Connect with us

Domaće

Izvoz iz Srbije porastao 11,3 odsto u decembru, uvoz dostigao 5,6 odsto

Pokrivenost uvoza izvozom porasla na 79 odsto krajem godine, dok je robni deficit ostao na 700 miliona evra mesečno

Published

on

pexels-photo-15346128

Pokrivenost uvoza izvozom porasla na 79 odsto krajem godine, dok je robni deficit ostao na 700 miliona evra mesečno

Izvoz robe iz Srbije u decembru prošle godine zabeležio je rast od 11,3 odsto na međugodišnjem nivou, dok je uvoz porastao 5,6 odsto, prema zvaničnim ekonomskim podacima. U istom periodu, pokrivenost uvoza izvozom dostigla je 79 odsto, što analitičari tumače kao posledicu smanjenja uvoza, a ne snažnog rasta izvoza.

Kroz prethodnih šest meseci zabeležene su promenljive stope rasta: u julu je izvoz bio veći za 5,3 odsto, a uvoz za 1,7 odsto u odnosu na isti mesec prethodne godine. U avgustu je izvoz smanjen za 2,6 odsto, dok je uvoz pao za 0,7 odsto. Septembar je doneo rast izvoza od 9,5 odsto i uvoza od 8,4 odsto, dok su u oktobru zabeleženi rast izvoza od 4,9 odsto i uvoza od 2,8 odsto. U novembru je izvoz uvećan 0,1 odsto, a uvoz 4,6 odsto.

Ekonomisti smatraju da su niske stope rasta trgovinske razmene rezultat globalnih dešavanja, ali i slabosti domaće privrede i nejasne državne politike. “Kada se vrednost spoljne trgovine obračunava po tekućim cenama, tu je uračunata inflacija i pokazatelji ne odražavaju stvarno stanje”, izjavio je ekonomista Božo Drašković. On dodaje da bi bilo poželjno da pokrivenost uvoza izvozom bude rezultat jačanja izvoza, a ne smanjenja uvoza.

Struktura razmene jasno pokazuje stanje domaće privrede: u izvozu su dominirali motorna vozila i gume, posebno iz kompanija Stelantis i Linglong, dok su uvoz predvodili energenti i lekovi. Robni deficit ostao je stabilan na oko 700 miliona evra mesečno. Drašković ukazuje da se veliki uvoz lekova može povezati sa slabljenjem domaće farmaceutske industrije, dok je logično da su energenti na vrhu uvozne liste zbog nedostatka nafte i gasa u zemlji. “Na strani izvoza prednjače automobili kada fabrika u Kragujevcu dobro radi, ali je neto efekat slab jer se delovi za automobile uglavnom uvoze i u Srbiji se samo sklapaju. Takođe, izvozimo poluproizvode kao što je bakar, dok je IT sektor ostvario dobre rezultate zahvaljujući domaćim stručnjacima u inostranstvu. Linglong iz Zrenjanina beleži dobre izvozne rezultate u gumarskoj industriji, ali je izvoz u SAD zabranjen zbog navoda o prinudnom radu”, navodi Drašković.

Mala i srednja preduzeća suočavaju se sa padom izvoza zbog ograničenih kapaciteta, pa se preporučuje njihovo povezivanje sa većim kompanijama i kroz poslovna udruženja. Poljoprivreda bi, prema mišljenju stručnjaka, ostvarila bolje rezultate izvozom gotovih prehrambenih proizvoda umesto sirovina. Izvoznici ukazuju i na problem stabilnog i precenjenog deviznog kursa dinara.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić ocenjuje da su geopolitička dešavanja jedan od ključnih razloga slabijeg izvoza Srbije, posebno jer je Evropska unija najveće izvozno tržište, a trenutno ima značajne ekonomske izazove. Nemačka, kao najvažniji trgovinski partner Srbije, takođe se suočava sa sopstvenim problemima, što utiče na obim srpskog izvoza.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Evropski luksuzni sektor izgubio 176 milijardi dolara zbog rata na Bliskom istoku

LVMH zabeležio pad tržišne vrednosti od 100 milijardi dolara, dok je indeks Stoxx 600 porastao 4,6 odsto

Published

on

By

LVMH zabeležio pad tržišne vrednosti od 100 milijardi dolara, dok je indeks Stoxx 600 porastao 4,6 odsto

Evropski sektor luksuzne robe pretrpeo je značajne gubitke od početka godine, jer je tržišna vrednost 10 vodećih kompanija pala za oko 176 milijardi dolara usled rata na Bliskom istoku. Najveći deo ovog gubitka odnosi se na francusku kompaniju LVMH, koja je izgubila skoro 100 milijardi dolara tržišne vrednosti, dok je u istom periodu širi evropski indeks Stoxx 600 zabeležio rast od 4,6 odsto.

Pad vrednosti luksuznog sektora dodatno je ubrzan nakon objave finansijskih rezultata LVMH, koji su potvrdili zabrinutost investitora da se oporavak potrošnje na luksuzne proizvode odlaže zbog geopolitičke neizvesnosti. Kompanija Hermes je zabeležila najveći dnevni pad, izgubivši oko 20 milijardi dolara tržišne vrednosti nakon što su rezultati za prvi kvartal 2026. godine razočarali tržište, iako se ovaj brend tradicionalno smatra otpornim na krize zbog orijentacije ka najbogatijim klijentima.

Akcije kompanije Kering, vlasnika brenda Gucci, takođe su značajno pale nakon slabih prodajnih rezultata, što je dodatno opteretilo ceo luksuzni sektor koji se suočava sa padom potražnje, posebno na tržištima Bliskog istoka. Analitičari upozoravaju da je poverenje investitora poljuljano i da će biti potrebni stabilni kvartalni rezultati i smirivanje geopolitičkih tenzija kako bi se sektor oporavio.

Prema ekonomskim analizama, nastavak nestabilnosti na Bliskom istoku može dodatno uticati na evropske luksuzne brendove u narednom periodu.

Pročitaj još

Domaće

MMF snizio prognozu rasta Srbije na 2,8 odsto, inflacija ide na 5,2 odsto

Privredni rast projektovan na 3,5 odsto za 2027. godinu, uz inflaciju od 4,9 odsto i deficit tekućeg računa od 5,7 odsto BDP-a

Published

on

By

Privredni rast projektovan na 3,5 odsto za 2027. godinu, uz inflaciju od 4,9 odsto i deficit tekućeg računa od 5,7 odsto BDP-a

Međunarodni monetarni fond (MMF) snizio je prognozu privrednog rasta za Srbiju u 2026. godini sa 3 odsto na 2,8 odsto, dok se očekuje da inflacija do kraja godine dostigne 5,2 odsto, navodi se u izveštaju o globalnim ekonomskim perspektivama objavljenom u utorak. Za 2027. godinu MMF predviđa da će Srbija ostvariti rast BDP-a od 3,5 odsto, dok bi inflacija trebalo da se spusti na 4,9 odsto.

Prema istom izveštaju, stopa nezaposlenosti u 2026. godini procenjena je na 8,8 odsto, a za 2027. godinu na 8,7 odsto. Deficit tekućeg računa predviđen je na 5,7 odsto BDP-a u 2026. i 4,4 odsto BDP-a u 2027. godini.

U saopštenju rezidentnog predstavnika MMF-a u Srbiji istaknuto je da bi inflacija mogla biti niža od projektovanih 5,2 odsto za 2026. godinu, uprkos povećanoj neizvesnosti izazvanoj geopolitičkim dešavanjima na Bliskom istoku. “Dosadašnji podaci ukazuju na blaži rast cena hrane i osnovnih proizvoda nego što je predviđeno u referentnom scenariju, što bi moglo da ublaži ukupni inflatorni pritisak”, navodi se u saopštenju.

Referentni scenario za Srbiju uključuje ekonomske politike važeće do 10. marta i predviđa rast cena nakon ukidanja ograničenja marži i cena hrane i osnovnih potrepština u februaru. Takođe, cene energenata su značajno oscilirale, dok su vlasti u Srbiji smanjile akcize na gorivo, što može dovesti do manjeg rasta cena od prvobitno očekivanog.

MMF upozorava da je nivo neizvesnosti i dalje visok, posebno zbog nestabilnosti u međunarodnom okruženju i geopolitičkih rizika. Najavljeno je da će misija MMF-a boraviti u Beogradu od 23. aprila do 5. maja tokom trećeg pregleda aranžmana u okviru Instrumenta za koordinaciju politika (PCI), kada će biti objavljene ažurirane makroekonomske projekcije.

Pročitaj još

Domaće

IAB Serbia otvorio prijave za MIXX Awards, žiri ocenjuje kroz četiri segmenta po 25 odsto

Prijave za deveto izdanje MIXX Awards otvorene do 27. aprila 2026, dodela nagrada 5. juna tokom Digital Day konferencije

Published

on

By

Prijave za deveto izdanje MIXX Awards otvorene do 27. aprila 2026, dodela nagrada 5. juna tokom Digital Day konferencije

IAB Serbia je najavio početak prijava za deveto izdanje MIXX Awards, takmičenja posvećenog digitalnim projektima i kampanjama, koje se dodeljuje po licenci evropskog IAB-a. Agencije, brendovi i izdavači mogu prijaviti svoje radove do 27. aprila 2026. godine. Ovogodišnje takmičenje, pod sloganom „It matters“, teži da prepozna digitalne projekte koji su ostvarili izuzetne rezultate na svim nivoima. Novi pravilnik uvodi određene promene, a organizatori pozivaju potencijalne učesnike da ga detaljno prouče pre podnošenja prijave.

Jedna od ključnih novina je formiranje Saveta MIXX-a, savetodavnog tela sa mandatom od dve godine. Savet, koji ima pet članova – Ana Marković (WMG Product & Services), Marija Joksimović (Publicis Media), Ivan Živković (Pionir Communications), Miloš Skokić (Žiška) i Una Barišić (IAB Serbia) – učestvuje u formiranju žirija i daje mišljenje o kategorijama, pravilima i ključnim aspektima takmičenja, čime doprinosi transparentnosti i fer procesu.

Sistem ocenjivanja bazira se na četiri segmenta: strategija, egzekucija, kreativnost i rezultati, pri čemu svaki segment nosi po 25% ukupne ocene. Stručni žiri garantuje objektivnu procenu svih prijavljenih radova, a svaka prijava mora sadržati i obrazloženje.

Projekti se mogu prijaviti u 12 različitih kategorija, uključujući Branded Content, Performance Marketing, Influencer Marketing, Social Media (Always on), Social Media Campaign, Long Form Video, TikTok, E-Commerce, Advanced Creative / Tech Use of AI, Effective Use of Data, Brand Awareness Campaign, Corporate Social Responsibility, kao i Grand Prix – glavnu nagradu za pobednike svih kategorija.

Prijave se podnose isključivo putem online platforme na sajtu mixx.rs. Dodela MIXX nagrada biće održana 5. juna, u okviru konferencije Digital Day koja traje 4. i 5. juna 2026. godine, pod sloganom „All That Matters“. Organizatori naglašavaju važnost transparentnosti i usklađenosti procesa sa standardima digitalne industrije.

Pročitaj još

U Trendu