Connect with us

Domaće

Vlada Srbije produžila umanjenje akciza na gorivo za 25 odsto do 8. maja

Akciza za benzin iznosi 54 dinara po litru, za dizel 55,53 dinara; uredba važi još dve nedelje

Published

on

pexels-photo-11364117

Akciza za benzin iznosi 54 dinara po litru, za dizel 55,53 dinara; uredba važi još dve nedelje

Vlada Republike Srbije donela je odluku o produženju Uredbe kojom se akcize na gorivo smanjuju za 25 odsto, a ova mera biće na snazi do 8. maja. Prema objavi u Službenom glasniku, iznosi akciza na derivate nafte ostaju umanjeni, pa akciza za benzin iznosi 54 dinara po litru, dok za dizel iznosi 55,53 dinara po litru.

Odluka o produženju doneta je kako bi se olakšala situacija na tržištu goriva, a mera će važiti još dve nedelje od dana objave. Vlada je ranije donela identičnu uredbu, a sada je potvrđeno produženje sa istim procentom umanjenja akciza na derivate nafte od 25 odsto.

Nove iznose akciza potvrdila je Vlada Republike Srbije kroz zvanično saopštenje, a uredba je objavljena u Službenom glasniku. Ova mera, prema zvaničnim informacijama, ima za cilj stabilizaciju cena goriva na domaćem tržištu do 8. maja.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Prosečna plata u Srbiji dostigla 116.127 dinara u februaru, rast neto zarada 12,2 odsto

Bruto zarada iznosila 160.067 dinara, medijalna plata 91.399 dinara, realni rast neto zarada 9,5 odsto

Published

on

By

Bruto zarada iznosila 160.067 dinara, medijalna plata 91.399 dinara, realni rast neto zarada 9,5 odsto

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečna bruto zarada u Srbiji za februar 2026. godine iznosila je 160.067 dinara, dok je prosečna neto plata, odnosno zarada bez poreza i doprinosa, bila 116.127 dinara. Ovi podaci ukazuju na nastavak rasta zarada u zemlji, a statistika pokazuje da je medijalna neto plata u istom mesecu iznosila 91.399 dinara, što znači da je polovina zaposlenih ostvarila zaradu do ovog iznosa.

U periodu januar–februar 2026. godine, bruto zarade su u odnosu na isti period prošle godine porasle nominalno za 11 odsto, dok je realni rast iznosio 8,3 odsto. Kada je reč o prosečnoj neto zaradi, zabeležen je nominalni rast od 11,2 odsto i realni rast od 8,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Upoređujući februar 2026. sa istim mesecom prethodne godine, prosečna bruto zarada bila je nominalno veća za 12 odsto, odnosno realno za 9,3 odsto, dok je prosečna neto plata nominalno porasla za 12,2 odsto, a realno za 9,5 odsto. Ovakav trend rasta zarada pokazuje pozitivan pomak u standardu zaposlenih, dok medijalna zarada osvetljava raspodelu primanja unutar radne snage.

Prema saopštenju Republičkog zavoda za statistiku, ovi pokazatelji predstavljaju zvanične podatke o zaradama za februar 2026. godine.

Pročitaj još

Domaće

Italijanski javni dug raste na 138,6% BDP-a, Grčka smanjuje na 137%

Italija najavljuje povećanje duga na 138,6% BDP-a u 2025, dok Grčka planira smanjenje duga i prevremenu otplatu od 7 milijardi evra

Published

on

By

Italija najavljuje povećanje duga na 138,6% BDP-a u 2025, dok Grčka planira smanjenje duga i prevremenu otplatu od 7 milijardi evra

Italijanski javni dug mogao bi u 2025. godini da dostigne 138,6% bruto domaćeg proizvoda (BDP), pokazuju podaci iz budžetskog plana Ministarstva finansija Italije. Prema izveštaju, dug Italije ove godine iznosi 137,1% BDP-a, dok se očekuje rast naredne godine. Istovremeno, Grčka planira da ove godine smanji svoj dug na oko 137% BDP-a, što je značajan pad u odnosu na 145% iz 2025. godine.

Grčka je nakon finansijske krize iz 2008. godine dobila tri paketa međunarodne finansijske pomoći ukupne vrednosti 280 milijardi evra između 2010. i 2015. godine. U zamenu, bila je prinuđena da sprovede stroge mere štednje, što je dovelo do dugotrajne recesije i visoke nezaposlenosti. Pandemija korona virusa privremeno je povećala dug, ali od 2020. Grčka beleži jedan od najbržih padova odnosa duga i BDP-a u Evropi, zahvaljujući snažnom ekonomskom rastu i višem rastu BDP-a u odnosu na prosek evrozone. Ove godine Grčka planira prevremenu otplatu 7 milijardi evra kredita iz programa pomoći.

Italija, s druge strane, prošle godine je zabeležila budžetski deficit od 3,1% BDP-a, a za ovu godinu očekuje se deficit od 2,8% BDP-a, iako nadležni upozoravaju da bi on mogao biti i veći. Italijanske vlasti kao ključne izazove navode sukob u Iranu i rast cena energenata, dok ekonomija već duže vreme stagnira. Niska produktivnost i pad domaće potrošnje dodatno otežavaju situaciju, a visoki troškovi kamata ograničavaju ulaganja u razvoj i istraživanja, zbog čega Italija sve teže prati konkurentnije zemlje.

Prema ekonomskim analizama, razlika u javnim dugovima Italije i Grčke ukazuje na promene u evropskoj ekonomskoj dinamici, pri čemu Grčka beleži napredak u fiskalnoj konsolidaciji, dok Italija suočava sa izazovima održivog javnog finansiranja.

Pročitaj još

Domaće

DeepSeek lansirao AI model V4 sa podrškom za milion tokena

Kineski startap predstavio V4 Flash i V4 Pro, dostupnost ograničena do pokretanja novih Huawei klastera

Published

on

By

Kineski startap predstavio V4 Flash i V4 Pro, dostupnost ograničena do pokretanja novih Huawei klastera

Kineski startap DeepSeek objavio je lansiranje nove generacije svog vodećeg modela veštačke inteligencije, serije V4, u aprilu 2026. godine. Kompanija je predstavila modele V4 Flash i V4 Pro, koji omogućavaju napredak u programiranju, rezonovanju i agentskim zadacima, uz podršku za kontekst od čak milion tokena, što omogućava obradu velikih baza koda ili dugih dokumenata u jednom upitu.

DeepSeek navodi da je V4 Pro trenutno ograničen korisnicima zbog nedostatka računarskih resursa, ali očekuje smanjenje cena kada tokom druge polovine godine budu pokrenuti novi klasteri zasnovani na čipovima kompanije Huawei. Kineski startap tvrdi da novi sistem u pojedinim testovima nadmašuje i modele poput GPT-5.2 američkog OpenAI, ali priznaje da još zaostaje nekoliko meseci za najnaprednijim rešenjima na tržištu.

Ključna strategija DeepSeek-a je ne samo povećanje performansi već i drastično smanjenje troškova razvoja, čime dodatno pojačava pritisak na globalne konkurente i menja dinamiku ulaganja u sektor veštačke inteligencije.

Kompanija je u januaru prethodne godine lansirala model R1, čime je na neko vreme oborila akcije američkih tehnoloških kompanija zahvaljujući performansama uporedivim sa najnaprednijim sistemima i znatno nižim troškovima razvoja.

Prema navodima kineske firme, V4 predstavlja najmoćniju platformu otvorenog koda do sada, što dodatno zaoštrava konkurenciju sa američkim rivalima kao što su OpenAI (ChatGPT) i Anthropic (Claude).

Pročitaj još

U Trendu