Connect with us

Domaće

DAK istraživanje: 44 odsto Nemaca želi raniju penziju, zaposlenost pala na 45,64 miliona

Anketa na uzorku od 7.000 zaposlenih otkriva da 52 odsto starijih od 50 godina planira raniji izlazak sa tržišta rada

Published

on

Foto Izvor: Pexels / Ron lach

Anketa na uzorku od 7.000 zaposlenih otkriva da 52 odsto starijih od 50 godina planira raniji izlazak sa tržišta rada

Prema rezultatima istraživanja koje je sprovela kompanija DAK, specijalizovana za zdravstveno osiguranje, 44 odsto zaposlenih u Nemačkoj razmatra mogućnost odlaska u penziju pre sticanja zakonskog prava. Ovo pokazuje jaz između želja radnika i planova vlasti, budući da će nemačka Penziona komisija razmatrati predlog za povećanje starosne granice za penzionisanje i ukidanje prevremene penzije bez umanjenja nakon 45 godina staža.

Prema Izveštaju o zdravlju za 2026. godinu, koji je objavila kompanija DAK, 35 odsto ispitanika želi da radi do ispunjenja uslova za penziju, dok devet odsto planira da ostane zaposlen i nakon sticanja prava na penziju. Istraživanje instituta Forsa, sprovedeno na uzorku od 7.000 zaposlenih, pokazuje da među osobama starijim od 50 godina čak 52 odsto planira raniji izlazak iz radnog odnosa. Zdravstveno stanje je ključan faktor: 48 odsto onih koji se osećaju zdravim želi raniju penziju, dok je taj procenat 60 odsto među zaposlenima nezadovoljnim svojim zdravljem.

Podaci za 2025. godinu pokazuju razlike u bolovanjima: u grupi zaposlenih do 49 godina, na 100 osiguranika zabeležene su 213 potvrde o bolovanju, dok je kod starijih od 50 godina taj broj 165. Iako stariji zaposleni ređe koriste bolovanje, prosečno odsustvo kod njih traje 16,3 dana, a kod mlađih 8,2 dana.

Generalni direktor DAK-a Andreas Storm izjavio je da je potrebno da kompanije unaprede programe podrške zdravlju starijih zaposlenih, ocenjujući da je njihova dobrobit od ključnog značaja za tržište rada.

U prvom kvartalu 2026. godine, u Nemačkoj je bilo zaposleno 45,64 miliona ljudi, prema podacima nemačkog Saveznog zavoda za statistiku (Destatis). To je pad od oko 160.000 u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj stanovnika u Nemačkoj iznosi oko 83,5 miliona. Ovi podaci ukazuju na nastavak trenda starenja radne snage i izazove za penzioni sistem, posebno u kontekstu razlika između želja zaposlenih i državnih planova produženja radnog staža.

Pročitaj još
Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Domaće

Jedanaest srpskih kompanija predstavilo inovacije na sajmu CISCE 2026 u Pekingu

Srpska preduzeća iz sektora logistike, prehrambene i visokih tehnologija nastupila na globalnom sajmu lanaca snabdevanja, otvoreni razgovori sa kineskim partnerima o ulasku na tržište

Published

on

By

Srpska preduzeća iz sektora logistike, prehrambene i visokih tehnologija nastupila na globalnom sajmu lanaca snabdevanja, otvoreni razgovori sa kineskim partnerima o ulasku na tržište

Na četvrtom Kineskom međunarodnom sajmu lanaca snabdevanja (CISCE), koji je otvoren 22. juna 2026. godine u Pekingu, predstavilo se ukupno 11 kompanija iz Srbije, saopštila je Privredna komora Srbije. Srpski nacionalni paviljon okupio je preduzeća iz oblasti logistike, robe široke potrošnje, prehrambene industrije, transporta, visokih tehnologija i inovacija, sa ciljem jačanja ekonomskih veza sa Kinom.

Među izlagačima iz Srbije nalazile su se logističke i špediterske kompanije Nelt, JUSDA, Danubia Holding – Dragon Maritime Group i LogMax Supply Chain Solutions, koje posluju u oblasti međunarodnog transporta i upravljanja lancima snabdevanja. Domaću prehrambenu industriju predstavljali su Beohemija, proizvođač deterdženata i sredstava za održavanje domaćinstva, i Aleva, poznata po začinima, supama i prehrambenim dodacima. Sektor metalske i elektro industrije bio je zastupljen firmom Meter&Control, koja je izložila pametna brojila, komunikacione uređaje i softver za upravljanje energetskim mrežama, dok je Institut Mihajlo Pupin predstavio inovacije iz oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija, veštačke inteligencije i automatizacije.

Na štandu su bile prisutne i institucije poput Razvojne agencije Srbije, kao i kompanije Ekspo 2027 i Serbia Eksport. Delegaciju su pratili i predstavnici Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine, kao i predsednik Privredne komore Srbije.

Tokom sajma, delegacija iz Srbije održala je seriju sastanaka sa predstavnicima vodećih kineskih kompanija i institucija, uključujući COFCO, jednu od najvećih kineskih korporacija u prehrambenoj industriji, i GTT (Sanya), sa kojima su razgovarali o mogućnostima uvoza i većeg plasmana srpskih proizvoda na kinesko tržište. Posebna pažnja bila je posvećena i susretima sa rukovodstvom provincije Hajnan, predvođenim guvernerom Liu Sjaomingom, sa fokusom na razvoj novih poslovnih projekata i investicija između Srbije i ove dinamične kineske provincije.

Srpska delegacija sastala se i sa rukovodstvom Walmart China, gde su razmatrane mogućnosti uključivanja srpskih kompanija u globalne lance snabdevanja ovog trgovinskog giganta, sa posebnim akcentom na izvoz vina i premijum prehrambenih proizvoda iz Srbije.

Predstavnici Razvojne agencije Srbije i Ambasade Republike Srbije u Kini učestvovali su i na privrednom skupu provincije Šandong, posvećenom saradnji u okviru inicijative “Pojas i put”.

CISCE sajam, koji traje od 22. do 26. juna 2026. godine u Pekingu, jedan je od vodećih globalnih događaja za povezivanje kompanija i inovacija u oblasti lanaca snabdevanja.

Pročitaj još

Domaće

Mađarska planira uvođenje evra do 2030. godine, najavljena ispunjenja mastriških kriterijuma

Ministar finansija potvrdio posvećenost ispunjenju uslova do 2030, forinta ostaje do ispunjenja stroge ekonomske regulative

Published

on

By

Ministar finansija potvrdio posvećenost ispunjenju uslova do 2030, forinta ostaje do ispunjenja stroge ekonomske regulative

Mađarska planira da do 2030. godine ispuni sve ekonomske i monetarne kriterijume predviđene Mastriškim ugovorom, što bi omogućilo prelazak sa mađarske forinte (HUF) na evro, izjavio je ministar finansija Andraš Karman. Prema njegovim rečima, vlada ostaje posvećena ovom cilju i radi na ispunjenju svih potrebnih uslova u narednim godinama.

Karman je potvrdio da se Mađarska obavezala na poštovanje sporazuma iz Mastrihta, koji kao članici Evropske unije nalaže uvođenje evra nakon ispunjenja strogih ekonomskih zahteva. Zemlja trenutno koristi sopstvenu valutu, forintu, dok se priprema za prelazak na zajedničku evropsku valutu.

Ministar finansija je najavio i sastanak sa premijerom Peterom Mađarom i grčkim premijerom Kirijakosom Micotakisom u petak, navodeći da će teme razgovora uključivati ekonomske reforme i korake ka integraciji u evrozonu.

Govoreći o pitanju zamrzavanja referentne kamatne stope, Karman je izjavio: „Ovo je večno aktuelna tema, bez obzira na to što smo to više puta rekli. Uz odgovornu ekonomsku politiku i predvidljiv budžet, prethodna vlada ne bi morala da uvodi i održava na neodređeno vreme mere koje su štetne i loše za tržište kao što je zamrzavanje kamatnih stopa na hipoteke.“ Ovu izjavu je objavio na svom Fejsbuk nalogu.

Mađarska će, prema zvaničnim najavama, narednih godina intenzivirati napore kako bi ispunila sve mastriške kriterijume koji uključuju stabilnost javnih finansija, kontrolu inflacije i usklađivanje kamatnih stopa, što je preduslov za ulazak u evrozonu. Uvođenje evra očekuje se nakon što svi zahtevi budu ispunjeni, a vlada je potvrdila da je 2030. godina cilj za završetak ovog procesa.

Pročitaj još

Domaće

Kina proizvela 34,07 milijardi litara piva u 2024. godini, udeo pao na 18,2 odsto

SAD i Brazil zajedno proizveli 12,5 milijardi galona, Rusija pretekla Nemačku sa rastom proizvodnje od 9 odsto

Published

on

By

SAD i Brazil zajedno proizveli 12,5 milijardi galona, Rusija pretekla Nemačku sa rastom proizvodnje od 9 odsto

Kina je tokom 2024. godine proizvela devet milijardi galona piva, što iznosi oko 34,07 milijardi litara, zadržavši vodeću poziciju na svetskom tržištu sa udelom od 18,2 odsto u ukupnoj globalnoj proizvodnji. Ova cifra znači da je gotovo svako peto pivo na svetu proizvedeno u Kini, iako je njen udeo u svetskoj proizvodnji opao u poređenju sa 25,7 odsto iz 2013. godine. Kina je time proizvela više piva nego Sjedinjene Američke Države i Brazil zajedno.

SAD su zauzele drugo mesto na svetskoj listi sa 4,9 milijardi galona proizvedenog piva tokom godine, dok su Brazil i Meksiko sledeći najveći proizvođači. Zajednički, ove tri države proizvele su više od 12,5 milijardi galona piva u 2024. godini. Na američkom tržištu zabeležen je pad proizvodnje od 4,8 odsto, što je povezano sa činjenicom da je prvi put od 2005. godine broj zatvorenih kraft pivara premašio broj novootvorenih. Meksiko je proizveo 3,8 milijardi galona piva i postao jedno od ključnih izvoznih čvorišta za globalne brendove.

U Evropi, Rusija je u 2024. godini proizvela 2,4 milijarde galona piva, što je za devet odsto više nego ranije, i pretekla Nemačku kao najveći proizvođač piva na kontinentu. Ovaj rezultat je posledica povlačenja zapadnih pivara sa ruskog tržišta i nacionalizacije kompanije Baltika. Nemačka je 2024. godine zauzela šesto mesto na svetskoj listi sa 2,2 milijarde galona proizvedenog piva. Srbija se nalazi na 65. mestu sa 85.000.000 galona, odnosno 321.760.000 litara, što predstavlja 0,2 odsto svetske proizvodnje.

Afrika je tokom 2024. godine bila najbrže rastući pivski region sa rastom proizvodnje od 6,7 odsto. Južnoafrička republika je ostala lider na kontinentu sa 977 miliona galona piva i zauzela deveto mesto na svetskoj listi. Među 25 najvećih proizvođača našle su se i Nigerija sa 506 miliona galona i Angola, gde je proizvodnja skočila za 35 odsto i dostigla 428 miliona galona.

Prema ekonomskim analizama, ovi podaci ukazuju na promene u globalnoj raspodeli pivske industrije i nova tržišna kretanja u 2024. godini.

Pročitaj još

U Trendu