na zdravlje srca i krvnih sudova. Redovan unos vlakana povezuje se sa manjim rizikom od dijabetesa, bolesti srca i gojaznosti – što je posebno važno za žene koje vode računa o svom zdravlju i telesnoj težini.

Najzdraviji izbor su kokice bez ulja i sa minimalno dodatka soli. Umesto putera, ukus možete obogatiti začinima poput bibera, dimljene paprike ili ruzmarina. Ako imate osetljiv stomak ili hronične probleme sa varenjem, pratite kako vaš organizam reaguje i po potrebi se konsultujte sa stručnjakom.

Zaključak je da kokice mogu biti deo zdrave ishrane ako ih konzumirate umereno i pripremate na pravi način – bez viška soli i masnoća. Tako ćete uživati u ukusnoj užini koja doprinosi boljem varenju i opštem zdravlju, bez opasnosti da postane visokokalorična grickalica.

Pročitaj još

U Trendu