Connect with us

Svet

Evropski lideri i predsednik Ukrajine održali trilateralni sastanak u Nikoziji

Predstavnici Evropskog saveta, Evropske komisije i Ukrajine razgovarali o finansijskoj i političkoj podršci Ukrajini

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

Predstavnici Evropskog saveta, Evropske komisije i Ukrajine razgovarali o finansijskoj i političkoj podršci Ukrajini

Dana 23.04.2024, u Nikoziji na Kipru, održan je trilateralni sastanak predsednika Evropskog saveta Antonija Koste, predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, neposredno pre neformalnog sastanka lidera Evropske unije. Prema zvaničnom saopštenju, lideri su pozdravili usvajanje finansijskog paketa za Ukrajinu vrednog 90 milijardi evra za 2026. i 2027. godinu, kojim će se omogućiti da Ukrajina zadovolji svoje budžetske i odbrambene potrebe. Prva isplata očekuje se u drugom kvartalu, a lideri su pozvali i druge zemlje da doprinesu premošćavanju preostalih finansijskih praznina.

Na sastanku je istaknuta važnost usvajanja 20. paketa sankcija protiv Rusije, usmerenih na smanjenje ruskih prihoda od energije, ograničavanje bankarskog sistema i suzbijanje operacija “flote u senci”. Lideri su naglasili potrebu za nastavkom međunarodnog pritiska na Rusiju radi obustavljanja agresije i pokretanja pregovora ka mirnom rešenju.

Sagovornici su istakli značajan napredak Ukrajine u procesu pristupanja Evropskoj uniji i pozvali na otvaranje pregovaračkih klastera bez odlaganja. Pozdravljeno je i usvajanje novih zakona u ukrajinskom parlamentu, što će omogućiti dalja sredstva iz Instrumenta za Ukrajinu, a reformski napredak pod teškim okolnostima ocenjen je kao posebno važan.

Evropski zvaničnici i predsednik Ukrajine istakli su posvećenost podršci Ukrajini u obnovi i jačanju energetske infrastrukture, posebno pred narednu zimu. Povodom 40. godišnjice černobiljske katastrofe, podsetili su na značaj nuklearne bezbednosti u Evropi i pozvali na prekid napada i okupacije nuklearnih objekata u Ukrajini.

Na kraju, lideri su pozdravili najavu sastanka na visokom nivou Međunarodne koalicije za povratak ukrajinske dece, koji će se održati 11.05.2024. u Briselu, uz zajedničko domaćinstvo EU, Ukrajine i Kanade.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Svet

Dva zemljotresa pogodila Krit, zabeležena pojačana seizmička aktivnost

Nadležne službe prate situaciju, nema izveštaja o povređenima niti materijalnoj šteti

Published

on

By

Nadležne službe prate situaciju, nema izveštaja o povređenima niti materijalnoj šteti

Dva snažna zemljotresa registrovana su danas na grčkom ostrvu Krit, potvrđeno je iz Evropsko-mediteranskog seizmološkog centra. Prvi potres jačine 5,7 stepeni po Rihterovoj skali zabeležen je oko 06:20 časova, dok je drugi, nešto slabiji, jačine 5,0 stepeni, usledio kasnije istog dana. Epicentar drugog zemljotresa bio je na otvorenom moru, na dubini od pet kilometara i na udaljenosti od oko 108 kilometara od grada Iraklion. Prema izjavama očevidaca, podrhtavanje tla trajalo je oko deset sekundi, a životinje su reagovale pre nego što je glavni potres započeo.

Prema dostupnim informacijama, stanovnici ostrva su u stanju pripravnosti zbog serije potresa koji su registrovani tokom dana. Nadležne službe za sada nisu izdale upozorenje na opasnost od cunamija, niti su prijavljeni povređeni ili materijalna šteta. “Zemljotres je bio veoma primetan, trajao je desetak sekundi, a životinje su ga osetile i pre početka glavnog podrhtavanja”, navodi se u objavama na sajtu Evropsko-mediteranskog seizmološkog centra.

Seizmička aktivnost na Kritu pažljivo se prati, a stanovništvo i turisti upućeni su da budu oprezni. Zvanične službe nastavljaju da prate situaciju i apeluju na građane da prate uputstva nadležnih organa.

Pročitaj još

Svet

Predsednik Francuske Emanuel Makron najavio povlačenje iz politike nakon isteka mandata 2027. godine

Makron potvrdio odluku studentima tokom posete Nikoziji, ističe da neće tražiti nove političke funkcije posle isteka drugog mandata

Published

on

By

Makron potvrdio odluku studentima tokom posete Nikoziji, ističe da neće tražiti nove političke funkcije posle isteka drugog mandata

Emanuel Makron, predsednik Francuske, saopštio je tokom razgovora sa studentima na Kipru da će se povući iz politike po završetku svog drugog i poslednjeg mandata 2027. godine, kako nalaže ustav te zemlje. Tokom posete Nikoziji, gde je prisustvovao neformalnom sastanku Evropskog saveta, Makron je naglasio da ne planira dalje političko angažovanje nakon isteka mandata.

“Nisam bio političar pre, neću biti ni posle,” izjavio je Makron, dodajući da je njegov ulazak u visoku politiku bio “izlet” koji planira da završi dostojanstveno. Predsednik Francuske istakao je da se neće baviti politikom po odlasku sa funkcije, ostavljajući javnost u nedoumici o svojim budućim planovima.

Govoreći o izazovima tokom devet godina na čelu države, Makron je priznao da mu je najteže bilo da uskladi postignute rezultate sa reformama koje još nisu realizovane, kao i da ispravlja ranije greške dok se suočava sa globalnim izazovima. “Najteže je nakon devet godina to što morate da zadržite ono što ste dobro uradili i pokušate da idete dalje, ali ponekad morate da se vratite stvarima koje niste dobro uradili”, rekao je Makron studentima.

Makronova odluka da se povuče iz politike po isteku mandata 2027. godine otvara pitanje ko će ga naslediti na čelu Francuske i kakav će uticaj to imati na Evropsku uniju, s obzirom na njegovu dosadašnju ulogu jednog od najistaknutijih evropskih lidera.

Pročitaj još

Svet

Vrhovni verski lider Irana Hamnei pozvao na očuvanje nacionalnog jedinstva

Iranski zvaničnici odbacuju navode o podelama, ističući zajedništvo nacije uprkos spoljnim pritiscima

Published

on

By

Iranski zvaničnici odbacuju navode o podelama, ističući zajedništvo nacije uprkos spoljnim pritiscima

Vrhovni verski lider Irana, Sejed Modžtaba Hamnei, poručio je danas da snažno jedinstvo iranske nacije izaziva raskol među neprijateljima i doprinosi jačanju nacionalne kohezije. U poruci objavljenoj na društvenoj mreži, Hamnei je istakao da “neobično jedinstvo” građana destabilizuje planove onih koji žele da oslabe Iran, pozvavši sunarodnike da kroz konkretna dela pokažu zahvalnost tom jedinstvu, čime bi dodatno učvrstili nacionalnu koheziju.

Hamnei je upozorio na, kako je naveo, “psihološki rat” protiv Irana, ocenivši da su neprijateljske medijske operacije usmerene na umove i psihu ljudi sa ciljem da potkopaju nacionalno jedinstvo i bezbednost. “Neka naš nemar ne dozvoli da se ova zloslutna namera ostvari”, naglasio je Hamnei.

U svojoj poruci, Hamnei je naveo i da su Sjedinjene Američke Države i Izrael 28. februara pokrenuli veliki rat protiv Irana, u kojem su, prema njegovim rečima, ubijeni ajatolah Ali Hamnei i više visokih vojnih komandanata, što je dovelo do iranske odmazde raketama i dronovima tokom više od 40 dana.

Predsednik Irana Masud Pezeškijan i predsednik iranskog parlamenta Mohamad-Bager Kalibaf sinoć su odbacili tvrdnje američkog predsednika Donalda Trampa o unutrašnjim previranjima u Iranu, navodeći da u zemlji nema podele na sledbenike tvrde ili umerene linije. “U Iranu nema sledbenika tvrde ili umerene linije”, stoji u saopštenju, uz naglasak da su svi “Iranci i revolucionari”.

Ministar spoljnih poslova Abas Arakči je na društvenim mrežama naveo da su svi Iranci ujedinjeni više nego ikada ranije. Tramp je ranije izjavio da u Iranu postoje različite frakcije koje se međusobno bore, što mu otežava procenu ko je lider zemlje.

Pročitaj još

U Trendu