Connect with us

Svet

Gotovo pola miliona ruskih vojnika poginulo u sukobu u Ukrajini prema britanskoj obaveštajnoj službi

Direktorka britanske obaveštajne agencije navela je nove podatke o ruskim gubicima, dok zvanični podaci iz Rusije i Ukrajine nisu objavljeni

Published

on

pexels-photo-11354344

Direktorka britanske obaveštajne agencije navela je nove podatke o ruskim gubicima, dok zvanični podaci iz Rusije i Ukrajine nisu objavljeni

Britanska obaveštajna agencija saopštila je da je gotovo 500.000 ruskih vojnika poginulo od početka vojnog sukoba u Ukrajini 2022. godine. Ove podatke iznela je direktorka britanske agencije za komunikacije i sajber bezbednost, Anne Keast-Butler, tokom zvaničnog obraćanja. Keast-Butler je izjavila da „nove obaveštajne informacije pokazuju da je skoro pola miliona ruskih vojnika izgubilo život od početka sukoba“. Ona je naglasila da je reč o najvišoj zvanično saopštenoj proceni gubitaka bilo koje vlade od početka rata.

Brojevi koje je iznela britanska agencija predstavljaju najvišu procenu vojnih gubitaka Rusije do sada, dok ni ruske ni ukrajinske vlasti nisu objavile sopstvene podatke o ukupnom broju žrtava tokom sukoba. Prema rečima bivšeg direktora Kraljevskog instituta za odbrambena istraživanja, Michaela Clarkea, ova procena premašuje prethodne podatke koje je britansko Ministarstvo odbrane iznosilo. Clarke je istakao da se sada, s obzirom na izvor informacija, ovaj broj može smatrati zvaničnim i dodao da bi stvarni broj mogao biti i veći, s obzirom na složenost prikupljanja preciznih podataka tokom aktivnih sukoba.

Zvanične vlasti u Rusiji i Ukrajini do sada nisu javno saopštavale podatke o vojnim gubicima u ovom sukobu. Tokom dosadašnjeg toka rata, međunarodne organizacije i analitičari su više puta ukazivali na teškoće u preciznom utvrđivanju broja žrtava, zbog ograničenog pristupa informacijama i različitih izveštaja sa terena.

Sukob u Ukrajini traje od februara 2022. godine, kada su ruske snage pokrenule vojnu operaciju na teritoriji Ukrajine. Od tada su vojne akcije zabeležene na više frontova, uz velike ljudske i materijalne gubitke na obe strane. Međunarodna zajednica više puta je izrazila zabrinutost zbog visokog broja žrtava i posledica sukoba na civilno stanovništvo.

Procene gubitaka tokom sukoba značajno se razlikuju u zavisnosti od izvora, a nezavisna verifikacija podataka o žrtvama često nije moguća. Britanska obaveštajna služba navodi da su najnoviji podaci rezultat višemesečnog prikupljanja informacija i analize kretanja na terenu. Za sada nema komentara iz zvaničnih izvora u Rusiji ili Ukrajini na ove navode.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Demokrate u Kongresu traže zaustavljanje radova na Balskoj sali Bele kuće bez odobrenja Kongresa

Oko 150 članova Demokratske stranke podnelo je pravni podnesak, tražeći obustavu izgradnje dok Kongres ne da eksplicitnu saglasnost

Published

on

By

Oko 150 članova Demokratske stranke podnelo je pravni podnesak, tražeći obustavu izgradnje dok Kongres ne da eksplicitnu saglasnost

Oko 150 demokratskih članova Kongresa podnelo je 28. maja 2026. godine pravni podnesak u okviru aktuelnog sudskog postupka u vezi sa Istočnim krilom Bele kuće, navodeći da izgradnja nove balske sale ne može biti nastavljena bez izričitog odobrenja Kongresa. U podnesku se ističe da predsednik, prema Ustavu SAD, ne može samostalno pokretati građevinske radove na Beloj kući, niti rušiti njene delove, bez prethodne saglasnosti i odobrenja budžetskih sredstava od strane Kongresa.

Predstavnici Robet Garsija iz Kalifornije, Džared Hafman iz Kolorada i senator Šeldon VajtHaus iz Rod Ajlenda predvode koaliciju zakonodavaca koji su podneli ovaj zahtev. Oni ukazuju na to da Kongres ima ekskluzivnu kontrolu nad saveznom imovinom, te da do sada nije dao odobrenje ni sredstva za pomenuti građevinski projekat.

Administracija predsednika tvrdi da zakon koji omogućava rutinsko održavanje i popravke izvršne rezidencije daje pravnu osnovu za radove na Istočnom krilu Bele kuće. Oni navode da je projekat vredan 400 miliona dolara finansiran iz privatnih izvora, dok je Kongres odobrio samo deo sredstava za redovno održavanje.

Demokrate u Kongresu osporavaju ovo tumačenje, tvrdeći da izgradnja nove strukture i rušenje postojeće prevazilaze okvire redovnog održavanja i zahtevaju posebnu saglasnost zakonodavnog tela. U podnesku se navodi: “Predsednik ne može preduzimati bilo kakve građevinske radove u Beloj kući, a kamoli rušiti njeno krilo, bez jasne autorizacije i odobrenja sredstava od strane Kongresa.”

Spor oko izgradnje balske sale deo je šire rasprave o granicama izvršnih ovlašćenja i ulozi Kongresa u nadzoru nad saveznom imovinom. Trenutno je slučaj pred federalnim sudom, a konačnu odluku o tome da li će radovi biti nastavljeni doneće sudske vlasti.

Do zaključenja ovog izveštaja nije bilo novih komentara iz Bele kuće na podneti pravni zahtev. Kongresni odbor za nadzor i dalje prati razvoj događaja. Konačna odluka suda mogla bi imati dugoročne posledice za ovlašćenja izvršne vlasti u vezi sa radovima na državnoj imovini.

Pročitaj još

Svet

Bela kuća još nije objavila rezultate najnovijeg lekarskog pregleda predsednika Trampa

Zvaničnici nisu precizirali kada će biti objavljen izveštaj, procena zdravlja prema prethodnim izjavama pozitivna

Published

on

By

Zvaničnici nisu precizirali kada će biti objavljen izveštaj, procena zdravlja prema prethodnim izjavama pozitivna

Bela kuća do sada nije objavila sažetak rezultata poslednjeg lekarskog pregleda predsednika Donalda Trampa, koji je obavljen u utorak u Nacionalnoj vojnoj bolnici Volter Rid u Vašingtonu. Zvaničnici nisu naveli da li i kada će izveštaj biti dostupan javnosti, dok je predsednik na društvenim mrežama naveo da je sve prošlo “savršeno”.

Prema navodima Bele kuće, očekuje se “izveštaj u narednih nekoliko dana”, ali tačan datum nije potvrđen. Predsednik je u objavi na društvenoj mreži naveo: “Upravo sam završio šestomesečni pregled u Volter Rid vojnom medicinskom centru. Sve je prošlo savršeno. Zahvaljujem se lekarima i osoblju.”

Tramp je i ranije tokom prošle godine imao redovne preglede u ovoj ustanovi, u aprilu i oktobru. Bela kuća nije komentarisala da li će predsednik, koji sledećeg meseca puni 80 godina, nastaviti sa dvogodišnjim rasporedom pregleda ili će ubuduće ići na godišnje kontrole.

Tokom prethodnog pregleda u oktobru, poseta bolnici bila je u subotu, a izveštaj je objavljen narednog ponedeljka. U ovogodišnjem saopštenju Bele kuće navodi se da su najnoviji pregledi uključivali „rutinsku godišnju stomatološku i medicinsku procenu“. Takođe je potvrđeno da je predsednik ranije ovog meseca posetio lokalnog stomatologa na Floridi.

Lekar predsednika je u ranijim izveštajima opisao Trampovo opšte zdravlje kao „odlično“. U oktobru je naveo da je predsednikovo srčano zdravlje „približno 14 godina mlađe od njegove hronološke starosti“. U decembru je saopšteno da je predsednik podvrgnut „naprednom snimanju“ abdomena i kardiovaskularnog sistema iz preventivnih razloga, nakon što je Tramp novinarima rekao da nema podatke o tome šta je sve obuhvaćeno pregledom.

Nije zvanično saopšteno kada će detaljan izveštaj o najnovijem lekarskom pregledu biti objavljen. Prethodne procene su bile pozitivne, a najnoviji rezultati još nisu dostupni javnosti.

Pročitaj još

Svet

Putin i Tokajev potpisali niz sporazuma o strateškom partnerstvu u Kazahstanu

Lideri Rusije i Kazahstana dogovorili izgradnju nuklearne elektrane i unapređenje saradnje u energetici, transportu i obrazovanju

Published

on

By

Lideri Rusije i Kazahstana dogovorili izgradnju nuklearne elektrane i unapređenje saradnje u energetici, transportu i obrazovanju

Predsednik Rusije Vladimir Putin boravi u državnoj poseti Kazahstanu gde se danas sastao sa predsednikom Kasim-Žomartom Tokajevim. Nakon razgovora, potpisan je niz bilateralnih sporazuma koji, prema zajedničkom saopštenju, produbljuju strateško partnerstvo Moskve i Astane.

Dogovorene su ključne oblasti saradnje kroz deklaraciju o “sedam osnova prijateljstva i dobrosusedskih odnosa”, koja definiše dugoročne političke i društvene principe, uključujući zajedničko istorijsko nasleđe, evroazijsku integraciju, ekonomsko partnerstvo, obrazovne razmene i kulturnu saradnju.

Poseban akcenat u sporazumima stavljen je na energetsku saradnju, gde je predviđena izgradnja prve nuklearne elektrane u Kazahstanu. Planirano je da ruska državna kompanija vodi realizaciju projekta, dok će Rusija obezbediti veći deo finansiranja putem državnog izvoznog kredita. Elektrana će biti izgrađena u oblasti kod jezera Balkhaš i očekuje se da značajno poveća energetske kapacitete Kazahstana i smanji oslanjanje na ugalj.

U oblasti infrastrukture, potpisan je plan zajedničkih aktivnosti za digitalizaciju železničkog teretnog saobraćaja do 2028. godine, sa ciljem unapređenja logističkih koridora između Evrope i Azije i ubrzanja prekograničnog transporta robe. Dodatni sporazumi odnose se na saradnju u sektorima finansija, zdravstva i obrazovanja.

Zvaničnici dve zemlje ističu da potpisani dokumenti predstavljaju unapređenje strateškog i savezničkog partnerstva, kao i jačanje političkih i ekonomskih veza u okviru evroazijskog prostora. “Ovi sporazumi doprinose jačanju dugoročne saradnje i integracionih procesa između naših država”, poručeno je u zajedničkoj izjavi lidera.

Pročitaj još

U Trendu