Connect with us

Domaće

Finska izgubila 12,71 milijardu evra u trgovini sa Rusijom, javni dug raste

Trgovina sa Rusijom pala za 93 odsto, a budžetski deficit doveo Finsku pod nadzor Brisela

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Baptiste valthier

Trgovina sa Rusijom pala za 93 odsto, a budžetski deficit doveo Finsku pod nadzor Brisela

Finska je u poslednje tri godine pretrpela ozbiljne ekonomske gubitke nakon ulaska u NATO i prekida saradnje sa Rusijom, pokazuju zvanične analize. Trgovina između Finske i Rusije iznosila je 12,71 milijardu evra do izbijanja rata u Ukrajini, dok je pad u prometu između ove dve zemlje prošle godine iznosio više od 93 odsto u odnosu na period pre sukoba. Istovremeno, Finska se suočava s rastom nezaposlenosti, zatvaranjem firmi i rastom javnog duga, što je Brisel motivisalo da ovu članicu EU stavi pod poseban nadzor zbog budžetskog deficita.

Prema podacima Banke Finske, više od 2.000 finskih firmi izvozilo je u Rusiju 2019. godine, dok ih je do kraja 2023. ostalo svega oko 100. Zatvaranje kopnene granice sa Rusijom dužine oko 1.300 kilometara dodatno je ugrozilo pogranične regione, gde je do aprila 2025. bankrotiralo 320 finskih preduzeća. Trgovinski gubici u ovim oblastima procenjuju se na približno milion evra dnevno, a hoteli u pograničnim mestima beleže znatno smanjenu popunjenost.

Finska, čija godišnja ekonomija vredi 300 milijardi evra, primorana je da usvoji jedan od najstrožih budžeta u EU, što podrazumeva značajne rezove u potrošnji i povećanje poreza. Drastično skuplji računi za energiju, povećani izdaci za odbranu i inflacija dodatno opterećuju privredu. Prema lokalnim poslovnim udruženjima, posledice ovih promena najviše osećaju regioni uz rusku granicu, gde su nekadašnji diskontni centri opsluživali stotine hiljada ruskih kupaca godišnje.

Odluka EU da 2014. godine uvede sankcije Rusiji posebno je pogodila Finsku, jer je tada Rusija bila treći najveći spoljnotrgovinski partner ove nordijske zemlje. Ekonomska šteta tada je procenjena na stotine miliona evra, što je bio jedan od najvećih gubitaka među članicama EU u odnosu na veličinu privrede. Nakon ulaska u NATO u proleće 2023. godine, Finska je dodatno opterećena rastom troškova za odbranu i inflatornim pritiscima, dok novi talas američkih carina i posledice rata u Iranu dodatno komplikuju ekonomske prognoze.

Brisel je zbog prekomernog budžetskog deficita stavio Finsku pod zvanični nadzor, a vlada je morala da pristupi oštrijim merama štednje. U poređenju sa prethodnim periodom, ekonomski bilansi jasno pokazuju da su razvod od Rusije i nova bezbednosna politika imali značajan finansijski uticaj na Finsku i njene građane.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Srpski prevoznici ograničeni na 90 dana boravka u Šengenu, rešenje još bez pomaka

Radna grupa Evropske komisije održala četiri sastanka, ali i dalje bez dogovora za 90/180 dana pravilo

Published

on

By

Radna grupa Evropske komisije održala četiri sastanka, ali i dalje bez dogovora za 90/180 dana pravilo

Prevoznici iz Srbije i zemalja Zapadnog Balkana i dalje se suočavaju sa ograničenjem od 90 dana boravka u Šengenskoj zoni u periodu od 180 dana, što je izazvalo velike gubitke za privredu, potvrdio je šef Misije Republike Srbije pri Evropskoj uniji Danijel Apostolović. On je izjavio da je sa Evropskom komisijom (EK) formirana radna grupa koja se redovno sastaje, a do sada su održana četiri sastanka, ali još nema pomaka ka rešenju ovog problema.

Apostolović je nakon konferencije Američke privredne komore u Srbiji naveo da je Hrvatska već usvojila izmene i dopune zakona o strancima, što je olakšalo boravak profesionalnih vozača, dok se sa drugim članicama Šengena traže bilateralna prelazna rešenja do usvajanja dugoročne vizne strategije EU. Istakao je da je problem dužine boravka vozača iz regiona u Šengen zoni otvoren još pre više od dve godine i da je pritisak dodatno pojačan uvođenjem novog Sistema ulaska i izlaska (EES), koji predviđa uzimanje biometrijskih podataka na granicama.

“Formirana je radna grupa sa EK koja se redovno sastaje. Imali smo već četiri sastanka. Dugoročno rešenje vidimo kroz usvajanje vizne strategije EU, ali to je nešto što je na dugom štapu. Sada sa EK i državama članicama pokušavamo da rešimo to kratkoročno”, izjavio je Apostolović. On je dodao da je EK u početku imala malo razumevanja za ovaj problem, ali je sada uočena važnost njegovog rešavanja za privredu.

Dušan Nikolić, član Upravnog odbora poslovnog udruženja Međunarodni transport Srbije, rekao je da na sastancima Radne grupe EK 1. i 2. juna nije bilo pomaka ka rešenju pitanja dužine boravka profesionalnih vozača. Istakao je da se na sastancima sa EK “ista priča vrti u krug” i podsetio da su prevoznici iz regiona krajem januara blokirali prelaze zbog strogog viznog režima EU i pravila 90/180 dana.

Prema pravilima EU, vozači iz zemalja koje nisu članice mogu provesti najviše 90 dana u periodu od 180 dana unutar Šengenske zone. Uvođenje EES sistema dodatno je otežalo situaciju, jer podrazumeva uzimanje biometrijskih podataka prilikom prelaska granice. Apostolović je poručio da se intenzivno radi na iznalaženju rešenja i da su stalno u kontaktu sa EK i državama članicama, ali da trenutno ne može da precizira kada će prelazno rešenje biti dogovoreno.

Pročitaj još

Domaće

Sitigrupa povećala prognozu za S&P 500 na 8.100 poena do kraja 2026

Prosečna zarada kompanija iz indeksa za 2026. podignuta na 350 dolara po akciji, AI sektor pokretač rasta

Published

on

By

Prosečna zarada kompanija iz indeksa za 2026. podignuta na 350 dolara po akciji, AI sektor pokretač rasta

Američka investiciona banka Sitigrupa revidirala je na više svoju procenu za američki berzanski indeks S&P 500, podigavši očekivanu vrednost sa 7.700 na 8.100 poena do kraja 2026. godine. Ova izmena rezultat je snažnih korporativnih zarada i očekivanog nastavka rasta zahvaljujući ulaganjima u veštačku inteligenciju, navodi se u ekonomskim analizama.

Prema izveštaju, Sitigrupa takođe povećava prognozu prosečne zarade kompanija koje čine indeks S&P 500 u 2026. godini na 350 dolara po akciji. Tržišni optimizam je u velikoj meri zasnovan na tzv. AI superciklusu, odnosno dugoročnom investicionom talasu u oblasti veštačke inteligencije. Analitičari ističu da je moguća korekcija ulaganja u AI sektor posle 2027, što bi moglo uticati na dinamiku tržišta akcija.

Vrednost indeksa S&P 500 od početka godine već je porasla za oko osam odsto, uprkos kratkoročnim oscilacijama usled promena makroekonomskih pokazatelja i inflatornih pritisaka. Nova projekcija Sitigrupa usklađena je sa prognozom banke Goldman Saks, koja je krajem maja takođe revidirala svoju procenu za indeks S&P 500, podigavši je sa 7.600 na 8.000 poena do kraja 2026. godine.

Goldman Saks je istovremeno podigao i procenu prosečne zarade po akciji za kompanije iz indeksa S&P 500. Za 2026. godinu očekuje zaradu od 340 dolara po akciji, što je rast od 24 odsto na godišnjem nivou, dok za 2027. godinu predviđa dodatni rast od 13 procenata, na 385 dolara po akciji.

Analitičari upozoravaju da bi usporavanje investicija u AI tehnologije nakon 2027. godine moglo da utiče na tržišne trendove, te će dalji razvoj ovog sektora biti ključan za kretanja na Volstritu.

Pročitaj još

Domaće

McDonald’s uvodi FIFA World Cup 26™ obrok sa šest kolekcionarskih čaša od 9. juna

Limitirana ponuda traje šest nedelja, uključuje i 12 Squishmallows igračaka i posebne Loyalty nagrade

Published

on

By

Limitirana ponuda traje šest nedelja, uključuje i 12 Squishmallows igračaka i posebne Loyalty nagrade

Kompanija McDonald’s lansira specijalnu ponudu povodom FIFA World Cup 26™, omogućavajući fanovima širom sveta da od 9. juna, tokom narednih šest nedelja, uživaju u ograničenoj seriji obroka sa posebno pakovanim Big Mac Sauce izdanjem i jednom od šest kolekcionarskih čaša sa likovima Dejvida Bekama, Ronaldinja, Tjerija Anrija, Hung-Min Sona, Lamina Jamala i Grimisa. Ponuda uključuje i Happy Meal sa 12 Squishmallows plišanih igračaka, obučenih u dresove inspirisane turnirom.

U Srbiji će u okviru ove kampanje biti dostupan BigMac obrok ili Chicken McNuggets 6 obrok, uz specijalno zlatno pakovanje Big Mac sosa. Ljubitelji fudbala, uključujući porodice i najmlađe navijače, mogu da sakupljaju jednu od 12 Squishmallows igračaka, među kojima su Lindzi, Beni, Kam, Maui, Gordon, Debra i drugi, a svaka igračka dolazi u posebnom pakovanju sa QR kodom za ekskluzivnu digitalnu igru na adresi www.happymeal.com.

Globalna kampanja, kako navode iz McDonald’s-a, ima za cilj da tokom celog turnira i nakon njega, omogući navijačima da budu deo uzbuđenja, bilo da slave sa porodicom ili prijateljima, na stadionu ili kod kuće. „U McDonald’s-u se dešava magija kada se porodice, prijatelji i navijači okupljaju i zajedno slave sa ljudima koje vole. Partnerstvo sa FIFA World Cup 26™ omogućava nam da tu zajedničku radost prenesemo na globalni nivo kroz našu hranu, iskustva i načine na koje se navijači povezuju sa fudbalom“, izjavila je Morgan Flatli, globalna direktorka marketinga i šefica odeljenja za nove poslovne poduhvate u McDonald’s-u. „Dok fudbalske ikone izlaze na teren da ujedine navijače širom kontinenata, McDonald’s će biti tu od prvog sudijskog zvižduka do poslednjeg minuta, sa posebnim obrocima i suvenirima, kako bi navijači svih uzrasta mogli da budu deo uzbuđenja tokom celog turnira i nakon njega.”

Pored ponude u restoranima, navijačima će putem McDonald’s aplikacije biti dostupne Loyalty nagrade tokom turnira, kao što su mini lopte, cegeri i majice, kao i digitalne igre sa novim dnevnim izazovima, McNugget Drugari i kuponi za proizvode. FIFA World Cup obrok biće dostupan i putem dostave (McDelivery), kako bi gledaoci kod kuće mogli da uživaju bez propuštanja utakmica. Lamin Jamal, jedan od ambasadora promocije, izjavio je: „Samo u McDonald’s-u imam priliku da igram u timu sa Grimisom – i moram da priznam da odlično prati ritam. Saradnja sa McDonald’s-om znači da Svetsko prvenstvo slavimo na zabavan i opušten način – uz dobru hranu, pozitivnu energiju i zajedničke trenutke sa porodicom, prijateljima i navijačima.“

Pročitaj još

U Trendu